Socijalisti pokrenuli inicijativu da Osmi mart postane državni praznik

Kako objašnjava predsjednica Snežana Jonica, na taj način bi svake godine u martu u Skupštini Crne Gore imali raspravu o dokumentu iz kojeg bi se jasno vidjelo šta je prethodne godine konkretno urađeno za bolji položaj žena

6186 pregleda 322 reakcija 9 komentar(a)
Snežana Jonica, Foto: Socijalisti Crne Gore
Snežana Jonica, Foto: Socijalisti Crne Gore

Inicijativa da Osmi mart postane državni praznik u Crnoj Gori, kao i da Vlada Crne Gore podnosi parlamentu godišnji izvještaj o unapređenju položaja žena pokrenuta je danas od strane Socijalista Crne Gore, navela je u saopštenju Snežana Jonica, predsjednica Socijalista Crne Gore.

Oni su to uradili pozivajući se na juče javno pokazan konsenzus svih političkih subjekata u iskazivanju "poštovanja prema ženama i ravnopravnosti koja im pripada".

Jonica je kazala da će predsjedniku Skupštine Crne Gore Aleksi Bečiću dostaviti Predlog za dopunu Zakona o državnim i ostalim praznicima – kojim se predlaže da 8. mart - Međunarodni praznik žena postane državni praznik u Crnoj Gori, što je, kako kaže, već slučaj u velikom broju država.

"Predsjedniku Vlade Crne Gore Zdravku Krivokapiću dostavićemo inicijativu za donošenje Uredbe o realizaciji obaveza proisteklih iz ratifikovanih međunarodnih dokumenata, kao i iz pozitivnih propisa Crne Gore koje se odnose na ostvarivanje pune ravnopravnosti žena i muškaraca u sferama života i rada. Ovom Uredbom Vlada Crne Gore bi se obavezala da do 31. marta podnosi Izvještaj Skupštini Crne Gore o realizovanim aktivnostima godine u prethodnoj godini u cilju unapređenja položaja žena", navela je ona.

Kako objašnjava, na taj način bi svake godine u martu u Skupštini Crne Gore imali raspravu o dokumentu iz kojeg bi se jasno vidjelo šta je prethodne godine konkretno urađeno za bolji položaj žena.

"Socijalisti insistiraju na tome, jer Crna Gora više sebi ne može i ne smije da dozvoli vođenje politike dvostrukih standarda - u kojima se jedno govori, a suprotno tome dešava u stvarnosti. Tražimo da ravnopravnost postane stvarnost, kroz konkretna postupanja i suočavanje s realnošću", saopštila je Jonica.

Ona smatra da je izvorna simbolika 8. marta, a to su bolja radnička prava i pravo glasa za žene odavno je postao potrošački praznik, te da je ta svrha zaboravljena.

"Zato Socijalisti Crne Gore dan poslije 8. marta kandiduju ove inicijative – jer nas iritira ovakav “svečarski” ton. Pitamo se i pitamo sve u Crnoj Gori - imamo li, stvarno, što da slavimo? Šta nježnost ima sa nedovoljnom političkom participacijom žena? U kojem dijelu različitih plata za isti rad se skriva “džentlmenstvo”? Da li je "damama u politici ili ljepšem polu" zbog "damstva ili ljepote" suđeno da 9 od 10 političarki doživi diskriminaciju po osnovu pola, a da 7 od 10 doživi neki vid nasilja tokom svog političkog angažovanja?", navodi se u saopštenju Socijalista koje potpisuje Jonica.

Ona zastupa mišljenje da je potrebno da 8. mart postane državni praznik, te da radimo na tome da postane praznik ravnopravnosti, a ne Dan žena. "Da žrtve koje su pale u borbi za radnička prava budu podignute na pijedestal dubokog poštovanja prema njihovoj borbi, umjesto jednodnevnog konzumerističkog obesmišljavanja", dodaje ona.

"Realnost je takva da i danas moramo da se borimo da žene budu ravnopravne s muškarcima u svim oblastima državnog, privrednog i društveno-političkog života i da za jednak rad žene imaju pravo na jednaku platu kao i muškarci i uživaju posebnu zaštitu u radnom odnosu, iako je sve to upisano u član 24 Ustava Crne Gore još davne 1946. godine", kazala je predsjednica Socijalista.

Smatra da nam je "zato potrebno da svake godine u martu, umjesto cvijeća dobijemo odgovore - da li je smanjena razlika u zaradama muškaraca i žena, da li je smanjen broj žena koje trpe nasilje u poroodici, da li su žene koje su pretrpjele nasilje adekvatno zaštićene od strane države"

"Crnoj Gori, danas više nego ikad, potrebno je pravedno društvo. Trebamo ženu koja će biti dio vladajućih struktura. Trebamo žene koje se ne boje reći šta misle. Aktivne žena. Trebamo više žena koje jedna drugu podržavaju. Trebamo jednakost bez kozmetičkih proizvoda i aditiva. Jednakost bez filtera. A više od svega trebamo državu koja će žene podržavati-iskreno i konkretno!", izjavila je ona.

Realizaciju njihovih inicijativa će, kako je kazala, voditi pod sloganom "I hljeba i ruža", koja je bila parola protesta žena radnica tekstilne industrije 1911. i 1912. godine u Njujorku.

Bonus video: