opasna praksa

Prijeti epidemija usred pandemije: MMR vakcinu primilo svega 20 odsto generacije

Iz Instituta za javno zdravlje poručuju da bi svako narušavanje ili prekid imunizacije u ovakvim okolnostima predstavljalo katastrofu

69332 pregleda 668 reakcija 69 komentar(a)
MMR vakcina u upotrebi u Crnoj Gori od 1994. godine, Foto: Shutterstock
MMR vakcina u upotrebi u Crnoj Gori od 1994. godine, Foto: Shutterstock

Tek svako peto dijete, rođeno 2019. godine, primilo je lani MMR vakcinu protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, nezvanične su procjene nadležnih u Crnoj Gori.

To znači da je svega 20 odsto mališana rođeno prije dvije godine zaštićeno od morbila, odnosno malih boginja, što bi moglo dovesti do epidemije ove zarazne, ranije gotovo iskorijenjene bolesti.

“Vakcina protiv morbila, zaušaka i rubeole u upotrebi u Crnoj Gori od 1994. godine, a u nekim zemljama zapadne Evrope koju deceniju i duže. Tokom višedecenijskog praćenja i nakon stotina miliona doza datih djeci širom svijeta jasno su utvrđene njene osobine i precizno se znaju neželjene reakcije od kojih nijedna nema visoke razmjere niti po učestalosti niti po ozbiljnosti...”, poručili su iz IJZ.

Iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) “Vijestima” su odgovorili da je lani, uprkos svim aktivnostima pedijatrijskih službi, uticaj epidemije kovid-19 bio izražen u svim opštinama i generacijama djece, a pogotovo na imunizaciju djece protiv morbila, koja je u generaciji rođenih 2018. godine sprovedena sa gotovo 45 odsto obuhvata.

MMR vakcinu primilo svega 45 odsto djece rođene 2018. godine
MMR vakcinu primilo svega 45 odsto djece rođene 2018. godine foto: Shutterstock

Procjene su, tvrde u toj ustanovi, da je kod djece rođene 2019. godine i “znatno niži”.

Došlo bi do katastrofe i veće smrtnosti

Pandemija koronavirusa (SARS-CoV-2) kao vanredna javno-zdravstvena situacija međunarodnih razmjera, posljedice ostavlja na sve aspekte kako zdravlja tako i društvenih i zdravstvenih sistema, tvrde u IJZ.

Istakli su da nakon godinu dana funkcionisanja u vanrednim okolnostima, uticaj kovid-19 svakoga dana postaje sve vidljiviji iako je vrlo vjerovatno da se njegovi pravi uticaji, ni zdravstveni ni ekonomski, koje države i građani širom svijeta plaćaju i koje će tek plaćati - nikada neće biti jasno utvrđeni.

“Jedan od prvih elemenata zdravstvenih sistema koji se u svim vanrednim okolnostima nađe na udaru su preventivni sistemi uključujući i sistem imunizacija”, kazali su iz IJZ.

Tvrde da je razumljivo da su sve države u okolnostima vanredne situacije koja predstavlja neposrednu opasnost po zdravlje i živote stanovništva preusmjerile većinu zdravstvenih resursa na pružanje odgovora na kovid-19 i da Crna Gora tu nije izuzetak.

“Međutim, prilikom planiranja protivepidemijskih mjera, dužna pažnja kod nas je bila usmjerena i na minimiziranje svakog prekomjernog rizika od obolijevanja i smrtnosti od drugih bolesti i stanja, a posebno opasnih zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama. Razloga za ovakvo postupanje je više a u najvećoj mjeri leži u činjenici da bi svako narušavanje ili prekid pružanja imunizacije, čak i nakratko, rezultirao povećanjem broja osjetljivih pojedinaca sa porastom mogućnosti izbijanja epidemija bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijama, što bi u cjelokupnim okolnostima predstavljalo pravu katastrofu”, poručili su iz IJZ.

Kazali su da bi takve epidemije rezultirale kako povećanim obolijevanjem i posljedičnom smrtnošću osjetljivih, tako i povećanim pritiskom na zdravstvene sisteme već opterećene izbijanjem epidemije.

“Ovo se posebno odnosi na morbile koji predstavljaju gorući javnozdravstveni problem u nevakcinisanim populacijama zbog izrazito lake transmisije i širenja te mnogobrojnih komplikacija koje se kreću od upala mozga (encefalitisa), upala uha, teških upala respiratornih puteva i pluća, oštećena vida kao i teških dijareja koje nerijetko dovode do ozbiljnih dehidratacija djece. Komplikacije su najčešće kod nevakcinisane djece mlađe od pet godina kao i kod starijih od 30 godina. Smrtnost inficirane djece je oko 2 na 1000 inficiranih, a u okolnostima epidemije koronavirusa i prenapregnutog zdravstvenog sistema sigurno je da bi bila i viša”, istakli su iz IJZ.

Opasna praksa odlaganje vakcinacije

Iz IJZ su poručili da je pandemija novog koronavirusa ostavila dubok trag na obuhvate vakcinacijom kako u Crnoj Gori, tako i u ostatku svijeta uključujući i Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države.

“Procjena je da je među djecom predškolskog uzrasta (generacije rođene od 2014. do kraja 2019. godine) oko 70 odsto zaštićeno sa najmanje jednom dozom, pri čemu obuhvat raste sa uzrastom dijeteta pa su djeca rođena 2014. zaštićena sa jednom dozom u preko 90 odsto slučajeva”, pojasnili su iz IJZ.

U ovoj ustanovi tvrde da je situacija znatno drugačija kada se radi o vakcinaciji protiv drugih zaraznih bolesti, pogotovo onih protiv kojih djeca dobijaju zaštitu u petovalentnoj vakcini - difteriji, tetanusu, pertusisu, dječijoj paralizi i bolestima koje izaziva akterija haemofilius influenzae.

“Čak 94,3 odsto djece rođene 2019. je primilo makar jednu dozu petovalentne vakcine, a 83,2 odsto sve tri neophodne doze u prvoj godini života. 88,12 odsto rođenih 2018. godine je primilo sve tri doze a 94,34 odsto makar jednu dozu petovalentne vakcine”, piše u odgovoru.

Iz IJZ su kazali da sve ukazuje na nekoliko problema od kojih je najbitniji da najniže obuhvate postižemo sa vakcinom protiv morbila, zaušaka i rubele i da među roditeljima vlada trend odlaganja vakcinacije “sve dok dijete ne ojača”, što je pogrešna i opasna praksa.

Pojasnili su da to produžava vrijeme tokom kojeg je dijete nezaštićeno, povećava rizik da će se dijete zaraziti u periodu kada su posljedice i komplikacije bolesti protiv kojih vakcine štite potencijalno najopasnije, davanje vakcine pomjera ka uzrastu u kome su neželjene reakcije nakon vakcinacije češće i ozbiljnije jer se ove reakcije obično najređe sreću i po svom toku su najblaže kada se vakcina daje u uzrastu predviđenim kalendarom imunizacija...

Ovakva praksa, tvrde u IJZ, urušava i kolektivni imunitet, čime se nanosi šteta i posebno ugrožavaju djeca koja zbog uzrasta ili osnovne bolesti, kao što su maligniteti, ne mogu biti vakcinisana.

Vakcina - jedan od najmoćnijih alata

Iz IJZ su zaključili da su vakcine bez ikakve sumnje jedan od najmoćnijih alata u istoriji medicine i javnog zdravlja.

Istakli su da se programi imunizacija mogu i moraju sprovoditi čak i tokom pandemije jer je “nesumnjiv interes svih koji se bave očuvanjem i unaprjeđenjem zdravlja djece, a posebno zdravstvene službe, budućih i mladih roditelja, da udruže snage i energiju za dobrobit sve naše djece i njihove bolje i zdravije budućnosti a ne da bespredmentno ukrštamo mišljenja dokazujući nešto što je davno dokazano, a to je korist vakcina za zdravlje i dobrobit djece”.

Poručili su i da je naučno opisano da nakon epidemije i njihovih opasnih posljedica uvijek dolazi do povećanja procenta djece koja su vakcinisana, što je najčešće posljedica činjenice da je sjećanje na bolest i njene komplikacije svježe.

Preporučujemo za Vas