ČEKAJU POPIS DA SE PREBROJE

Zvaničnih podataka o broju podstanara nema

Iz udruženja “Moj dom” kažu da je broj podstanara udvostručen u odnosu na 2011. Predlažu formiranje registra i da pravo na stan bude ustavno

18943 pregleda 183 reakcija 17 komentar(a)
Pravo na stan da bude ustavno (ilustracija), Foto: Shutterstock
Pravo na stan da bude ustavno (ilustracija), Foto: Shutterstock

Broj podstanara u Crnoj Gori udvostručen je od posljednjeg popisa prije 10 godina, ali i to su samo procjene, jer zvaničnih podataka nema. Taj broj biće poznat nakon popisa koji je najavljen za ovu godinu.

Iz nevladine organizacije “Moj dom”, “Vijestima” su kazali da bi država pored toga trebalo da vodi i registar onih bez riješenog stambenog pitanja i da će, kako je rekao predsjednik tog udruženja podstanara Dragan Živković, tek registar i precizni podaci pomoći da se nađu i adekvatna i konkretna rješenja za tu kategoriju stanovništva.

“Nažalost, zvanični podaci datiraju još iz 2011, što dovoljno govori koliko je državi bilo stalo da isprati koliko ima socijalno ugroženih porodica bez riješenog stambenog pitanja. Kažem nažalost, jer da se iskrenije radilo na tome, do danas bi broj podstanara bio znatno manji”, uvjeren je on. Iz udruženja predlažu i izmjene Ustava i da pravo na stan bude garantovano pravo.

Prema popisu iz 2011. od ukupnog broja, domaćinstva koja su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive čini 78,2 odsto (150.288). Prema istim podacima, 9,6 odsto (18.425) su podstanarska ili domaćinstva koja zakupljuju stan u kome žive. Kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7% (10.980) domaćinstava.

U međuvremenu, nikakve druge analize nisu rađene.

“Upravo je to jedan od prioritetnijih ciljeva udruženja, da se napravi registar podstanara u Crnoj Gori, kako bismo imali tačne podatke i jasnu sliku ovog ogromnog problema. Tek tada ćemo moći da nađemo adekvatna i konkretna rješenja za trenutno najugroženiju i najranjiviju socijalnu grupu građana u našem društvu”, kaže Živković.

Dragan Živković
Dragan Živkovićfoto: Privatna arhiva

Udruženje “Moj dom” osnovano je nedavno. Na vebsajtu postoji i forma putem koje je moguća prijava za članstvo. Na pitanje ko su najčešće kategorije podstanara, Živković kaže da su to pojedinci i zajednice iz različitih ranjivih kategorija - siromašni, lica sa invaliditetom, stariji, penzioneri, izbjeglice, trajno nezaposlena lica. Među podstanarima su i mladi - samci ili oni koji su tek zasnovali porodice.

Živković nema odgovor na pitanje koliko traje podstanarski staž.

“Na to pitanje vam niko od podstanara ne može odgovoriti sa sigurnošću. Rijetki su slučajevi kada se podstanarski život riješi u kratkom periodu. U našem Udruženju imamo podstanare sa višegodišnjim i nerijetko višedecenijskim stažom podstanarstva. U ogromnom broju slučajeva, djeca su se rađala u podstanarstvu, doživjela punoljetstvo takođe kao podstanari i odlučuju formirati svoje porodice, nažalost, opet kroz podstanarstvo. Jednom riječju, katastrofa i potpuno odsustvo humanosti onih koji su bili na pozicijama i kojima jeste bio posao da se pozabave ovim pitanjem”, kazao je Živković.

Umjesto toga, dodaje, stambeno su nerijetko zbrinjavani oni čije je stambeno pitanje već riješeno.

“A da situacija bude tragikomičnija, upravo te stanove dijelom su plaćali oni koji ni sami nisu imali krov nad glavom. Prema našim informacijama, u Herceg Novom imamo oko pedesetak vojnih penzionera koji žive kao podstanari. Mislim da to možda najbolje govori koliko je vlastima bilo stalo do građana”, rekao je on, dodajući da očekuje odgovorniji pristup nove vlade.

stan, stanovi, ključevi
foto: Shutterstock

Dodaje i da su Vladi, nakon nedavnog sastanka, uputili neke predloge.

“Epidemija koronavirusa dodatno je učinila složenom situaciju za one bez riješenog stambenog pitanja. Ljudi ostaju bez poslova, samim tim bez sredstava za plaćanje zakupa. Država ih kroz svoje pakete pomoći ne prepoznaje, barem veći dio njih, jer država ne zna ni ko su podstanari, koliko ih ima, ni kakvo je njihovo socijalno stanje. Registar bi pomogao na način da se prezicno utvrdi i koliko dugo neko nema riješeno stambeno pitanje, koji su razlozi zbog kojih ne može da kupi stan, da li su korisnici socijalnih i drugih davanja...”, kazao je Živković.

Na pitanje da li projekti poput “1.000 plus” pomažu u rješavanju stambenih problema, predsjednik udruženja podstanara odgovara odrečno.

“Apsolutno ga smatramo nekorektnim i najgorim mogućim rješenjem. Samim uslovima za apliciranje u ovom projektu 90 odsto podstanara je diskriminisano. Taj projekat vidimo kao dodatnu mogućnost da bankarski lobi ostvari dodatan profit, a prethodnoj vlasti služio je kao odlična priča za predizborne govore. Nadam da će svi koji su ostvarili kupovinu stanova preko ovog projekta, uspjeti da se izbore sa uslovima ugovora”, kazao je Živković.

Predlaže da se pravo na stav garantuje Ustavom.

“Svaki građanin mora imati pravo na stan”, kaže.

Incijativu za promjenu Ustava u tom smislu, 2018. godine uputili su iz Asocijacije “ZID”.

“Razlozi za uvođenje prava na stan u Ustav, leže u činjenici da ni do danas, četrvt vijeka nakon ukidanja državnog stanovanja, u Crnoj Gori ne postoji jasno formulisana stambena politika, odgovarajuće i precizno stambeno zakonodavstvo i prateći propisi vezani za socijalno stanovanje, kao ni institucionalni kapacitet za upravljanje i koordiniranje poslovima u ovoj oblasti. Uvođenjem prava na stan u Ustav, uspostavlja se polazna podrška svim domaćinstvima koja svoju stambenu potreb

ključevi, stan, stanovi, zgrada
foto: Shutterstock

u ne mogu da riješe na tržištu”, navodi se, pored ostalog, u inicijativi.

U obrazloženju navode da je to neophodno i jer se cijena i visina zakupa određuje “prema promjenljivim odnosima ponude i tražnje”, te da to “ne može da riješi stambene potrebe siromašnih slojeva stanovništva... “ni drugih ciljnih grupa kao što su izbjeglice i interno raseljena lica, ljudi sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, starijeg dijela populacije, mladih ljudi i tek zasnovanih porodica, trajno nezaposlenih i ostalih ranjivih grupa, prije svega etničkih (Romi)”.

“Ustav ne uređuje pravo na stan kao socijalno pravo, niti definiše javni interes u ovoj oblasti, ali odredbe koje se tiču određenja Crne Gore kao socijalne države (član 1 stav 2) te preambularnog načela o uvjerenju da je država odgovorna za uspostavljanje socijalne pravde, utvrđuju i obavezuju po sebi da zadovoljenje osnovnih životnih potreba treba da bude zasnovano na načelu poštovanja ljudskog dostojanstva”, navodi se u inicijativi i dodaje da je stanovanje, uz pravo na rad, jedna od osnovnih životnih potreba i da stoga zahtijeva posebnu pažnju cjelokupne zajednice.

U inicijativi su predložili da se izmjena u smislu garantovanja prava na stan uvede u dio Ustava “Ekonomska, socijalna i kulturna prava i slobode”.

“Tako što će na mjesto člana 70 dodati novi član koji se odnosi na pravo na stan”, piše u inicijativi.

Popis stanovništva najvjerovatnije će biti održan na jesen, a tačan datum biće određen Zakonom o popisu stanovništva koji treba da utvrdi Vlada. Prvobitno, popis stanovništva planiran je za april, ali je to nemoguće sprovesti, zbog neusvajanja budžeta za 2021. godinu i predlaganja odluke o privremenom finansiranju. Iz Monstata, koji bi trebalo da sprovede popis, ranije su saopštili da su sve planirane pripremne aktivnosti u ovoj fazi iz njihove nadležnosti gotove.

Siva ekonomija u zoni sivog

Izdavanje u zakup stambenih prostora jedan je od najizraženijih vidova sive ekonomije, saopštavali su i ranije iz Poreske, sadašnje Uprave prihoda.

Dodaju da nije poznato i koliko država uopšte prihoduje od poreza po tom osnovu. Razlog je, kako su pojasnili, jer u obrascu Godišnje prijave poreza na dohodak fizičkih lica, poreski obveznici iskazuju prihode ostvarene po više osnova - od samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitalnih dobitaka.

“Te se godišnja obaveza utvrđuje na osnovicu koja je jedinstvena za sve vrste dohotka, što znači da se ne može utvrditi iznos poreza obračunatog po osnovu izdavanja stanova u zakup”, pojasnili su ranije iz Uprave prihoda.

Prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, osnovica za obračun poreza je 70 odsto ugovorene bruto naknade, dok se porez obračunava po stopi od devet odsto.

Iz Unije poslodavaca prije nekoliko godina ukazivali su da, pored ostalog, izdavanje u zakup stambenih prostora, nije prepoznato i u Zakonu osprečavanju nelegalnog poslovanja.

Preporučujemo za Vas