Izviđači i planinke širom svijeta obilježavaju „Dan sjećanja“ izviđački praznik koji se obilježava 22.februara u znak sjećanja na lorda Roberta Baden Pauela, osnivača skautskog pokreta, koji je rođen 22.februara 1857.godine u Londonu, i na njegovu ženu Olave, koja je bila vođa svjetske organizacije djevojaka skauta.
Peko Vukadinović, predsjednik Saveza izviđača Crne Gore (SICG), podsjetio je da se skautizam u Crnoj Gori javlja 1928. godine u Nikšiću, kada su nikšićki profesori Petar Simonović i Mihailo Vučićević, zajedno sa gimnazijalcem Tiborom Sekeljom osnovali prvi izviđački steg.
“Taj steg će uredno pratiti program Saveza skauta kraljevine Jugoslavije i već 1934. godine brojiti preko 170 članova. Izviđači, skauti, aktivnosti sprovode sve do Drugog svjetskog rata. Nakon rata organizacija je zabranjena, da bi 1. maja 1956. godine bio osnovan Savez izviđača Crne Gore i izabran prvi starješina, poznati revolucionar Periša Vujošević”, podsjetio je Vukadinović na istorijat skautizma u Crnoj Gori.
Savez izviđača Crne Gore danas je punopravni član WOSM-a (svjetske skautske organizacije), WAGGGS-a (svjetske skautske organizacije za žene), jedan od osnivača krnovne organizacije mladih u Crnoj Gori i najveća omladinska organizacija u zemlji. Imaju više od dvije hiljade članova koji se trude, kako je istakao Vukadinović, da doprinesu kako razvoju lokalne sredine, tako i stvaranju boljeg svijeta.
“Njihova misija se realizuje kroz principe i zakone izviđača. Savez izviđača Crne Gore organizuje izviđačka takmičenja (orjentacija, topografija, signalizacija, šatorizacija), izviđačke škole, međunarodne akcije, volonterske i ekološke aktivnosti, akcije pošumljavanja, a sve sa ciljem da daju primjer kako treba raditi i graditi bolju budućnost”, kazao je Vukadinović i u svoje i u ime Saveza izviđača Crne Gore čestitao “Dan sjećanja” svim i planinkama širom zemlje.
Ko je bio lord Pauel?
Lord Robert Baden Pauel bio je odlikovani vojnik, talentovani umjetnik, glumac i slobodni mislilac. Za razliku od drugih oficira on je kod vojnika posebnu pažnju obraćao na njihovu induvidualnost i karakter, a metode koje je primjenjivao u obuci bile su nesvakidašnje u to vrijeme. Formirao je male jedinice – vodove, pod vođstvom jednog vođe, vojnika koji se isticao među ostalima. Oni koji su pokazali izuzetne vještine, od Baden Pauela dobijali su poseban bedž koji je na sebi imao motiv igle kompasa koja pokazuje sjever. I danas se u osnovi izviđačkog znaka nalazi ovaj motiv.
Zbog svog odvažnog poduhvata u odbrani Mafekinga u Južnoj Africi, za vrijeme Bursko-engleskog rata 1889-1990, stekao je slavu i bio je smatran nacionalnim herojem. Pošto je u gradu bio veoma mali broj ljudi, jer su svi bili na frontu, organizovao je četu dječaka skauta koji su imali zadatak da prenose pisma, obavještenja i naređenja sa jednog kraja grada na drugi i tako doprinesu pobjedi Engleza. Nakon rata je unaprijeđen u čin brigadnog generala.
Sa grupom od 22. izviđača 1907.godine odlazi na ostrvo Brownsea gdje organizuje prvo izviđačko logorovanje, i nakon toga objavljuje knjigu “Skautizam za dječake“ (“Scouting for boys”).
“On je već na prvom logoru dokazao svoju tvrdnju da pristupom koji uključuje prirodu, ljubav, brigu i brižan način komunikacije lakše je izgraditi poštene, samoinicijativne i odgovorne građane, nego prisilom i nametnutnim autoritetom”, kazao je Vukadinović.
U Kristalnoj palati 1909.godine, na prvom javnom okupljanju izviđača Britanije, okupilo se više od deset hiljada mladih. Njegova supruga Olave bila mu je velika podrška, a bila je i vođa svjetske organizacije djevojaka skauta. Robert Baden Pauel umro je 1941. godine i sahranjen u Keniji, po sopstvenoj želji, u srcu netaknute prirode.
Bonus video:
