iznijeli sedamnaest predloga

HRA uputila Vladi inicijative za reformu pravosuđa i suočavanje s prošlošću

Predlozi se tiču i pitanja unaprjeđenja garancija ljudskih prava u Crnoj Gori

4615 pregleda 3 komentar(a)
Foto: HRA
Foto: HRA

Akcija za ljudska prava (Human Rights Action - HRA) je uputila juče, 1. marta, 17 predloga Vladi u vezi programa rada Vlade za 2021. godinu, odgovarajući tako na javni poziv Generalnog sekretarijata Vlade od 22. februara.

Predlozi se tiču suočavanja sa prošlošću, reforme pravosuđa i unaprjeđenja garancija ljudskih prava u Crnoj Gori.

Iz HRA je saopšteno da su, u pogledu tranzicione pravde, predložili:

a) pripremu Predloga Zakona o rehabilitaciji i obeštećenju žrtava političkog progona - zatvorenika i zatvorenica Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora;

b) izmjenu Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti tako da se obezbijede socijalna primanja za članove porodica civilnih žrtava rata;

c) inicijativu za obeštećenje žrtava ratnih zločina u Bukovici, Kaluđerskom lazu, Murinu i nekoliko njih u slučaju tzv. Deportacije izbjeglica, čiji su zahtjevi neopravdano odbijeni zbog zastarjelosti;

d) razmatranje inicijative za podizanje spomen obilježja žrtvama Deportacije izbjeglica 1992. godine ispred objekta Uprave policije u Herceg Novom kao i drugih inicijativa za memorijalizaciju mjesta ratnih zločina i odavanja počasti žrtvama (npr. inicijativu NVO Anima za obilježavanje mjesta logora Morinj).

Kazali su da su u odnosu na pravosuđe predložili da se konačno uvedu garancije protiv sukoba interesa za sve članove Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i kriterijumi za izbor “uglednih” pravnika koji se biraju u te savjete, a koji bi trebalo da obezbijede njihovu nezavisnost od političkih uticaja, u skladu s preporukom GRECO; da se izmIjene odredbe o ocjenjivanju sudija i državnih tužilaca, da se izmijene odredbe o utvrđivanju disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca... Predložili su i izmjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći tako da se besplatna pravna pomoć obezbijedi i u upravnom postupku, što je, kako navode, važno za korisnike socijalnih primanja, kao i da se pomoć obezbijedi i za žrtve zlostavljanja i mučenja od strane državnih službenika.

Iz HRA su tražili i reformu Krivičnog zakonika da bi, pored ostalog, spriječili da se u 2021. godini ponove hapšenja novinara i građana protivno međunarodnim standardima na slobodu izražavanja. Predložili su da se poveća krivičnopravna zaštita bezbjednosti novinara i podsjetili Vladu da hitno angažuje strane eksperte da preispitaju istrage ubistva Duška Jovanovića i napada na Tufika Softića, kako je to od bivše Vlade zahtijevala Komisija za praćenje istraga napada na novinare još 2018. godine, postupajući po inicijativi HRA.

Predložili su, kako navode, i povećanje kazni za krivična djela zlostavljanje i mučenje srazmjerno ozbiljnosti tih djela i zabranu njihovog zastarijevanja u skladu sa davnom preporukom Komiteta protiv torture UN Crnoj Gori. U vezi s tim, preporučili su da se u okviru državnog tužilaštva formira posebna formacijska jedinica za istrage slučajeva kada su za krivično djelo osumnjičeni ili okrivljeni pripadnici policije.

HRA je preporučila i da se sprovede analiza primjene Zakonika o krivičnom postupku posebno u pogledu ostvarivanja prava na odbranu, u odnosu na garancije prava na pravično suđenje i prava na zaštitu slobode ličnosti, i da se na osnovu takve analize razmotre i moguće izmjene tog procesnog zakona.

"Ukazali smo na potrebu za izmjenom člana 7 Zakona o javnom redu i miru na osnovu kojeg uvreda (koja je kao krivično djelo ukinuta još 2011. godine) i dalje opstaje kao instrument ugrožavanja slobode izražavanja protivno međunarodnim standardima ljudskih prava. Primjena ovog člana daje mogućnost za kažnjavanje uvreda ozbiljnim sankcijama, visokim novčanim kaznama i kaznom zatvora, suprotno međunarodnim standardima slobode govora", dodaje se  u saopštenju. 

Smatraju da se ta odredba zloupotrebljavala protivno međunarodnim standardima kao povratak kriminalizacije uvrede.

"U odnosu na prava osoba sa mentalnim oboljenjima (psiho-socijalnim invaliditetom) ukazali smo na problem tzv. socijalnih pacijenata u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru tj. pacijenata za čijim bolničkim liječenjem više nema potrebe, a koji nastavljaju da žive u Bolnici jer država za njihovo zbrinjavanje nema rješenje, te potrebu za njihovim izmještanjem iz ustanove. Podsjetili smo Vladu da Ministarstvo zdravlja mora da donese akcioni plan za sprovođenje Nacionalne strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za 2021-2022. godinu, jer to do danas nije urađeno. Tražili smo i izmjene Zakona o vanparničnom postupku u pogledu prinudnog smještaja u psihijatrijsku bolnicu i oduzimanja i vraćanja poslovne sposobnosti, u skladu s preporukama i Komiteta UN za prava osoba sa invaliditetom", navode iz HRA.

Iz te nevladine organizacije su od Vlade zatražili da nastavi rad na Zakonu o medijima i Zakonu o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore.

Preporučujemo za Vas