Obećavaju fer odnos i napredovanje po zaslugama

Ministar će odgovarati za rad policije

Vlada će danas najvjerovatnije usvojiti predlog zakona o unutrašnjim poslovima, kojim će se Uprava policije vratiti pod okrilje MUP-a

43934 pregleda 71 reakcija 14 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Savo Prelević
Ilustracija, Foto: Savo Prelević

Komisija za politički sistem i unutrašnju politiku odobrila je predlog zakona o unutrašnjim poslovima, koji će najvjerovatnije biti usvojen danas na sjednici Vlade.

Tim zakonskim rješenjem Uprava policije dobila je poseban status unutar MUP-a, a njime su i jasno definisane linije rada i odgovornosti, uspostavljen je i sistem ocjenjivanja policijskih službenika dok su primjena ovlašćenja i sredstava prinude usaglašena sa standardima EU...

Poglavljem II (članovima 9 do 14) stvorili su se uslovi da policija dobije poseban status unutar MUP-a.

“Na taj način UP će dobiti potpuno profesionalan menadžment, koji će biti prepreka za uticaj politike na njen rad i baziraće se isključivo na policijskom poslu. Veća operativnost i nezavisnost su ključ uspješne policije, koja uz adekvatnu kontrolu predstavlja najbolji alat u službi građana, a koncept policije sa posebnim statusom u MUP-u dobiće se služba koja se bavi isključivo sprovođenjem zakona, a nikako kadriranjem i finansijskim poslovanjem i sa njima povezanim aktivnostima. Svakako na ovaj način bi politička odgovornost ministra u dijelu rezultata u borbi protiv svih vidova kriminaliteta, uključujući organizovani kriminal i korupciju, dobila svoj puni smisao”, piše u Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.

U daljem tekstu preciznije su definisani poslovi svih organizacionih jedinica, a UP će biti organizovana kroz sektore, odsjeke, centre bezbjednosti, odjeljenja bezbjednosti, grupe, jedinice i stanice policije kao i finansijsko-obavještajnu jedinicu.

Uređeno je ko se nalazi na čelu ovih pojedinačnih organizacionih jedinica kao i linije odgovornosti.

Članom 14 uređena je neutralnost i operativna nezavisnost policije, a posebna pažnja tokom integracije UP u sastav MUP-a, zahtijevalo je definisanje njene operativne nezavisnosti kako od ministarstva tako i od drugih organa državne uprave. Zakonom je jasno precizirano koje policijske poslove i ovlašćenja samostalno će obavljati direktor i pomoćnici kako ministar ne bi ulazio u operativni rad UP.

“Ministar unutrašnjih poslova prevashodno je zadužen za upravljanje ljudskim resursima i finansije, kao i za strateško planiranje i vanjsku politiku, dok će se za sami operativni rad i konkretne policijske poslove i postupanje starati rukovodstvo UP. Ministar, u skladu sa odredbama ovog zakona, može da zahtijeva posebne izvještaje u vezi sa radom UP ali uz puno poštovanje operativne nezavisnosti”, piše u Predlogu zakona o unutrašnjim poslovima.

U odnosu na dosadašnje zakonsko rješenje, predlogom zakona predviđena je veća uloga ministra, a kroz 17 tačaka proširen je i broj poslova koje obavlja policija.

“Uređena su i načela i standardi policijskog postupanja kao odraz pune posvećenosti dostizanju evropskih standarda u postupanju policije zasnovanim na opšteprihvaćenim postulatima. Kao novina zakona javlja se i propisivanje policijsko-obavještajnog modela kao načina rukovođenja, odnosno upravljanja pojedinim policijskim poslovima na osnovu kriminalističko obavještajnih informacija, prikupljenih u skladu sa zakonom, radi definisanja prioriteta u oblasti sprečavanja i suzbijanja kriminaliteta, kao i donošenja odgovarajućih odluka u vezi sa tim („intelligence-led police“)”, navodi se u obrazloženju.

Prvi put ustanovljena je u počasna garda, koja na osnovu odluke ministra učestvuje u svečanostima, ceremonijama i prijemima...

Propisana su i nova brojna policijska ovlašćenja, a novina je praćenje radnji policijskih službenika uređajima za audio-vizuelno snimanje u cilju zaštite bezbjednosti lica i imovine, ali i kontrole primjene i zaštite policijskih službenika.

Članovima 60 do 69 propisana je obrada i prikupljanje ličnih i drugih podataka, što predstavlja novinu u odnosu na važeći Zakon o unutrašnjim poslovima kojim je ovo pitanje bilo regulisano podzakonskim aktom.

Jedna od ključnih novina biće pojačana kontrola rada policije i jačanje Unutrašnje kontrole.

Predlogom zakona predviđeno je da se kontrola proširi i na poslove javnih nabavki u MUP-u ali i pojačan nadzor rada zaštitarskih firmi i zaštitara. Ovaj vid kontrole spovodila bi posebna organizaciona jedinica MUP-a.

Zakonom su uređene nadležnosti Savjeta za građansku kontrolu rada policije, ali i postupanje zaštitnika ljudskih prava i sloboda kao kontrolnog mehanizma.

Napredovanje isključivo po zaslugama

Poglavljem V uređeni su radni odnosi službenika UP, što je bilo predmet posebnog interesovanja eksperata, koji su sa MUP-om radili na tekstu zakona.

Novim zakonskim rješenjem definisan je model odvajanja radnog mjesta od zvanja što je ujedno predstavljalo i obavezu predviđenu strateškim dokumentima za ulazaka u EU.

“Kriterijumi i procedure za zaposlenje, napredovanje i ocjenjivanje policijskih službenika postavljeni su jasno i transparentno - karijerni sistem je sada zaista uspostavljen po principu zasluga a ne samo deklarativno. Kod zaposlenja prvi put se uvodi provjera postojanja bezbjednosnih smetnji, napredovanje je konačno dobilo svoju proceduru i tok oslonjen u suštini na rezltatima rada sa jasnim kriterijumima i mjerilima, a ovim zakonom je konačno i težnja da ocjenjivanje policijskih službenik zbog svojih specifičnosti izađe iz okvira ocjenjivanja državnih službenika u potpunosti prepoznata i ostvarena kroz posebno poglavlje zakona posvećeno isključivo načinu i kriterijumima za ocjenjivanje kako policijskih službenika, tako i pomoćnika i direktora policije. Imajući u vidu da do sada za rukovodeći kadar (načelnici odsjeka, centara i odjeljenja bezbjednosti, komandanata jedinica, načelnika Operativno kominikacionog centra i Forenzičkog centra) nijesu raspisivani interni oglasi, već se taj kadar popunjavao odlukom direktora, što je dovelo do toga da se ne mogu drugi službenici sa istim kvalifikacijama prijaviti za to radno mjesto. Sve to je uzrokovalo manjak konkurentnosti i motivisanosti službenika. U cilju kvalitetnijeg normativnog, a samim tim i praktičnog rješavanja ovog pitanja, Predlogom zakona predviđeno je popunjavanje ovih mjesta raspisivanjem internog oglasa, čime će se doprinijeti povećanju profesionalizma”, piše u obrazloženju.

Preporučujemo za Vas