Spomenik borcima u oslobodilačkim ratovima od 1919. - 1945. godine, Foto: Savo Prelević

"podignut doprinosom građana u čuvanju svijetlih tradicija"

Obelisk kao simbol slobode u Rijeci Crnojevića

Spomenik borcima u oslobodilačkim ratovima od 1919. - 1945. godine u Rijeci Crnojevića svjedoči da su danak u krvi dali stanovnici ovog mjesta u borbi protiv fašizma

38556 pregleda 182 reakcija 13 komentar(a)
Spomenik borcima u oslobodilačkim ratovima od 1919. - 1945. godine, Foto: Savo Prelević
Spomenik borcima u oslobodilačkim ratovima od 1919. - 1945. godine, Foto: Savo Prelević

Simbol slobode u obliku obeliska Spomenika borcima u oslobodilačkim ratovima od 1919. - 1945. godine u Rijeci Crnojevića svjedoči da su danak u krvi dali stanovnici ovog mjesta u borbi protiv fašizma.

Ovo za "Vijesti" je ispričao sekretar Saveza organizacije boraca Narodno oslobodilačkog rata (SOBNOR) Cetinje Veselin Rudović.

On je dodao da je spomenik izraz želje da se na dostojan i trajan način obilježe pale žrtve Riječke nahije za slobodu i socijalizam u periodu od 1919. do 1945. godine, posebno u Narodno oslobodilačkom ratu i socijalističkoj revoluciji.

"Poslednji rat je na ovom području odnio nekoliko stotina života. Nema sela ni zaseoka iz okruženja koji nije stradao. I varoš Rijeka Crnojevica dala je takođe značajan danak u krvi. Zahvalnost tim stotinama poginulih za slobodu odati su podizanjem ovog spomenika. Spomenik je lociran na platou ispred novog mosta gdje je tada bio glavni put Cetinje - Titograd, a koji odvaja put Rijeka Crnojevića - Virpazar. Spomenik je pravio kao kompoziciju vajar Drago Đurovic. Sastoji se od obeliska visine 10 metara, reljefa čije dimenzije iznose 5 metara puta 110 cm. Obelisk predstavlja simbol slobode", kazao je Rudović.

Istakao je da istorijski podaci pokazuju da je spomenik podignut doprinosom građana u čuvanju svijetlih tradicija i oduživanju dijela duga prema palim ratnicima čija su imena u urezana u kamenu na spomeniku.

"Spomenik je otkrio na svečanosti povodom trinaestojulskog ustanka 1971. godine Veselin Đuranović, tada predsjednik Centralnog komiteta CK Crne Gore. Na osamnaestoj ploči je uklesano ime Marka Mašanovića, jednog od utemeljivača Komunističke partije Crne Gore i šestorice narodnih heroja koliko ih je dalo područje Riječke nahije u oslobodilačkom ratu 1941. - 1945. godine. Ovo su vam neki podaci od organizacije boraca 1941. - 1945. Cetinje. U svakom slučaju prvi ustanici su bili sa ovih područja - Virpazara, Čeva i kasnije čitave Crne Gore", zaključio je Rudović.

Veselin Rudović
Veselin Rudovićfoto: Privatna arhiva

U dokumentu iz 1973. godine tadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture - Cetinje piše da centralni motiv spomenika čini bronzani bareljef, a da na ploči je natpis "palim u borbi za slobodu i socijalizam Čeklin, Bokovo, Dobrska Župa i Zagora 1919-1945" sa strana reljefa nallazi se 27 mermernih ploča, postavljenih u nizu.

"Na njima su abecednim redom ispisana imena palih boraca. Izduženu, horizontalnu kompoziciju spomenika prekidaju dva vitka, betonska stuba postavljena uz reljef", zaključuje se u obrazloženju Rješenja o uvođenju spomenika kulture palim borcima spomenika kulture Socijalističke republike Crne Gore.

Spomenik borcima u oslobodilačkim ratovima od 1919. - 1945. godine nalazi se na spisku nepokretnih kulturnih dobara Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.