Aleksandar Aco i Milo Đukanović, Foto: Luka Zeković

sumnja se da su državni budžet koštale više desetina miliona eura

Đukanovići se pominju u većini ključnih afera u Crnoj Gori

Nova parlamentarna većina formirana nakon izbora i Vlada koju su izabrali 4. decembra, namjeravaju da već postojeće krivične prijave dopune novim činjenicama i reaktiviraju mnoge afere koje godinama, tvrde, čekaju u fijokama tužilaštva

33263 pregleda 726 reakcija 67 komentar(a)
Aleksandar Aco i Milo Đukanović, Foto: Luka Zeković
Aleksandar Aco i Milo Đukanović, Foto: Luka Zeković

Afere koje su godinama otkrivale i podnosili krivične prijave, uglavnom nevladine organizacije, u najvećem dijelu Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ostajale su bez sudskog epiloga.

Nova parlamentarna većina formirana nakon izbora 30. avgusta 2020. godine i Vlada koju su izabrali 4. decembra, namjeravaju da već postojeće krivične prijave dopune novim činjenicama i reaktiviraju mnoge afere koje godinama, tvrde, čekaju u fijokama tužilaštva.

Lider Demokratskog fronta (DF), najjače partije vladajuće koalicije, prozvao 4. februara Tužilaštvo da od 2005. godine u fijokama drži predmete poput "Telekoma", "Limenke", "Listinga", "Kombinata aluminijuma i garancija", "Klapa", "Vardara", "Boksita", "Željezare" ...

Uslijedio je odgovor Tužilaštva koje je odbacilo ove optužbe i za više predmeta saopštilo u kojoj su fazi istrage. Dio njih, za koji postoji sumnja da su državni budžet koštale više desetina miliona eura, nalazi se u procesu tužilačke istrage, dok po pojedinim krivičnim prijavama postupci još nisu počeli.

"Abu Dabi fond"

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) istražuje dodjelu i realizaciju kredita iz Abu Dabi fonda (ADF) od aprila 2019., skoro dvije godine, Ipak javnost je upoznata sa istragom tek nakon preuzimanja ministarstava i Investiciono-razvojnog fonda (IRF) od strane kadrova nove Vlade, izabrane 4.decembra, nakon promjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). ADF je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa kojim su 2015. godine sporazum o kreditu od 50 miliona dolara potpisali tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i predsjednik odbora direktora IRF Zoran Vukčević, obojica istaknuti članovi DPS-a.

Ivanović i Vukčević
Ivanović i Vukčevićfoto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Istraga je incirana o podjeli dijela tog kredita u iznosu od 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi. SDT istražuje da li su sredstva nenamjenski trošena i da li su davanjem državnih garancija (za kredite) nastupile štete po budžet. Više osoba saslušano je 4. i 5. februara u SDT-u, uključujući Zorana Vukčevića i Petara Ivanovića koji je poslanik u Skupštini Crne Gore i savjetnik za ekonomska pitanja predsjednika države Mila Đukanovića.

Ministar poljoprivrede u novoj Vladi Aleksandar Stijović izjavio je da se ne zna koji Odbor je odobravao kredite, što konkretno stoji u garanciji Vlade za ovaj kredit, da li Vlada obezbjeđuje garancije u eurima, iako su krediti u dolarima. Do sada je, prema njegovim riječima, "povučeno" 26,9 miliona kredita iz ADF.

Kako je saopštio, za tranšu od 14,5 miliona dolara postoje papiri iz 2017, a potpisana je od bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, takođe člana DPS-a, a prenos sredstava je izvršen preko specijalnog računa otvorenog kod Prve banke, čiji je većinski vlasnik Aleksandar Aco Đukanović, brat crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. On je dodao da Ministarstvo finansija nije otvorilo taj specijalni račun i da ga nema u njihovom sistemu, a da je ADF vršio direktna plaćanja na njega, čime je izbjegnut kompletan sistem državnih plaćanja.

U Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorici saslušan je vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković, u vezi sa slučajem dodjele kredita iz Abu Dabi fonda. Firma Vektra Jakić dobila je tri miliona dolara iako je u trenutku dobijanja kredita bila veliki poreski dužnik i u stečaju. Sporan je i zalog te firme, zbog čega je moguće da će kredit vraćati država.

Dragan Brković
foto: Luka Zeković

"Plantaže"

SDT je formirao predmet o "Plantažama" u okviru kojeg će ispitati da li je u postupanju čelnika kompanije bilo krivičnih djela. Dolaskom nove vlasti, promijenjen je menadžment u "Plantažama" i konstatovan je dug od 38 miliona eura. Bez podrške Vlade od najmanje pet miliona eura, kompaniji prijeti bankrot.

Godinama unazad se spekulisalo da se u "Plantažama" sprovodilo partijsko zapošljavanje, da su naduvavane zarade menadžmenta i neuspješni i skupi projekti, a da je sve to dovelo kompaniju u tešku finansijsku situaciju.

"Telekom"

Afera iz 2005. godine kad je tadašnja državna kompanija prodata Mađar telekomu. Afera Telekom je nastala kada su američki istražni organi utvrdili da su prilikom prodaje crnogorskog Telekoma sa preko sedam miliona eura podmićena najmanje dva crnogorska funkiconera i advokatica, sestra tada najvišeg vladinog funkcionera. U ovoj formulaciji su bila prepoznata advokatica Ana Đukanović sestra sadašnjeg predsjednika Crne Gore.

Sjedište 'Telekoma' u Podgorici
Sjedište "Telekoma" u Podgoricifoto: Luka Zeković

Optužnica je podignuta protiv Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, a Specijalno tužilaštvo je 2019. godine konstatovalo da u radnjama advokatice Đukanović nema osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo. Protiv Obradovića i Ivanovića sudski proces je u toku.

"Kombinat aluminijuma" (KAP)

Garancije za KAP su pod istragom Specijalnog tužilaštva koje je saopštilo da se prikuplja potrebna dokumentacija i podaci od nadležnih državnih organa, te su angažovani sudski vještaci ekonomsko-finansijske struke. 2013. godine, Mađarska OTP i ruska VT banka aktivirale su garancije crnogorske Vlade date za kredit KAP, vrijedne 102 miliona eura.

Prethodno je Vlada je 2010. godine dala garancije KAP-u za 132 miliona eura, koliko ja fabrika aluminijuma pozajmila od tri kreditora. Suvlasnik KAP-a je tada bio ruski oligarh Oleg Deripaska. Nikada nije otkriveno zašto je Vlada garantovala zaduženje kompanije koju je prethodno privatizovala.

"Limenka"

Predmet se nalazi kod Osnovnog tužilaštva u Podgorici. Afera se odnosi na oko 10 miliona eura koje je država, na ime odštete, isplatila Acu Đukanoviću bratu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Aco Đukanović zakupio zemljište u Podgorici na kojem se nalazi zgrada policije 2008. godine.

Tri godine kasnije država nije izvršila svoju obavezu i iselila zgradu policije, zbog čega je Aco Đukanović tužio državu i presudom Vrhovnog suda dobio odštetu od preko 10 miliona eura.

'Limenka'
"Limenka"foto: Savo Prelević

"Boksiti- Cetinje"

Specijalno tužilaštvo priprema optužnice protiv više lica, među kojima su i državni službenici, zbog sumnje da su 2006. godine uticali da firma "Boksiti-Cetinje", protivzakonito dobije koncesiju za vađenje bijelog boksita, čime je država oštećena za oko 200.000 eura.

"Pireus banka"

Pireus banka i kastodi računi, u fazi su izviđaja Specijalnog tužilaštva i prikupljeni su određeni podaci i dokumentacija putem međunarodne pravne pomoći. Radi se o aferi koju je inicirao odbjegli biznismen Duško Knežević koji je, dok je bio pod potjernicom, saopštio da je žirirao za prvi legalni milion sadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kod grčke Pireus banke.

"HTP Boka" Specijalno državno tužilaštvo ispituje da li država je oštećena tokom nekadašnjeg državnog Hotelsko-turističko preduzeća (HTP) "Boka" biznismenu Draganu Brkoviću, bliskom prijatelju crnogorskog predsjednika. Privatizacija je obavljena prije 14 godina, kada je za skoro 60% akcija Brković trebalo da plati 22 miliona eura uz obavezu da u naredne tri godine investira još 50 miliona eura. Sumnja se da je država u ovom poslu oštećena za oko 50 miliona eura.

"Koverta"

Afera je već dvije godine pod istragom Specijalnog tužilaštva .U središtu afere je tadašnji visoki funkcioner DPS-a Slavoljub Stijepović. Njega je tajno snimio biznismen Duško Knežević u trenutku predaje skoro 100.000 eura u koverti, za finansiranje kampanje DPS-a Mila Đukanovića. Nakon što je biznismen Duško Knežević osumnjičen za pranje novca, utaju poreza i druga krivična djela, on je tvrdio da je godinama finansirao izbornu kampanju DPS-a.

Afera Koverta
Afera Kovertafoto: Printscreen/Duško Knežević

"Kamp Zlatica"

Afera iz 2011. godine kada je Vlada najprije prodala biznismenu Žarku Buriću kamp-hotel Zlatica i još dva hotela u Podgorici za 4,7 miliona eura, a zatim Vlada otkupila od istog biznismena kamp hotel Zlatica za 8,3 miliona eura. Ovaj slučaj je 2017. godine bio pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva, ali nije poznat njegov konačan epilog.

Šta navode iz MANS-a?

Dejan Milovac iz nevladine organizacije MANS, koja više od deceniju istražuje slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala, bez obzira na posljednje akcije i privođenja visokih crnogorskih funkcionera, nije optimista da će Specijalno i Vrhovno državno tužilaštvo "istjerati do kraja" slučajeve korupcije na visokom nivou u Crnoj Gori.

Mišljenja je da se nedavno pokrenute afere (kredit "Abu Dabi fonda", "Plantaže") zadržavaju na izvršiocima, na nivoima državne administracije, koja nije imala suštinsku moć odlučivanja.

"Vrh prethodnog režima nije obuhvaćen istragom iako Tužilaštvo sada otvara fijoke koje nije otvaralo 30 godina. Ali i tu ćemo imati slučaja da neka dokumentacija, koja ukazuje na krivična djela, neće biti upotrebljiva jer će doći do zastare zbog činjenica da smo posljednjih 30 godina imali ćutanje po pitanju procesuiranja korupcije na visokom nivou", smatra Milovac.

Prema njegovim riječima, osim afera na čijem sudskom epilogu insistira nova vlast, niz je onih koje uključuju sam vrh tadašnjeg režima DPS-a. Kako kaže Milovac, tamo gdje su bile najveće investicije i gdje je bio najveći novac tu je uvijek bila neka afera.

"Postoji niz prijava koje su aktivne a odnose se na predsjednika države i DPS-a. Neke od njih su privatizacija 'Telekoma', afera 'Limenka'. Potrebno je ponovo preispitati budvansku grupu, bez obzira na to što je tužilaštvo reklo da je taj postupak procesuiran do kraja po pitanju 'Zavale'. Imamo optužujuću presudu a bez zatvorenika, odnosno bez Svetozara Marovića", ukazuje Milovac.

Milovac
Milovacfoto: Savo Prelević

Od 18 prijava podnijetih od 2017 do 2020., protiv predsjednika države Mila Đukanovića, članova njegove porodice i sa njim povezanih lica 12 prijava je odbačeno, četiri su u postupku, a dva su ustupljena drugim tužilaštvima, rekao je u intervjuu Vijestima Dragan Radonjić, šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) pri Specijalnom državnom tužilaštvu

Milovac dodaje da se Tužilaštvo moralo baviti i prodajom Elektroprivrede.

"Takođe, tu je i autoput i činjenica da smo od 800 miliona eura kredita došli do preko milijardu bez gotovog projekta", kaže Milovac.

Dejan Milovac dodaje da je teško procijeniti koja je šteta nastala zbog svih slučajeva tokom 30 godina vladavine prethodnog režima.

"Za dosta slučajeva možda nikada nećemo imati informaciju jer neka dokumentacija je nestala ili je uništena ili je dio poslova rađen mimo papira. Ono što možemo da znamo kada su u pitanju garancije 'KAP-a', 'Crnogorska plovidba' ili državna pomoć za 'Montenegro Airlines' da je šteta, u optimističnom scenariju, više stotina miliona eura. Konačni iznos je mnogo veći i ne odnosi se samo na gubitak koji je direktno iz budžeta pokriven već se odnosi i na izgubljenu dobit građana Crne Gore koji su bili izloženi pohari posljednjih 30 godina", zaključuje Milovac.

Inicijativa o smjeni specijalnog tužioca

Na čelu SDT-a je Milivoje Katnić je od 2015. godine. Prošle godine izabran je na drugi petogodišnji mandat.

Nova parlamentarna većina predvođena DF-om, od prvog dana osvajanja vlasti u Crnoj Gori, insistirala je na smjeni specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Zakoni i procedura nisu dozvoljavali parlamentarnoj većini da smjenu obave prostom većinom u parlamentu. Stoga je skupštinska većina inicirala ukidanje Zakona o Specijalnom tužilaštvu, predlažući da se izglasa zakon o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.

Ukoliko bi ovaj zakon bio usvojen, čija je rasprava zakazana za 18. februar, automatski bi prestali mandati svim tužiocima Specijalnog tužilaštva, uključujući i Katnića.

Ukoliko budu usvojena nova zakonska rješenja, glavni specijalni tužilac Crne Gore Milivoje Katnić i specijalni tužioci prešli bi u status – neraspoređenih tužilaca.

Katnić
Katnićfoto: Savo Prelević

EU i SAD protiv izmjena zakona

Delegacija Evropske unije (EU) i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici upozorili su vlast da bi najavljene izmjene bile korak unazad Crne Gore na putu ka EU.

Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa sastala se 5. februara sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i ministrom pravde Vladimirom Leposavićem kojima je saopštila stav Unije povodom namjere crnogorskih vlasti da izmijene dva zakona o državnom tužilaštvu.

"Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme za obezbjeđivanje sudske i tužilačke nezavisnosti i odgovornosti, koja treba dosljedno da koristi, nadograđujući ono što je do sada postignuto u reformi pravosuđa", istakla je Popa, navodi se u saopštenju Vlade Crne Gore.

Ambasada SAD-a podržala je u potpunosti stav EU navodeći da "preporučuje Vladi da gradi na postignutom, umjesto da se vraća unazad".

U posljednjem izvještaju Evropske komisije o napretku 6. oktobra navodi se da će ukupni napredak u pristupnim pregovorima zavisiti od napretka na području vladavine prava, gdje je, kako je navedeno, napredak Crne Gore ograničen.

Preporučujemo za Vas