Crna Gora će predložiti da međunarodni naučni institut za Jugoistočnu Evropu bude u našoj državi, najavila je ministarka nauke Sanja Damjanović.
Ona je ukazala da lokaciju mogu da ponude sve države iz projekata u duhu 'Nauke za društvo', za koji procjenjuje da bi donio ogroman benefit Crnoj Gori i cijelom regionu.
Jedna od opcija instituta je Hadronska kancer terapija koja važi za najsavremeniji i najuspješniji metod za liječenje kancera.
“Realizacijom projekta upravo ovakva metoda liječenja bi bila dostupna svim građanima regiona. Radilo bi oko 1.000 istraživača, a broj pacijenata koji bi se liječio na ovom institutu pokrivao bi potrebe teritorije od oko 20 miliona stanovnika”, precizirala je Damjanović.
Ministarka je u intervjuu “Vijestima” odgovarala na pitanja dokle se stiglo sa inicijativom za taj projekat, kakvo je stanje zatekla u resoru koji predvodi godinu, gdje je Crna Gora kada je nauka u pitanju, koji obrt donosi Strategija naučno istraživačke djelatnosti, čime zaustaviti odliv kadra, šta je dosad urađeno, kaje li se što je apsolutnu posvećenost nauci zamijenila radom u Vladi...
Da li ste radili analizu zatečenog stanja u resoru koji godinu predvodite, posebno finansiranja ideja i projekata preko Ministarstva nauke, koji su efekti i da li se državi vratila korist od onih koji su dobijali novac poreskih obveznika?
Dosadašnja ulaganja u istraživanja i inovacije sa tendencijom investiranja u usitnjene projekte nijesu stvorila adekvatnu kritičnu masu neophodnu za održivi razvoj ove djelatnosti, podsticaj privrednog razvoja, jačanje konkuretnosti ekonomije i kreiranje novih radnih mjesta. Stoga je evidentna potreba za krupnijim multidisciplinarnim projektima, stvaranje naučnoistraživačke kritične mase koja je sposobna da se integraše u internacionalne, inovativne i komercijalne istrazivačke tokove, da povlači sredstva iz EU programa H2020. Ovo je jedina alternativa za zemlje sa malom kritičnom masom kao što je Crne Gora. Međutim, INVO-HERIC program, čija je implementacija počela 2013. godine, a koji je finansiran iz kredita Svjetske banke, donio je jednu reformu, jer su prvi put realizovani krupni, multidisciplinarni projekti sa inovativnim, komercijalnim orjentacijama. Tako je formiran prvi Centar izvrnosti (BIO-ICT), kao i osam kolaborativnih grantova. Takođe, dio sredstava je odvojen za jačanje ljudskih kapaciteta, stipendiranjem mladih ljudi u renomiranim institucijama. Ne treba izgubiti iz vida da primjena naučnih rješenja često traži duži vremenski period za njihovu aplikaciju.
Kako kolegama u naučnim međunarodnim organizacijama, dok pregovarate o korišćenju multimilionske infrastrukture i visoke tehnologije, objašnjavate da radite sa budžetom za nauku od nekoliko miliona eura (4,6 miliona za 2018. i to sa uvećanjem od 60 odsto u odnosu na prethodni) i kako reaguju?
Kada pregovaram obično koristim relativne brojeve, a ne apsolutne. Argument koji često koristim jeste činjenica da se relativan broj naših naučnika, normiran po broju stanovnika, ne razlikuje u odnosu na druge zemlje. Tako na primjer, relativan broj crnogorskih i njemačkih korisnika (‘Users’) u CERN-u je isti, dok se apsolutni broj znatno razlikuje, 10 crnogorskih u odnosu na 1.200 korisnika iz Njemačke. Ukupno ulaganje Crne Gore u istraživanje i inovacije je oko 0,4 odsto BDP-a, oko 8 puta manje od EU cilja, ali i neke zemlje Evropske unije imaju isti relativni nivo ulaganja. Međutim, činjenica je da problemi malih zemalja imaju različita rješenja u odnosu na zemlje sa više miliona stanovnika, jer su upravo apsolutni brojevi mali: kao što su budžetska sredstva za nauku i israživanje, kritična masa naučnika po oblasti… Kolege u naučnim međunarodnim organizacijama su svjesni ovih problema, kao i činjenice da su umrežavanje i stupanje u kolaboracije praktično jedina šansa za male zemlje. Međutim, neophodno je pokazati da postoji kritična masa mladih, talentovanih ljudi koji su željni istraživačkog rada i konkurencije u ovim posebnim uslovima.
Predvodnik ste Inicijative za osnivanje međunarodnog naučnog instituta za Jugoistočnu Evropu. To bi omogućilo i primjenjivanje Hadronske kancer terapije (liječenje pomoću snopova protona i jona koji su najuspješniji instrument za liječenje kancera)…
Crna Gora je inicirala jedan od najljepših projekata u duhu 'Nauke za društvo', a koji je prvobitno predložio profesor Hervig Šoper, nekadašnji generalni direktor CERN-a, sa kojim sam lično imala intenzivnu i stratešku komunikaciju tokom cijele godine. Za kratko vrijeme smo ostvarili značajan napredak. Pridobili smo političku podršku regiona, što je rezultiralo zvaničnim potpisivanjem Deklaracije o namjeri za uspostavljanje instituta 25. oktobra u CERN-u (8 zemalja), a dvije zemlje su za sada preuzele status posmatrača.
Kao što ste istakli, jedna od opcija Instituta je Hadronska kancer terapija i istraživanje u biomedicini pomoću protona i težih jona, a koja danas predstavlja najsavremeniji i najuspješniji metod za liječenje kancera. Realizacijom projekta upravo ovakva metoda liječenja bi bila dostupna svim građanima regiona. Na projektu bi radilo oko 1.000 istraživača, dok bi broj pacijenata koji bi se liječio na ovom institutu pokrivao potrebe teritorije od oko 20 miliona stanovnika.
Da li je usaglašeno idejno rješenje, kada je realno očekivati da projekat zaživi, šta Crna Gora daje, a šta dobija?
Vodeći međunarodni eksperti su od jula intenzivno radili na izradi idejnih rješenja projekata. Finalni rezultati idejnih rješenja će prvi put biti predstavljeni naučnoj i političkoj javnosti 25. i 26. januara 2018. godine na međunarodnom institutu Abdus Salam - ICTP u Trstu. Upravo Ministartsvo nauke Crne Gore u saradnji sa ICTP institutom organizuje ovaj Forum. Na Forumu će učestvovati visoki predstavnici Evropske komisije (drugi čovjek Evropske komisije zadužen za istraživanje i inovacije, g. Robert Jan Smits), predstavnici UNESCO-a, IAEA, EPS-a, CERN-a, kao i predstavnici naučne i poslovne zajednice regiona, ali i drugih zemalja. Radi realizacije daljih koraka za uspostavljanje instituta, Evropska komisija nas je pozvala da koristimo specifični konkurs za projekte, tako da nam predstoji aplikacija za donatorska sredstva od po 3 miliona eura, koja će služiti za izradu detaljnog Glavnog projekta.
Generalno, ovaj projekat bi donio ogroman benefit Crnoj Gori, kao i cijelom regionu, predstavljalo bi zamajac novog ciklusa razvoja naše privrede, naučno tehnološkog oporavka regiona od čega će korist imati društvo u cjelini, i ne samo da bi spriječio odliv talenata, već bi naš region postao mjesto koje bi privlačilo vrhunske stručnjake.
Izgradnja instituta bi trajala od pet do sedam godina, a tokom tog perioda bi već imali kontinualne benefite kroz program obuke za buduće eksperte, kao i uključivanja lokalnih industrija. Najveći dio finansiranja projekta se očekuje iz različitih EU programa/fondova. Paralelno sa izradom detaljnog Glavnog projekta počeće proces izbora lokacije instituta u regionu. Zemlja, domaćin ove platforme, imaće obavezu da ponudi zemljište, eventualno ponudi malu kontribuciju za izradu glavne zgrade. Sve u svemu, kontribucija zemlje domaćina instituta je praktično zanemarljiva u odnosu na sve benefite. Sve zemlje imaju pravo da ponude lokaciju, Crna Gora će to takođe uraditi.
Urađena je Strategija naučnoistraživačke djelatnosti, koja se značajno razlikuje od prethodnih. Šta je glavni cilj?
Nova Strategija naučno istraživačke djelatnosti se znatno razlikuje od prethodnih i prvenstveno je usmjerena na mlade ljude kako bismo izgradili nove generacije istraživača, jer je jedan od najvećih problema na našim univerzitetima nepostojanje jasno definisanih istraživačkih pozicija u akademskoj zajednici, a što je ključ za razvoj nauke.
Tokom pripreme Strategije prepoznali smo izazove, sistematično smo analizirali nacionalne politike malih zemalja Evrope poput Malte, Islanda, Kipra, a koje su znatno unaprijedile svoj inovativni ekosistem. Prepoznali smo niz važnih mjera i instrumenata koji su nedostajali našem ekosistemu. Tokom godine smo već počeli da primjenjujemo ove nove mjere i instrumente, i već tokom posljednja tri mjeseca imamo izuzetne rezultate što nas ohrabruje da smo na pravom putu.
S obzirom na veličinu zemlje, strategija je fokusirana, i jasno smo definisali tri cilja: 1)razvoj ljudskih resursa i istraživačkih kapaciteta, 2)unapređenje međunarodne saradnje i umrežavanja, 3)jačanje sinergije između nauke i ekonomije, kao i mjere za ostvarenje ciljeva. Strategija je urađena na moderan način, vrlo je reprezentativna, i pored konciznog sadržaja ima i vizuelnu moć, i slobodno možemo reći bolji dizajn u odnosu na ostale Strategije EU zemalja.
Problem je odliv kadra sa kojim se država suočava. Čime domaću pamet zadržati, odnosno garantovati da će im se znanje isplatiti u Crnoj Gori, kada ovdje nemaju mogućnosti kao u inostranstvu?
Ljudski resursi i istraživački kapaciteti su od presudnog značaja za uspješnu implementaciju politike naučnoistraživačkog razvoja Crne Gore, jer predstavljaju osnovu naučnoistraživačke djelatnosti. S tim u vezi, važan fokus Strategije je na jačanju ljudskih resursa preko zapošljavanja mladih ljudi, prvenstveno doktoranada na univerzitetima, ali i u privredi. Cilj je da se uvede feloušip ('felowship') a koji će pored plata omogućiti i sredstva za rad na istraživačkim i inovativnim projektima uz aktivnu komponentu internacionalizacije.
Počeli smo 2017. novi proces internacionalizacije, priključivanjem Crne Gore najvećim evropskim međunarodnim institucijama u kojima je akumulirano veliko znanje i tehnologija. Ako mladim ljudima omogućimo atraktivni ambijent za istraživanje, pristup savremenim tehnologijama, rad sa eminentnim naučnicima, umrežavanje, a da pri tome najveći dio istraživanja mogu da obavljaju iz svojih matičnih institucija, sigurna sam da ćemo zadržati ove mlade ljude i tako smanjiti odliv talenata, a istovremeno povećati broj istraživačkih pozicija.
Mladi ljudi sve više u inovativnom preduzetništvu vide šansu za zapošljavanje. Kreiranjem boljih uslova preko uspostavljanja atraktivnog ambijenta za inovativne startapove, otklanjanjem barijera putem zakonskih promjena, uvođenjem poreskih olakšica, ali i osnivanjem prvog Naučno-tehnološkog parka, sigurna sam da ćemo aktivirati značajne potencijale mladih ljudi u zemlji i ostvariti progres na globalnom tržistu, kao što je uradila Malta. Ove godine smo aplicirali i dobili podršku Evropske komisije za pripremu nacionalne politike za razvoj startapova, što će biti realizovano u toku 2018. Pružanjem novih finansijskih instrumenata, kao i ambijenta za rad, unaprijedićemo i sinergiju između privrede i nauke. Upravo ove godine smo prvi put otvorili konkurs za inovativne projekte, i raduje da je veliki broj aplikacija upravo od strane preduzeća, što pokazuje da postoji zainteresovanost i mogućnost ulaganja preduzeća u istraživanje. U tom smislu, nove mjere i instrumenti će, uz otvorenu priliku razvoja nove, velike naučne infrastrukture upravo u našem regionu, vremenom uticati na usporavanje odliva talenata.
Država se pridružila najvećem eksperimentu Evropske organizacije za nuklearna istraživanja. Mladi istraživači iz Crne Gore rade na tom projektu: da li su u CERN-u zadovoljni njihovim znanjem, učinkom?
Nauka ne može biti izolovana, i danas se najveće ideje stvaraju u timovima, umrežavanje i saradnja na globalnom nivou je ključ progresa. Stoga smo ove godine, kao što sam napomenula, počeli novi proces internacionalizacije, priključivanjem Crne Gore najvećim evropskim međunarodnim institucijama. Čak i razvijenije zemlje pristupaju kolaboracijama, a male zemlje u razvoju, poput Crne Gore, prosto nemaju drugu alternativu.
Iako je ugovor o saradnji sa CERN-om potpisan 2007. godine, tek nakon deset godina prvi put se Crna Gora pridružila jednom od CERN-ovih projekata, pristupanjem u punopravno članstvo CMS eksperimentu, jednom od najvećih LHC eksperimenata. Posebno je lijepo što većinu crnogorske grupe na CMS-u čine mladi ljudi, a koji već nakon četiri mjeseca pokazuju značajan potencijal. Jedan član je već nagrađen šestomjesečnom stipendijom od strane CERN-a, što govori o njihovom znanju i učinku. Takođe, ova crnogorska grupa je kroz učešće u CERN-u aplicirala za jedan od poziva u okviru EU programa Horizont 2020, što pokazuje koliko je internacionalizacija značajna. Takođe, i sama sam u stalnom kontaktu sa ovom grupom, jer je cilj da upravo ovi mladi ljudi koji će kroz rad na CERN-ovim projektima izgraditi kompetentnost i tako biti potencijalni eksperti u međunarodnom institutu, a koji ćemo, nadam se uspjeti da realizujemo u našem regionu. Jedan od članova ove grupe će učestvovati na Forumu u Trstu. Kao i u slučaju ostalih međunarodnih institucija, priključivanjem Crne Gore i najvećoj evropskoj laboratoriji za molekularnu biologiju EMBL i EMBO-u omogućićemo mladim ljudima atraktivan ambijent za istraživanje, pristup savremenim tehnologijama, rad sa eminentnim naučnicima, umrežavanje…
Prednost je mjesečno pet dana rada u CERN-u, a ne grijeh
Vaše naučne reference ne mogu se dovesti u pitanje, za razliku od prethodne ministarke Sanje Vlahović, optužene za plagijat naučnog rada. Jedini "grijeh" koji vam se nezvanično provlači, posebno iz Ministarstva u kojem je ostalo dosta kadrova vaše prethodnice, je to što ste "često u CERN-u". Da li je tako, pomenuli ste da imate određen period za bavljenje naukom, kako je to regulisano kada ste preuzeli funkciju u Vladi?
Tokom ove godine, moj ukupan boravak u CERN-u je bio oko pet dana mjesečno, od čega je u posljednjih šest mjeseci 90 odsto vremena posvećeno razvoju Inicijative za uspostavljanje međunarodnog instituta u regionu Jugoistočne Evrope, kao i planiranju daljih strateških koraka. Bez direktnih kontakata u CERN-u ne bismo bili u mogućnosti da postignemo dosadašnji napredak u razvoju ovog projekta. Pored Inicijative, CERN nam je pomogao da na lijep način popularizujemo nauku, povežemo naučnu i umjetničku zajednicu, a takođe CERN kao i GSI-FAIR institut, su doprinijeli da nam ostale naučne međunarodne institucije, kao sto su EMBL, EMBO i ESA, otvore vrata. Ovih pet dana u CERN-u su od izuzetnog značaja za rad Ministarstva i zato ovo nije grijeh već velika prednost. Kao što je važno umrežavanje naučnika, tako su i moji kontakti sa značajnim predstavnicima naučne politike od velikog značaja. Važno je i da Crna Gora radi na tome da u svim značajnim međunarodnim institucijama imamo stalno zaposlene predstavnike.
Istraživački rad u CERN-u je takođe bio planiran u određenoj mjeri tokom godine. Na početku je to funkcionisalo, ali kako su se povećavale obaveze u cilju uspostavljanja međunarodnog instituta, u posljednje vrijeme, nažalost, samo rijetkim vikendima mogu posvetiti vrijeme istraživanju.
Nedostaje sve iz Ženeve, i jedrenje i učešće u regatama...
Kajete li se što ste prihvatili ponudu premijera Markovića: kada ste pristali da Ženevu i apsolutnu posvećenost nauci, jedrenje, život daleko od crnogorskih problema i dnevne politike zamijenite radom u Vladi?
Iako sam bila svjesna ogromnog kontrasta ove dvije strane, ipak, ponuda je za mene bila velika čast, a istovremeno i veliki profesionalni izazov. Ono što je pomoglo da se konačno odlučim i prihvatim ovu ponudu je velikodušna podrška i predlog mog tadašnjeg matičnog instituta GSI-FAIR u Darmstadtu, Njemačkoj, da se moja pozicija zamrzne na četiri godine, tj. do kraja mandata. Osvrćući se na godinu za nama, intuitivno i praktično sam bila u skladu sa svojim prošlim iskustvom, u smislu pokušaja internacionalizacije naučnoistraživačke zajednice u zemlji. Ovdje mi je znatno pomoglo moje dugogodišnje iskustvo, kao i rad sa velikim brojem naučnika u prestižnim naučnim institucijama, a što je vidljivo ne samo kroz nekoliko realizovanih formalnih ugovora o pridruživanju Crne Gore EMBL i EMBO-u, najvećem projektu u CERN-u, a uskoro i ESA, već je ova podrška značajna i za cijeli region, jer smo inicirali mađunarodni projekat, a koji predstavlja najljepši primjer 'Nauke za društvo'.
Iako sve ovo pruža određeno zadovoljstvo, veoma mi nedostaje okruženje u kojem sam radila skoro dvije decenije. Nedostaje mi stalan kontakt sa mnogobrojnim kolegama, prijateljima koje sam stekla u ovom okruženju, kao i jedrenje tokom cijele godine, uključujući i učešće u regatama. Na sreću, brojni koraci koji su neophodni da se međunarodni institut dovede u fazu stvarnog projekta zahtijevaju regularne mjesečne posjete CERN-u, a što je pomoglo bar malo.
Ulaganje u nauku ispod EU prosjeka, povećali stopu uspješnosti CG u 2017.
Gdje je Crna Gora kada je nauka u pitanju, koja je realna ocjena i kakva je šansa za napredak?
Da ste mi postavili ovo pitanje prije nekoliko mjeseci odgovor bi bio znatno drugačiji. Kao što znate, Crna Gora učestvuje u najznačajnijem EU programu za istraživanje i inovacije Horizont 2020 (H2020), a u koji EU zemlje i pridružene članice ulažu čak 75 milijardi eura za period od 7 godina. Cilj programa je da se ponude naučna i tehnološka rješenja za prethodno definisane društvene izazove. Uspješnost učešća zemlje u ovom programu zapravo ukazuje na njen potencijal, kompetentnost i konkurentnost. Nakon tri godine negativnog efekta učešca, prvi put je Crna Gora u 2017. ostvarila neto dobitak od ovog programa. I ne samo to: sve do sada je stopa uspješnosti Crne Gore u ovom programu bila najmanja među evropskim zemljama. Posljednjih nekoliko mjeseci naša stopa uspješnosti se povećavala, da bismo se našli na nevjerovatnom prvom mjestu, sa stopom uspješnosti od 25%. Kako smo ostvarili ovaj uspjeh: vođeni iskustvom Malte, zemlje koja je manja od Crne Gore, a koja je napravila znatan progres u inovativnom ekosistemu, ove godine smo preduzeli niz novih mjera i instrumenata, a koji su brzo donijeli vidljive rezultate.
Kojih mjera konkretno?
Formirali smo Nacionalnu kancelariju za Projekte u okviru Ministrastva nauke, nešto što je nedostajalo našem ekosistemu, a što je u principu trebalo da postoji na univerzitetima. Ojačali smo tim Nacionalnih kontakt osoba, postavili ljude sa znanjem i umijećem, izdvojili sredstva za njihov efikasan rad, fokusirali se na one oblasti gdje imamo minimalnu kritičnu masu, kroz IPA projekat razvoja ljudskih resursa realizovane su intenzivne obuke za oko 100 istraživača, proces internacionalizacije je takođe uticao na povećanje broja aplikacija. Upravo ovi rezultati su uticali na povećanje budžeta za 60%, i nadam se da je ovo samo početak novog puta koji će nastaviti da nas vodi ka progresu. Ove godine smo pored konkursa za inovativne projekte, otvorili i konkurs za projekte koji će upravo podsticati učešće u EU programima Horizont 2020 i COST.
Kada je u pitanju nivo ulaganja u nauku i razvoj u Crnoj Gori, on je još na nižem nivou u odnosu na EU prosjek. Međutim, iako je ulaganje ispod EU prosjeka, ukoliko pokažemo da ova sredstva znamo na racionalan način da iskoristimo omogućićemo nove pomake. Tako nacionalna sredstva treba da služe kao poluga za povlačenje mnogo većih sredstava iz međunarodnih fondova, a sva ova sredstva treba efikasno i racionalno koristiti, ulagati ih na povećanje kritične mase (pr. zapošljavanjem mladih ljudi) kao i na jačanju naučnih timova.
Bonus video:
