U DVORIŠTU CANU OBILJEŽENO VIŠE STABALA

"Mete" na više decenija starim četinarima

"Vijesti" nisu dobile odgovor zbog čega je drveće obilježeno. Radi se o četinarima koji su posađeni pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka. Vrijednost stabala nije poznata jer nisu još upisana u podgorički Katastar zelenih površina

29924 pregleda 46 reakcija 9 komentar(a)
Zgrada CANU nalazi se ispod brda Gorica, Foto: Luka Zeković
Zgrada CANU nalazi se ispod brda Gorica, Foto: Luka Zeković

Najmanje osam stabala četinara u dvorištu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) označeno je, ali iz te institucije i Uprave za javne radove nisu odgovorili šta se namjerava sa drvećem i da li će eventualno zbog građevinskih radova biti posječena. Iz CANU su redakciju uputili na Upravu javnih radova.

“Koja je realizovala tendere za izradu Glavnog projekta i izvođenja radova na izgradnji nove i rekonstrukciji postojeće zgrade Crnogorske akademije nauka i umjetnosti”, piše u odgovoru.

Iz Uprave juče nisu odgovorili na upit “Vijesti”.

CANU je u novembru 2018. sa firmom “Studio Grad” potpisala ugovor za izradu idejno-arhitektonsko-urbanističkog rješenja novog i rekonstruisanje postojećeg objekta. Idejnim projektom, kako se navodi u dokumentu, planirano je i uređenje parcele. U opisu lokacije, podsjeća se da se nalazi na južnoj padini brda Gorica, “u najekskluzivnijem dijelu Podgorice”.

CANU četinari
foto: Luka Zeković

“Vegetacijski fond u najvećoj mjeri čine četinarska stabla čempresa, bora i kedra, koji je prožet lišćarskim vrstama lipe, košćele, duda, bagrema i indijskog jorgovana. Pojedina stabla su izgubila svoju vitalnost, a usljed nesprovođenja odgovarajućih mjera njege čitava površina zahtijeva stabilizovanje ukupnog kvaliteta zelenila”, piše u dokumentu.

U dijelu u kojem je opisano uređenje parcele, piše da je postojeći biljni fond potrebno “tretirati kroz očuvanje i uklapanje postojećih vitalnih i dekorativnih stabala.

CANU četinari
foto: Luka Zeković

“Sa pažljivim osvrtom na stara reprezentativna stabla. Kako su pojedina stabla u vidno lošem stanju (posebno kada se radi o inače invazivnim vrstama bagrema i indijskog jorgovana), ista je poželjno predvidjeti za uklanjanje i adekvatnu zamjenu”, piše, kako je navedeno, i izrada elaborata taksacije postojećeg zelenila.

“U cilju očuvanja i uklapanja postojećeg drveća (kako autohtonog, tako i tradicionalno kultivisanog) u nova pejzažna rješenja, kroz dalju razradu projektne dokumentacije potrebno je izvršiti detaljnu valorizaciju zelenila i to kroz obaveznu izradu Elaborata taksacije postojećeg zelenog fonda”, piše u dokumentu.

CANU četinari
foto: Luka Zeković

Prilikom izrade elaborata, kako se navodi, osim preciznog geodetskog pozicioniranja za svako stablo, “neophodno je determinisati vrstu, dati dimenzije (visinu, širinu krošnje, prsni prečnik i dr.)”.

“Stabla je neophodno svrstati u kategorije shodno svojoj starosti, fiziološkom i estetskom stanju i očekivanom trajanju. Svakom stablu se dodjeljuje kategorija A, B, C i R u zavisnosti od prethodno navedenih parametara, pri čemu se stabla iz kategorije A i B zadržavaju na lokaciji, stabla iz kategorije C imaju očekivani vijek trajanja do 10 godina ili se radi o neprimjerenim vrstama (poželjna zamjena), a stabla iz kategorije R se uklanjanju”, opisano je u idejnom rješenju u poglavlju o uređenju parcele.

Dalje se navodi i da je u elaboratu potrebno “dati i zonu zaštite korijena stabala kako bi se stabla sačuvala tokom radova na terenu, zatim mjere zaštite i smjernice za revitalizaciju i održavanje stabala koja se zadržavaju”.

CANU četinari
foto: Luka Zeković

Čempres, alepski bor i kedar, kako u dvorištu CANU, zasađeni su i u najbližoj okolini. U Detaljnom-urbanističkom planu “Nova varoš 2”, koji obuhvata i dio grada gdje se nalazi zgrada CANU, autori navode da “u blokovskom zelenilu između Bulevara Ivana Crnojevića, Ulice Rista Stijovića i Beogradske ulice dominiraju vrste sa kojim se 50-ih i 60-ih godina XX vijeka vršilo intenzivno ozelenjavanje”.

“Prisutna su izuzetno vrijedna stabala (Pinus halepensis, Cupressus sempervirens, Cedrus deodara) koja treba adekvatnim mjerama njege zaštititi i sačuvati od propadanja, i očuvati od devastacije”, navode autori.

Zelenilo na prostoru CANU i okolini još nije upisano u katastar podgoričkog zelenila. Sa postojećim podacima, međutim, katastar može pomoći da se procijeni zelenilo sličnog stanja, starosti...

Tako dobro očuvan himalajski kedar starosti 30 godina vrijedi 1.380 eura. Dovoljno očuvan čempres iste starosti procjenjuje se na 360, dok stariji očuvan čempres može da vrijedi i 2.160 eura.

I kedar i čempres, prema podacima iz katastra, mogu dostići starost i do 300 godina.

CANU četinari
foto: Luka Zeković

U katastru se mogu naći i čempresi koji, kako piše, ne vrijede, jer im je slomljen vrh. Slomljen vrh, međutim, ne umanjuje vrijednost alepskom boru.

Tako vrlo dobro očuvano stablo te vrste četinara, ako je starije od 30 godina, može dostići vrijednosti i 1.840 eura. Zdravo stablo alepskog bora iste starosti, prema podacima iz katastra, može da košta i 4.500 eura.

Alepski bor dostiže upola kraći vijek od čempresa i kedra, i može da živi do 150 godina.

Katastar zelenih površina dostupan je na stranici kzp.podgorica.me. Sredinom januara, iz “Zelenila” su “Vijestima” kazali da će u toku godine biti završena evidencija svih zelenih površina u glavnom gradu.

Prema gradskoj Odluci o uređenju i održavanju zelenih površina, investitori su dužni ili da presade zdravo drveće ili zasade tri nova za svako posječeno stablo.

Preporučujemo za Vas