Nova strategija održivog razvoja kruzing turizma u Kotoru je nužnost, ali kako će ona izgledati za sada je nepoznanica, jer se u ovom trenutku ne zna kako će nakon okončanja pandemije koronavirusa uopšte izgledati i svjetska kruzing industrija, odnosno po kojim će novim epidemiološko-ekonomskim pravilima funkcionisati.
To je pokazala analiza javnog mnjenja o budućnosti kotorskog kruzing turizma kojom se portal “Boka News“ iz Tivta bavio u sklopu svog projekta “Boka News za čitaoce, čitaoci za Boka News“, a koji je dio programa “Media for All“. U toj anketi više od četiri petine anketiranih (81 odsto) podržava dolazak manjih kruzera sa manjim brojem putnika.
“Boka News“ je sprovela online anketu među posjetiocima tog portala od kojih se preko polovine (52 odsto) izjasnilo da podržava masovni kruzing turizam kakav je bio i prije početka pandemije, ali i većinski iskazalo stav (55 odsto) da treba ograničiti ukupan broj dolazaka kruzera u Boku na dnevnom i na nivou godine.
“Za ograničavanje broja turista sa megakruzera koji na dnevnom osnovu mogu posjetiti Kotor je 47 odsto ispitanika, dok 53,4 odsto anketiranih smatra da i dalje treba dozvoljavati sidrenje megakruzera u akvatorijumu luke pod zidinama Starog grada. Preko četiri petine anketiranih (81 odsto) podržava dolazak manjih kruzera sa manjim brojem putnika, a gotovo polovina (49 odsto) mišljenja je da je bolje podići cijenu i kvalitet usluga i na taj način imati manji broj turista koji bi dali približno iste ekonomske efekte. Prilikom izražavanja svojih mišljenja i sugestija da li uopšte i ako da, na koji način treba dalje razvijati kruzing turizam u Boki, većina ispitanika u anketi složila se u ocjeni da treba naći adekvatnu mjeru između velikog interesovanja kruzing kompanija i putnika da dolaze u Kotor i objektivnog ekološkog i prostornog ‘nosećeg kapaciteta’ Boke i Kotora kao turističke destinacije”, pokazalo je istraživanje.
Čak 90 odsto anketiranih, smatra da je Kotoru u budućnosti potrebna nova Strategija održivog razvoja kruzing turizma.
Kruzing industrija u Boki je blokirana već više od godinu dana koliko su na snazi do danas neizmijenjene mjere nekadašnjeg NKT kojima je uvedena zabrana uplovljavanja putničkih brodova na kružnim turistilkim putovanjima u crnogorske luke. Prije toga, Kotor i Boka Kotorska nakon Venecije i Dubrovnika su bili treća najposjećenija kruzing destinacija na Jadranu i jedna od najposjećenijih na Mediteranu.
To je sa jedne strane činilo kruzing najbrže rastućim segmentim ukupne crnogorske turističke privrede, ali je sa druge, izazivalo zabrinutost zbog mogućih negativnih ekoloških implikacija dolazaka i boravka velikog broja kruzera u osjetljivom ekološkom ambijentu Boke, odnosno sa treće strane, nerijetko je produkovalo i manje ili više otvoreno iskazivanje nezadovoljstva dijela lokalnog stanovništva i NVO aktivista zbog gužvi i drugih negativnosti koje dolazak velikog broja turista u kratko vrijeme, pričinjava životu lokalnog stanovništva u Kotoru.
Prošle godine je prije pojave pandemije covida, u Luci Kotor bilo planirano uplovljavanje čak 560 kruzera, ali je prije lokdauna u luku podno zidina Starog grada pristalo njih samo devet. Godinu ranije Kotor je posjetilo 490 putničkih brodova na krupnim turističkim putovanjima koji su u Kotor doveli ukupno oko 650 hiljada putnika. Broj dolazaka brodova u 2019. porastao je 15 odsto u odnosu na 2018, dok je putnika sa kruzera bilo čak za trećinu više nego 2018. Osim direktnih prihoda koje kruzeri ostavljaju preduzeću Luka Kotor za lučke i usluge pilotaže, procjene turističkih radnika govore da putnik koji u Kotor dođe ovim brodovima, u prosjeku tokom tih desetak sati svog boravka ovdje troši do 50 eura, što uz indirektne prihode koje od kruzera i njihovih putnika ostvaruje čitav lanac drugih ugostitelja, restoratera, trgovaca, autobuskih prevoznika, turističkih agencija i sličnog, dovodi do ukupnog procijenjenog ostvarenog prometa od oko 50 miliona eura koji je u 2019. u Crnoj Gori napravljen od kruzing turizma.
Gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić ocijenio je da je anketa doprinos “budućoj najširoj mogućoj i sveobuhvatnoj javnoj raspravi koju mi kao lokalna vlast u Kotoru i predstavnici Opštine koja je većinski vlasnik preduzeća Luka Kotor, namjeravamo organizovati i sprovesti na temu budućeg razvoja kruzing turizma u Kotoru i u Boki“.
“Prva i osnovna stvar je da je nama kruzing turizam neophodan. Druga stvar je da ako imamo luku, trebaju nam i brodovi u luci da bi ona u pravom smislu te riječi, bila luka. Treća stvar je da moramo da kontrolišemo i broj brodova, i način njihovog dolaska u Kotor i u tome se apsolutno svi slažemo. Četvrto - neophodno je da naš grad pozicioniramo na način da se Kotor predstavi kao destinacija koja jeste prestižna. Pored Venecije i Dubrovnika, Kotor treba da bude treća prestižna kruzing destinacija na jadranskoj obali i mi tako treba da kažemo da je ‘ponekad i manje više’ i da u svemu nađemo pravu mjeru“, kazao je Jokić.
On je podsjetio da je Dubrovnik još 2017. započeo sa platformom „Respect the City“ koja pametno ogrančava broj turista i kruzera koji istovremeno mogu posjetiti Dubrovnik i na taj način sprečava kako gužve, tako i unapređuje kvalitet boravka tih gostiju, ali istovremeno i kvalitet života lokalnog stanovništva.
“Upravo je u tim smanjenima tzv. špiceva ključ za održivi razvoj i funkcionisanje jedne turističke destinacije kakva je Kotor“, naglasio je Jokić dodajući da ovdašnja javnost koja zbog gužvi skoro sav svoj odijum usmjerava prema kruzerima, zaboravlja da u Kotor godišnje stigne jednaki broj turista - izletnika autobusima iz okruženja.
Jokić je naglasio da je pandemija napravila toliko problema turističkoj privredi da trenutno čak ni sama kruzing industrija još ne zna kako će ubuduće taj segment funcionisati. On je najavio da će ipak, odmah nakon skorog izbora novog Borda direktora Luke Kotor na sjednici Skupštine akcionara 7. aprila i nakon imenovanja novog izvršnog menadžmenta, biti otvorena “široka javna rasprava koja če uključivati ne samo zainteresovane iz Luke Kotor i pomorske industije, već apsolutno najširu moguću javnost“.
Jokić: Za sada ništa od pilona i priveznih plutača
Jokić je istakao da zbog teških ekonomskih posljedica koje je pretrpjela u protekloj godini kada joj je osnovna djelatnost bila blokirana, Luka Kotor neće u skorije vrijeme moći da krene u realizaciju svog višemilionskog investicionog programa kojim je prije dvije godine kod Vlade izdejstvovala dobijanje prioritetne koncesije na 12 godina. To znači da u skorije vrijeme neće biti gradnje pilona za sigurniji privez megakruzera uz kotorsku rivu, niti postavljanja priveznih plutača u moru ispred Dobrote, a što je do sada u najvećoj mjeri dijelilo ovdašnju javnost. Zbog nemogućnosti da se investicioni program realizuje u vremenskom periodu definisanom koncesionim ugovorom, biće otvoreni pregovori sa Vladom da se te obaveze odlože, ali i da se Luci Kotor kao firmi u većinskom opštinskom vlasništvu, kroz adekvatne zakonske izmjene, obezbijedi da, kako kaže Jokić, „jedanput pitanje koncesija stavimo ad akta, da mi kao Kotorani ne bi nakon 12 godina i isteka koncesije, strahovali hoće li ključevi našeg grada opstati u našim rukama“.
Bonus video:
