Asistenti u nastavi za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama još nisu dobili bilo kakav odgovor nadležnih - Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta ni skupštinskog odbora, u vezi sa zahtjevom za dugoročno rješavanja njihovog radnog statusa.
Kažu da se njihov broj godinama ne mijenja, a da broj djece kojoj je podrška asistenata neophodna raste.
“Vijestima” su rekli i da njihov angažman nije prestajao ni u vrijeme epidemije, iako su djeca dijelom nastavu pohađala od kuće i putem interneta.
Tvrde da zbog toga što njihov radno-pravni status nije riješen, ispaštaju i djeca koja su korisnici usluga, jer se dešava da djetetu, i kad to nije preporučljivo, promijeni asistent.
“Djeca sa posebnim obrazovnim potrebama su ranjiva grupa, koja se teško navikava na česte promjene. Problem u rješavanju našeg stalnog zaposlenja, kako smo ranije dobijali odgovore je prvenstveno to što se nikada ne zna za koliko djece će pomoć biti potrebna. Smatramo da je naša uloga u vaspitno-obrazovnom sistemu jako odgovorna i zahtjevna... Nadamo se da će resorno ministarstvo imati sluha i volje kako bi riješili naš status”, kazali su “Vijestima” iz Udruženja asistenata.
Standard zanimanja asistent/kinja u nastavi usvojen je 2017. godine. Prije toga, asistenti su angažovani na određeno vrijeme, na osnovu ugovora o volonterskom radu
Na pitanja kako komentarišu zahtjev asistenata i kako će se odnijeti prema ovom pitanju, da li je realan zahtjev da se status asistenata u nastavi riješi dugoročno, da li praksa u drugim državama to poznaje i koja su moguća rješenja, kao i koliko je na evidenciji asistenata, koliko djece i kako su asistenti angažovani u godini kovid epidemije, “Vijestima” nisu odgovorili iz resora na čijem je čelu Vesna Bratić.
Na pitanja nije odgovorio i bivši ministar prosvete Damir Šehović, aktuelni predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
Iz Udruženja asistenata Crne Gore prošle sedmice uputili su Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta zahtjev o dugoročnom rješavanju radno-pravnog statusa asistenata u nastavi.
“Još nismo dobili odgovor od resornog ministarstva, ali ga očekujemo”, kratko su kazali “Vijestima”.
U obrazloženju zahtjeva, navode da postojeći zakon o vaspitanju i obrazovanju predviđa da se njihovi ugovori zaključuju na određeno vrijeme - asistenti su angažovani dok traje školska godina, što znači i da ne primaju platu za vrijeme ljetnjeg raspusta.
“Postojeći Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama predviđa da se sa asistentima potpisuju ugovori na određeno vrijeme samo za vrijeme trajanja nastave u školama i predškolskim ustanovama. Asistenti smatraju da to treba promijeniti i da se sa njima može zasnivati radni odnos na neodređeno vrijeme, s obzirom na to da se radi o radnim mjestima koja su sistematizovana i za kojima postoji trajna potreba. Kako Zakon o radu propisuje Ugovor o radu na određeno vrijeme samo kao izuzetak i ograničava uslove kada se može zaključiti, ali i vrijeme na koje se može zaključivati u kontinuitetu, asistenti mole ministarstvo da razmotri njihovu molbu, da bi njihova prava bila izjednačena sa ostalim zaposlenim u vaspitno-obrazovnim ustanovama, ali i drugim osobama u radnom odnosu u Crnoj Gori”, navodi se u dopisu koji su uputili Ministarstvu i Odboru.
Udruženje asistenata okuplja više od 200, dok je u vrtićima, osnovnim i srednjim školama u cijeloj Crnoj Gori angažovano njih oko 320.
U prilog zahtjevu, iz Udruženja dodaju da se broj asistenata godinama nije mijenjao, te tvrde da se sa druge strane povećava broj djece kojoj je potrebna njihova pomoć.
Njihov nedavni zahtjev nije prvi koji upućuju nadležnima - asistenti u nastavi već godinu i po traže da im se omogući sigurno zaposlenje, jer se dešava da dio školske godine ne rade, ili nemaju ugovor na određeno.
“Do sada nije bilo konkretnih poteza u rješavanju našeg statusa, ali se nadamo da će se to promijeniti. Mnogi asistenti su godinama volontirali, a sistematizacijom radnih mjesta, svakako smo dobili mnogo”, kazali su.
Na pitanje kakva je praksa u drugim državama, “Vijestima” su rekli da su u regionu i drugim državama pristupi inkluzivnom obrazovanju različiti, “pa su i zakoni samim tim drugačije uređeni”.
Od početka epidemije, marta prošle godine, od kada se i nastava povremeno, nekad u potpunosti, odvija putem interneta, asistenti nisu prestajali da rade.
“Što se tiče angažovanja asistenata tokom epidemije - odnosno onlajn nastave, asistenti su uključeni i imaju kontakt sa djecom (učestvuju u nastavi preko Teams aplikacije, preko video poziva, šalju materijale), a sve u dogovoru sa vaspitačima, nastavnicima i profesorima”, kazali su “Vijestima” iz Udruženja, dodajući i da se, nakon što su uputili dopise nadležnima, njihovoj grupi i inicijativi svakodnevno pridružuju i drugi asistenti iz cijele Crne Gore.
Standard zanimanja asistent/kinja u nastavi usvojen je 2017. godine, u vrijeme mandata Damira Šehovića. Prije toga, asistenti su angažovani na određeno vrijeme, na osnovu ugovora o volonterskom radu.
Prema standardu zanimanja, asistent u nastavi pruža podršku učeniku sa posebnim obrazovnim potrebama u procesu sticanja znanja, vještina i kompetencija u nastavi, u skladu sa instrukcijama nastavnika i stručne službe i individualnim potrebama učenika.
Te individualne potrebe postavljene su u okviru individualnog razvojno-obrazovnog programa (IROP).
Asistent/kinja, prema standardu zanimanja, pruža podršku u interakciji i komunikaciji, procesu socijalizacije, orijentaciji i kretanju tokom boravka u školi, kao i vođenju brige o sebi, u skladu sa specifičnostima smetnji učenika sa posebnim obrazovnim potrebama...
Koji su uslovi za obuku
Asistenti u nastavi prije angažovanja na tim poslovima prolaze obuke koje organizuju licencirani centri za obrazovanje odraslih.
Prema oglasu koji je lani objavila Gimnazija “Slobodan Škerović”, uslovi za upis su završena srednja škola, a polaznici treba da posjeduju sljedeće osobine: empatija, senzibilnost, odgovornost, spremnost za timski rad.
Poželjno je da su strpljivi, tolerantni i da imaju izgrađenu kulturu ophođenja.
Bonus video:
