Istraživanje "Restorativna pravda – alternativnim sankcijama do resocijalizacije"

CEMI: Skoro dvije trećine građana smatra da je kazneni sistem nedovoljno uspješan u smanjenju kriminaliteta

Projekt asistent u CeMI-ju, Vladimir Simonović kazao je na konferenciji za novinare, da je istraživanje pokazalo da jedna trećina građana kazneni sistem ocjenjuje uspješnim

2615 pregleda 0 komentar(a)
Gilić i Simonović, Foto: PR Centar
Gilić i Simonović, Foto: PR Centar

Skoro dvije trećine crnogorskih građana smatra da je postojeći kazneni sistem nedovoljno uspješan u smanjenju kriminaliteta, a kao najdjelotvorniju alternativnu sankciju vide novčanu kaznu, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Istraživanje "Restorativna pravda – alternativnim sankcijama do resocijalizacije" rađeno je na uzorku od 1.117 punoljetnih građana Crne Gore od 24. do 28. februara ove godine.

Projekt asistent u CeMI-ju, Vladimir Simonović kazao je na konferenciji za novinare, da je istraživanje pokazalo da jedna trećina građana kazneni sistem ocjenjuje uspješnim.

„Mišljenja su podijeljena po pitanju funkcije kažnjavanja. Malo više od polovine građana smatra da je primarna funkcija kažnjavanja preventivna. S druge strane, dvije petine građana nalazi da kažnjavanje ima prvenstveno represivnu svrhu“, naveo je Simonović.

Prema njegovim riječima, iako tri petine građana poznaje nekoga ko je bio osuđivan, pojam alternativnih sankcija je nepoznat većini građana.

„Preciznije, dvije trećine građana navodi da nije čulo za alternativne sankcije. Ipak, problem je više terminološke prirode nego suštinske, jer iako većina građana nije čula za pojam alternativnih sankcija, velika većina prepoznaje sve ponuđene kaznene mjere", rekao je Simonović.

On je objasnio da u tom smislu, gotovo svi građani navode da su čuli za novčane kazne, a oko 90 odsto prepoznaje mjere kućnog zatvora, uslovne osude i sudske opomene.

Simonović je kazao da se nešto manja prepoznatljivost javlja tek kada je riječ o radu u javnom interesu i uslovnom otpustu, za koje ne zna 17 odsto, odnosno 18 odsto građana koji nijesu čuli za alternativne sankcije.

On je naveo da građani koji znaju za alternativne sankcije, taj pojam najčešće vezuju za društveno koristan rad i kućni pritvor.

"Ove dvije vrste sankcija navodi dvije petine, odnosno jedna trećina upućenijih građana, dodao je Simonović.

On je rekao da pored toga, određeni broj građana u alternativne sankcije ubraja i novčane i uslovne kazne.

"Međutim, gotovo svaki peti građanin koji navodi da je za pojam čuo, ne precizira vrstu sankcije za koju zna“, naveo je Simonović.

Iako je mišljenje podijeljeno, preovlađuje pozitivan stav prema primjeni alternativnih sankcija.

Simonović je kazao da su sudeći po mišljenju većine građana zatvorske kazne su efektivnije od alternativnih mjera.

"Čak sedam od deset građana smatra da zatvorske kazne imaju veći uticaj na izvršioca krivičnog djela, dok petina građana prednost daje alternativnim sankcijama. Kao najefikasnije, građani Crne Gore ističu zatvorsku i novčanu kaznu, dok suprotno važi za sudsku opomenu", kazao je Simonović.

Kako većina građana sugeriše, crnogorski sudovi u nedovoljnoj mjeri propisuju zatvorske kazne.

Izvršna direktorica CeMI-ja, Teodora Gilić, kazala je da projekat „Restorativna pravda – alternativnim sankcijama do resocijalizacije“ ta organizacija sprovodi u prethodnih godinu uz finansijsku podršku nekadašnjeg Ministarstva pravde Crne Gore.

"CeMI se i ovim projektom zalaže za jačanje vladavine prava u Crnoj Gori, sa posebnim fokusom na zaštiti ljudskih prava i sloboda. Cilj projekta je da doprinese unapređenju i promociji sistema alternativnih sankcija, u skladu sa standardima Evropske unije i najboljom međunarodnom praksom", navela je Gilić.

Preporučujemo za Vas