U prisilnu zajednicu se ponekad guraju i djevojčice od 11 godina, Foto: Shutterstock

U posljednjih deset godina otkriveno 99 slučajeva prisilnog braka

Tajni svijet ugovorenih brakova

Nikšićanka Fana Delija deceniju traga za slučajevima ugovorenih brakova u Crnoj Gori i svaku sumnju prijavljuje policiji

39323 pregleda 71 reakcija 8 komentar(a)
U prisilnu zajednicu se ponekad guraju i djevojčice od 11 godina, Foto: Shutterstock
U prisilnu zajednicu se ponekad guraju i djevojčice od 11 godina, Foto: Shutterstock

U Nikšiću jedna žena vodi bitku za spasavanje romskih djevojčica od prisilnog ugovorenog braka, ali i bije instutucionalnu borbu da se pomogne djeci da se izbave iz porodičnog lanca trgovine ljudima.

Nikšićanka Fana Delija, izvršna direktorica NVO Centar za romsku inicijativu, tačno deceniju traga za slučajevima ugovorenih brakova među Romima i Egipćanima i svaku, pa čak i najmanju sumnju u tajne običajne dogovore, prijavljuje policiji.

Njena organizacija od 2011. godine identifikovala je čak 99 slučajeva nedozvoljenog i ugovorenog braka u Crnoj Gori, a tokom prošle godine zbog prisilne zajednice otkrili su i zaštitili sedam žrtava ugovorenih maloljetnih brakova zbog čega su krivični postupci pokrenuti protiv osam osoba.

Pretpostavlja se da su tamne brojke prisilnih dječjih brakova u toj populaciji mnogo veće od evidentiranih slučajeva jer se porodice u romskim zajednicama, posebno u odvojenim naseljima u Podgorici, Nikšiću, Beranama, vješto i tajno dogovaraju kako da za novac “prodaju” kćerke.

Najtragičnije je što se u prisilnu zajednicu ponekad guraju i djevojčice od 11 godina, koje umjesto da uživaju u djetinjstvu, prisiljene su da nasilno odrastu prije nego i dođu do puberteta...

Fana Delija
Fana Delijafoto: Savo Prelević

“Ključni problem i dalje je prije svega to što se romska i egipćanska zajednica drži čvrsto takvih negativnih običaja jer smatraju da prilikom ugovoranja braka rade najbolje za svoje dijete, ne shvatajući da čine krivično djelo i najgrublje ugrožavaju dječja prava. Takođe, najčešće su problemi što generalno pripadnici romske i egipćanske zajednice vrlo rano prekidaju svoje osnovno školovanje, mali je broj onih koji dalje nastave srednje obrazovanje, a još manje visoko, što značajno utiče na integraciju pripadnika/ca u crnogorsko društvo. Problem i dalje predstavlja suočavanje sa socio-ekonomskim uslovima, nesvjesna ili svjesna segregacija prilikom izgradnje stambenih jedinica, a čak i one/oni koji se izbore da napreduju i da se obrazuju, nailaze na problem pronalaska posla i često se vraćaju u siromaštvo”, navela je Delija za “Vijesti” razloge zbog čega se i dalje evidentira veliki broj slučajeva ugovorenih brakova među Romima i Egipćanima.

Prodao kćerku za 20.000 eura

Najnoviji slučaj trgovine ljudima Uprava policije otkrila je početkom prošle sedmice kada je uhapšen Podgoričanin N. E. (44) zbog sumnje da je za petnaestogodišnju kćerku sklopio nedozvoljeni brak sa porodicom iz Njemačke i za to uzeo 20.000 eura.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine u Crnoj Gori su tri odsto djece pripadnici ovih zajednica, a podaci NVO ukazuju da svaka treća djevojčica - završi u braku prije punoljetstva.

Prema podacima MUP-a, koji su dostavljeni “Vijestima”, Tim za formalnu identifikaciju žrtava trgovine ljudima prošle godine dodijelio je status žrtve za pet osoba zbog sklapanja nedozvoljenog braka.

Taj tim MUP-a ima zadatak da zaštititi osobe za koje se pretpostavlja da su žrtve trgovine ljudima, sprovede postupak formalne identifikacije, ostvaruje komunikaciju i saradnju sa lokalnim partnerima i obilazi lokacije na kojima borave ranjive kategorije.

“Tim donosi odluku o tome da li je neko lice žrtva trgovine ljudima ili ne, u skladu sa Nacionalnim planom za formalnu identifikaciju - nezavisno od toka krivičnog postupka”, piše u odgovoru MUP-a.

Pedofilija, nasilje
foto: Shutterstock

Fana Delija tvrdi da država nije pronašla mogućnosti za stvaranje uslova da se žrtve adekvatno zbrinu i reintegrišu u društvo.

“U Crnoj Gori kao i u lokalnoj sredini u kojoj kao organizacija djelujemo ne postoji nijedno sklonište, koje se bavi isključivo smještajem žrtava dječjeg nedozvoljenog i ugovorenog braka i koje bi im omogućilo da se reintegrišu uz podršku stručnih saradnica, koje veoma dobro poznaju sistem funkcionisanja same zajednice, institucija sistema i posjeduju najveće iskustvo za rad sa ovim žrtvama. Naša organizacija se konstantno suočava sa problemom nakon smještaja djevojčica u nekim skloništima da nemamo povratne informacije na koji način se žrtve uklope u društvo. Postavlja se pitanje da li je adekvatna reintegracija kad se žrtva vrati biološkim roditeljima, te joj oni ponovo ugovore brak prije punoljetstva za istog ili za onog za koga oni misle da je dobar izbor za nju i njihovu porodicu”, zapitala se Delija.

Saradnja sa policijom

U NVO Centar za romsku inicijativu tvrde da imaju dobru saradnju sa Upravom policije, ali postoje i zamjerke jer se u nekim slučajevima nije hitno postupalo po važećim protokolima.

“Organizaciju zabrinjava način identifikacije žrtava i kvalifikacija krivičnog djela. Svi slučajevi se svode na to da li je uzet novac i ukoliko se za tako nešto ne dokaže onda se takve vrste prijava - odbacuju. Ukoliko je žrtva pokušavala da samovoljno zasnuje brak, ona se vraća biološkim roditeljima. Naša praksa pokazuje da lošom procjenom institucija ponovo dolazi do ugovaranja braka i tako žrtve počesto postaju majke i prije 16 godina”, navela je Delija.

Uprava policije, kako je odgovoreno “Vijestima”, za posljednje tri godine otvorila je šest predmeta, koji se odnose na krivično djelo trgovina ljudima kroz ugovoreni brak. UP je evidentirala više slučajeva sa elementima ugovorenih brakova, ali su ti predmeti kroz rad sa tužilaštvom kvalifikovani kroz bliska krivična djela - vanbračna zajednica sa maloljetnikom.

Policija
foto: Uprava policije

“U toku 2020. godine registrovano je pet predmeta u kojima su podnijete krivične prijave u odnosu na izvršenje krivično djelo trgovina ljudima kroz ugovoreni brak. Možemo konstatovati da se radi o pojavi koju je veoma teško identifikovati, te je samim tim potreban pristup i rad ne samo Uprave policije nego i drugih organa i organizacija. UP sprovodi kako preventivne tako i represivne aktivnosti u cilju suzbijanja i otkrivanja ove pojave. Preventivne aktivnosti su definisane kroz akciju „Trafiking” koja podrazumijeva rad policije na terenu u cilju otkrivanja ovih slučajeva. Međutim, ono što je potrebno i što se svakako razvija jeste saradnja sa NVO sektorom i ističemo da pojedine NVO daju snažan doprinos na otkrivanju ovih slučajeva”, naveli su u UP

Sklonište i zaštita za žrtve

U Krivičnom zakoniku sklapanje nedozvoljenog braka od 2013. godine prepoznato je kao oblik izvršenja krivičnog djela - trgovina ljudima. U Ministarstvu unutrašnjih poslova naveli su da su od tada izgrađeni mehanizmi podrške i pomoći žrtvama trgovine ljudima – poput smještaja u sklonište, besplatne pravne, psihološke, sociološke, zdravstvene, bezbjednosne zaštite, odjeće i drugih specifičnih potreba za svaki pojedinačan slučaj.

“Sve mogućnosti, koje stoje na raspolaganju u smislu Zakona o krivičnom postupku, a odnose se na primjenu specifičnih istražnih tehnika za istraživanje krivičnog djela trgovine ljudima, koje spada u korpus djela organizovanog kriminala, stoje na raspolaganju i za istraživanje sklapanja nedozvoljenog braka kao oblika njegovog izvršenja”, saopštio je MUP.

Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima MUP-a sprovodi veliki broj aktivnosti i kampanja, koje su imale za cilj informisanje šire javnosti o svim aspektima fenomena trgovine ljudima.

Trgovina ljudima
foto: Shutterstock

U kontinuitetu se sprovodila kampanja “Zaustavimo trgovinu ljudima”, kroz emitovanje TV spota “Stop trgovini ljudima”. Tokom 2019. godine u okviru projekta, koji “Terres de Hommes” realizuje u Crnoj Gori i zemljama regiona, izrađen je TV spot koji je distribuiran medijskim kućama na emitovanje, da se javnost informiše o oblicima eksploatacije kojima su žrtve trgovine ljudima izložene, sa posebnim osvrtom na prisilne i ugovorene brakove i ekonomsko iskorišćavanje djece. Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Uprava policije, u saradnji sa NVO Centar za romske inicijative, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici, pokrenuli su 8. marta 2020. godine kampanju protiv dječijih ugovorenih brakova „Djeca su djeca“ sa ciljem podizanja svijesti javnosti o štetnosti dječijih ugovorenih brakova i fokusirana je na rad sa pripadnicima romske i egipćanske zajednice u Podgorici, Nikšiću, Tivtu i Beranama”, navode u MUP-u.

Službenici MUP-a zajedno sa drugima iz državne uprave i NVO aktivistima obilaze romska naselja, gdje u direktnoj komunikaciji sa roditeljima i djecom pokušavaju da izgrade odnos povjerenja u predstavnike institucija i ojačaju otpornost ranjivih kategorija u odnosu na ovaj fenomen.

Maloljetne nekad i same ugovaraju udaju

U protekla dva mjeseca NVO CRIN evidentirala je čak četiri slučaja gdje su djevojčice Romkinje od 15 do 17 godina, samovoljno pokušavale da zasnuju ugovoreni brak.

“Tri djevočice su vraćene roditeljima, a jedna je smještenja u Dječji dom „Mladost“ Bijela. Podaci su da je jednoj od njih u međuvremenu ugovoren brak po običajima, pa se pitam da li smo baš kao društvo adekvatno riješili ovaj slučaj dječjeg ugovorenog braka ili i mi indirektno podržavamo da svaka treća djevojčica iz te populacije ulazi u brak prije punoljetstva”, zapitala se Delija.

Žrtva dva puta prodata

Tokom traganja za slučajevima unutar romskih zajednica - NVO CIRN otkrila je djevojku koja je dva puta bila žrtva eksplotacije radi ugovornog braka.

“Bila je žrtva prijetnji i psihičkog i fizičkog nasilja kada je odlučila da prijavi događaje. Ovaj slučaj je interesantan zbog toga što su prilikom prijave CB Nikšić žrtva i borkinja za ljudska prava naišle na svojevrstan institucionalni bojkot, zbog pandemije, pa je žrtva 24 dana nakon toga vraćena u ruke počinioca”, navodi Delija.

Tokom prošle godine CIRN je evidentirao i slučaj djevojčice od 13 godina iz Srbije kojoj je ugovoren dječji brak za 5.000 eura i to za maloljetnog Nikšićanina, ali taj slučaj nije evidentiran kao trgovina ljudima.

trafiking, trgovina ljudima
foto: Shutterstock

“Sve je urađeno uz posredovanje uže i šire porodice i jednog lica koje je registrovano kao počinilac krivičnih djela, koji je posredovao u prevozu maloljetne žrtve. U postupku istrage, upoznati smo da je za ugovaranje braka Nikšićanin podigao potrošački kredit i predao novac djevojčicinim roditeljima u Srbiju. U izviđajnom postupku viši državni tužilac u Podgorici je donio odluku da se predmet ustupi ODT Nikšiću i to za krivično djelo - vanbračna zajednica sa maloljetnikom. Smatramo da je ovakva odluka zabrinjavajuća jer na ovaj način se vraćamo deset godina unazad, te šaljemo lošu poruku romskoj zajednici da će za zasnivanje dječjeg ugovorenog braka dobiti novčanu ili uslovnu kaznu, kućni pritvor, što predstavlja blagu kaznenu politiku sudova, koja nije srazmjerna društvenoj opasnosti od ovog fenomena - uskraćivanje ljudskih prava djevojčice, obrazovanja, djetinjstva”, navela je Delija.

Mjesecima tragali za djecom na Kosovu

Najteži slučaj trgovine ljudima evidentiran je krajem septembra 2019. godine kada je Fana Delija obavijestila MUP da ima podatke da je otac dvoje djece, mimo znanja majke, oteo i odveo na Kosovo.

Otac je za kćerku od 11 godina, kako se vjeruje, na Kosovu dogovorio i prisilni brak.

“Uprava policije preko NCB Interpola uputila je dva zahtjeva za pronalazak djece na Kosovu. Kontakt osoba sa Kosova je 13.12.2019. obavijestila Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima da je djevojčica pronađena i smještena u sklonište za žrtve trgovine ljudima, a krajem decembra obaviješteni smo da je i dječak smješten u sklonište. Krajem godine je iniciran sastanak sa generalnim direktorom Direktorata za socijalnu i dječju zaštitu Ministarstva rada i socijalnog staranja i predstavnicima Centra za socijalni rad, u cilju usaglašavanja aktivnosti koje je neophodno preduzeti kako bi se organizovala repatrijacija djevojčice i dječaka. Odjeljenje za borbu protiv trgovine ljudima uputilo je zahtjev UP za izradu bezbjednosne procjene za njihov povratak u Crnu Goru, a preduzete su i aktivnosti na provjeri upisa maloljetnih lica u registar državljana”, saopštili su iz MUP-a.

trafiking, trgovina ljudima
foto: Shutterstock

Na Kosovu su zbog ovog slučaja uhapšene tri osobe zbog trgovine ljudima, a u februaru je majka djece otišla i posjetila ih prvi put poslije pola godine u tamošnjem skloništu za žrtve. Zbog pandemije koronavirusa dva puta je odgađana primopredaja djece tako da su oni tek krajem maja 2020. godine stigli u Crnu Goru.

“Djeca su od tada smještena u specijalizovano sklonište za djecu. Ovaj slučaj je imao svoje specifičnosti, najprije zbog toga što maloljetna lica nijesu imala skoro nikakva dokumenta, ilegalno su prešla državnu granicu i kosovska policija ih je pronašla nakon tri mjeseca. Pored toga, nakon repatrijacije ove djece, tokom postupka regulisanja njihovog državljanstva, javio se problem. Naime, lice koje je upisano kao otac dječaka nije njegov biološki roditelj i nije mu poznato trenutno boravište, ali postupajući u najboljem interesu djeteta i uz napor svih nadležnih aktera, regulisan je njihov status i djeca su upisana u registar državljana Crne Gore. S obzirom na to da se radi o djeci školskog uzrasta, preduzete su i sve neophodne aktivnosti i djeca su uključena u obrazovni sistem. U ovom slučaju, nadležni Centar za socijalni rad intenzivno radi na osnaživanju majke kao nenasilnog roditelja i povratku djece u porodicu”.

Preporučujemo za Vas