Održan panel "Film, književnost i medijska pismenost"

"Živimo u eri post-istine, ali istina je i dalje važna"

Panel je dio projekta "Mediji za građani-građani za medije" koji Institit za medije realizuje zajedno sa još šest medijskih organizacija Zapadnog Balkana i uz podršku EU

3175 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Institut za medije
Foto: Institut za medije

Ambasadorka Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da dezinformacije nagrizaju povjerenje u institucije i medije i dodala da EU planira da poveća javni nadzor kroz novi pristup ko-regulacije kao i da je medijska pismenost najvažniji korak u ovoj borbi.

"Dezinformacije nagrizaju povjerenje u institucije i medije i štete našim demokratijama tako što narušavaju sposobnost građana da donose utemeljene odluke. One mogu polarizovati rasprave, stvarati ili produbljivati tenzije u društvu i potkopavati izborni sistem", kazala je Popa na panel diskusiji na temu "Film, književnost i medijska pismenost" koji je Institut za medije Crne Gore zajedno sa EU Delegacijom i EU info centrom organizovao povodom "Evropske nedjelje medijske pismenosti".

Ambasadorka je, kako je saopšteno iz Instituta za medije, kazala da za dezinformacije ne postoji "srebrni metak", odnosno brzo rješenje.

"Ipak, EU radi na brojnim kratkoročnim i dugoročnim rješenjima za suzbijanje narativa dezinformacija i stvaranje otpornijeg i demokratičnijeg informacionog prostora", kazala je ona.

Ona je navela da onlajn platforme moraju učiniti više, pa EU planira da poveća javni nadzor kroz novi pristup ko-regulacije, a ne samoregulacije.

"To ne znači da uvodimo cenzuru. Kako je kazala evropska komesarka za vrijednosti i transparentnost Vera Jurova: ‘Ne želimo da stvaramo ministarstvo istine’. Sloboda govora ključna je evropska vrijednost i nećemo podržati ništa što bi se kosilo s njom", rekla je ona.

Ona je dodala da žele da osnaže demokratske aktere i da ljudima omoguće da razumiju koji sadržaj vide i zašto - kako bi mogli da donose odluke slobodno.

Ambasadorka je dodala da je dugoročno rješenje podrška i promocija medijske pismenosti i da je je to najvažniji korak u toj borbi.

"Možda zaista živimo u eri post-istine, ali ne bismo smjeli da zaboravimo – istina je i dalje važna", rekla je ona.

V.d. direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić je kazala da su se posljednjih godina fokusirali na medijsku pismenost jer je novo doba takvo da se treba razumjeti priroda medija u najširem smislu i da se moraju razvijati vještine kritičkog mišljenja

"Kako bi sami odgovorno i nezavisno odlučivali o tome kome ćemo dati svoje povjerenje i svoje vrijeme i kako bi sami i ne zavisno odlučivali o interpretaciji stvarnosti koja je naša a ne ona koja je dominatna, vladajuća, dogmastki obojena", rekla je ona.

Nikolićeva je, otvarajući panel diskusiju, kazala da su posljednjih godina puno radili sa djecom, mladima, studentima i da su vidjeli koliku imaju potrebu da se kreativno izraze a da, sa druge strane, nemaju sistemsku podršku da sami budu kreatori medijskog sadržaja.

Učesnici panela profesor Nenad Vujadinović, pisac i novinar Brano Mandić, teoretičar medija Vuk Vuković i rediteljka Katarina Bulajić ukazali su na veliku izloženost građana medijima navodeći da se "bude i liježu sa telefonima".

Profesor i dekan Univerziteta Donja Gorica (UDG) Nenad Vujadinović kazao je da smo nekada izloženi medijima i više od od 24 sata dnevno.

"Prije neki dan sam pitao studente koliko ste izloženi medijima. Neko kaže dva sata, neko pet, neko osam. Ne, nije tačno. Ako je neko istovremeno na nekoj od društvenih mreža, u sobi radi televizor, u pozadini se čuje video igrica koju igra mlađi brat, to se vrijeme multiplicira", kazao je on i pitao koliko je onih koji ne mogu da zaspu a da im ne radi televizor.

Vujadinović se u tom smislu upitao kako biti kreativan, kad nemaš vremena za sebe.

"Potrebno je da napravite pauzu. Da budete sami sa sobom. To je jedini način da se probudi ideja. Ako ste stalno zasuti informacijama, vi nemate tu potrebnu pauzu", kazao je on.

Pisac i novinar Brano Mandić je kazao da je riječ o "opasnoj teritoriji" zato što se kroz takvu praksu otvaraju pogrešni emotivni putevi, disbalans u racionalnom sagledavanju stvari što je idealna pozicija za nekoga da na tome profitira, da na tome zaradi novac i politički uticaj".

"Pojavljuju se dakle neke vrste internet hohštaplera koji na taj način samo ostvaruju svoj politički uticaj, mnogo veći nego što mi danas imamo kroz ovu priču", kazao je on.

On je dodao da bi se veći uticaj ostvario kroz neki film, koji je vrlo jak medij, koji nije „čitanka“, ali jeste nešto što obrazuje i mlade i stare i nešto što je „ideološka palica zadnjih 50 godina“.

Prema njegovim riječima, dobro bi bilo da se kroz film osvijetle neka od ključnih pitanja – od zdravstvene krize do abortusa kod maloljetnica.

Teoretičar medija Vuk Vuković je kazao da su mediji dokaz da nemamo privatnu sferu.

"Ako mi nijesmo prisutni na društvenim medijima prisutni su naši prijatelji, nekada ovlašćeno, a nekada i ne, dijele i naše sadržaje“, kazao je on.

Kako je dodao, kada govorimo o medijskoj pismenosti, a još kada uključimo film i književnost, posebno se mora istaći emotivna dimenzija koja je, kako je ocijenio, potpuno zanemarena.

"Odnosno koliko medijski sadržaji na nas utiču u kontekstu naše lične, emotivne logike i kompletnog sistema vrijednosti kojem pripadamo i konačno društva u kojem živimo. Čini mi se da smo prenabijeni istorijom i to upravo zahvaljujući medijima i da ne možemo da izadjemo iz emotivnog u racionalno, odnosno u ono što je za sve nas važno“, kazao je on.

Rediteljka Katarina Bulajić ukazala je da su pojedine osobe „slavu“ stekle na društvenim mrežama i medijima unovčile kroz razvijanje biznisa, a da je bilo u svijetu i primjera gdje su ostvarili političku karijeru.

Ona je rekla da ima nekoliko filmova, posebno Socijalna dilema koji, kako je rekla, treba da bude kao neka multimedijalna lektira uvršen u obavezno štivo u srednje škole.

Profesorica i poslanica Božena Jelušić, koja je prisustvovala panelu, je ukazala na dva filma koja su u posljednje vrijeme izazvala veliku pažnju javnosti – "Dara iz Jasenovca" i "Quo vadis, Aida?" kao primjere "kako dva dobra filma mogu biti dva loša filma u smisu njihovog manipulativnog potencijala".

"Ne filma kao takvog, nego filma kao potencijala da ne napravi dobro", rekla je ona.

Medijski ekspert i novinar Duško Vuković, koji je, takođe bio učesnik panela, kazao da on pripada generaciji kojoj su neki autoriteti odredjivali šta će da čita a šta da gleda i na neki način birali junake i sužavali prostor za identifikaciju.

"Danas nemate tu vrstu autoriteta koji brinu o vašoj socijalizaciji i vašem školovanju. Mislim da je pitanje junaka u umjetničkim ili nekim drugim djelima vrlo važno i ovdje je pitanje sa kim se danas mladi ljudi identifikuju. Ko će se identifikovati sa likom Aide a ko sa likom Ratka Mladića u filmu "Quo vadis, Aida"?. Ja se bojim da to zavisi od toga gdje se prikazuje film", kazao je on.

Panel je dio projekta "Mediji za građani-građani za medije" koji Institit za medije realizuje zajedno sa još šest medijskih organizacija Zapadnog Balkana i uz podršku EU, s ciljem da doprinese jakom i vitalnom civilnom društvu koje će aktivno zagovarati unapređenje politika i praksi medijske pismenosti u Crnoj Gori i regionu.

Preporučujemo za Vas