Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović ocijenila je da će predložene izmjene zakona u oblasti tužilaštva ojačati politički uticaj.
“Ukoliko se usvoje ovi predlozi Zakona o tužilačkom savjetu i o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, definitivno će se ojačati politički uticaj na državno tužilaštvo koje treba da bude samostalno i nezavisno u svom radu, a takođe će se staviti pojedinačni interes ispred javnog, što je nedopustivo za jedno demokratsko društvo, kako predstavljaju sve članice EU, kome teži i Crna Gora,” navodi se u mišljenju koje potpisuje Perović.
Predlog zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu nalaze se na dnevnom redu vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, koja počinje u četvrtak.
Uvidom u tekstove predloga zakona, a imajući u vidu njihov uticaj na društvo, Agencija prepoznaje potrebu sprovođenja cjelokupnog zdravstvenog procesa, u smilu uključivanja zainteresovane i stručne i međunarodne javnosti.
Iz Agencije napominju da su u julu 2013. godine usvojene ustavne promjene u cilju smanjenja političkog uticaja na imenovanje visokih funkcionera u pravosuđu obezbjeđenjem transparentnih procedura i izbora zasnovanih na zaslugama za uvođenje kvalifikovane većine i deblokirajućeg mehanizma kod Skupštine.
Navedenim ustavnim izmjenama Tužilački savjet (TS) uveden je kao ustavna kategorija sa zadatkom da kroz ostvarivanje svojih nadležnosti obezbjeđuje samostalnost državnog tužilaštva i povjeren mu je širok spektar nadležnosti koji obuhvataju izbor, imenovanje, napredovanje, upućivanje na drugo radno mjesto, izricanje kazni i razrješenje tužilaca.
Tada su, napominje se u dokumentu, konsultovani svi relevantni međunarodni partneri, među kojima su i eksperti Evropske i Venecijanske komisije.
"Osim analize predloga zakona, kao i međunarodnih standarda u navedenoj oblasti, na samom početku uočen je nedostatak elemenata javnosti u samom postupku predlaganja zakona, kako kroz organizovanje javne rasprave, tako i kroz konsultovanje stručne javnosti," navodi se u mišljenju Agencije.
Uporedbom važećeg zakonskog teksta i preldoženih izmjena dolazi se do zaključka da je navedenim izmjenama predviđeno da u sastavu TS bude za dva manji broj državnih tužilaca, a za toliko povećan broj uglednih pravnika.
Dodatno, predloženo je i da sastav TS proglašava predsjednik Skupštine, umjesto predsjednika države.
"U ovako postavljenom sistemu, sa nadležnostima i sastavom TS, kako je predviđeno predlogom zakona postoji izvještan broj manjkavosti, što dovodi do rizika od političkih pritiska tokom procesuiranja predmeta, naročito kada je riječ o predmetima koji se tiču političara ili lica za koja političari imaju interes da ih štite", upozorava se u mišljenju Perović.
Konkretno, rješenje Predloga zakona predviđa da se članovi TS na posredan ili neposredan način budu izabrani od strane Skuptpine, tj. da četiri državna tužioca i jednog predstavnika državne uprave nadležnog za poslove pravosuđa Skupština bira posredno, a Vrhovnog državnog tužioca i pet uglednih pravnika neposredno.
“Na taj način širok spektar nadležnosti TS, a koje podrazumijevaju izbor, imenovanjem, napredovanje, upućivanje na drugo radno mjesto, izricanje kazni i rarješenje tužioca postaju direktno izložene uticaju izvršne i zakonodavne vlasti,” dodaje se u mišljenju.
Imajući u vidu nadležnosti TS, predloženo zakonsko rješenje, ističe Perović, stvara prostor za političke uticaje na imenovanja i unapređenja kad je u pitanju ova profesija, pa se time stvara ozbiljna prijetnja nezavnosti, odnosno samostalnosti i nepristrasnostni tužilačke funkcije.
Dodatno, navedeno rješenje doprinosi i tome da lica koja ne pripadaju tužilačkom sistemu, ne poznaju tužilački rad i prirodu njihovog posla, budu u prilici da donose veoma važne odluke u pogledu zakonitosti rada tužilaca i "u krajnjem utiču na njihov rad".
Nezavisnost tužilaca je neodvojiva od vladavine prava i sama Venecijanska komisija ističe potrebu minimalizovnja političkog utivaja prilikom izbora članova TS.
Iz Agencije su se pozvali i na prošlogodišnj izvještaj Evropske komisije za Crnu Goru, u kojem se navodi da su ranije preporuke u vezi pravosuđa samo djelimično ispunjene.
“Izazovi ostaju, naročito u pogledu nezavinosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa. Od presudnog je značaja da Crna Gora ne nazaduje u odnosu na ranija dostignuća koja je postigla u reformi pravosuđa,” navodi se u izvještaju EK.
Kada je u pitanju Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, iz Agenciej ističu da predviđena novina sasvim sigurno ne korespondira sa potrebom donošenja novog zakonskog teksta imajući u vidu da se predlogom novom zakona skoro i ne vrše izmjene ili dopune postojećeg zakona, odnosno da se vrše samo izmjene naziva organa i nosilaca funkcija u navedenom organu.
“Agencija je mišljenja da namjera predlagača ne korespondira međunarodnim standarima u ovoj bolasti koji štite stalnost tužilačke funkcije, te ne podržava izmjene postojećih zakona, čija je jedina svrha lišavanje funkcija nosilaca javnih ovlašćenja, bez prethodnog dovođenja u pitanje njhovih sposobnosti u zakonom utvrđenim postupcima, čime im se između ostalog uskraćuje mogućnost da ospore prestanak svog mandata pred nadležnim sudovima," upozorava Perović.
Bonus video:
