okrugli sto udruženja pravnika:

Izmjenama zakona pogođeni državljani na privremenom radu u inostranstvu

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović rekao je da izmjene stvaraju privid da se članovima 19 i 37a rješavaju svi problemi u biračkom spisku

5500 pregleda 24 reakcija 24 komentar(a)
Foto: PR Centar
Foto: PR Centar

Izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta posebno bi bili pogođeni crnogorski državljani koji su na privremenom radu u inostranstvu, ne ostvaruju pravo glasa u državama u kojima borave i kojima je Crna Gora jedina matična država.

To je saopšteno na okruglom stolu koji je organizovalo Udruženje pravnika Crne Gore o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović kazao je da nema sadržajnije analize o slabostima postojećeg zakona, da je primjetno odsustvo precizinih podataka i činjenica koji ukazuju na nužnost intervencije na Zakonu.

On je naveo da izmjene stvaraju privid da se članovima 19 i 37a rješavaju svi problemi u biračkom spisku.

„Navedeni članovi odnose se uglavnom na dijasporu i nameće se obaveza državljanima Crne Gore, koji borave u inostranstvu, da su dužni u roku od godinu od dana usvajanja Zakona da daju izjavu o svom prebivalištu pred nadležnim, državnim organom. Tu se otvara čitav set tehničkih pitanja, kao što je prijava prebivališta, izjava, ovjerena izjava od stanodavca“, istakao je Radulović.

On je kazao i da su sporna i rješenja u kojima se uređuje terenska provjera prebivališta crnogorskog državljanstva, a kojima se stvara prostor za selektivno postupanje, „što ne unosi pravnu sigurnost u sistem“.

Članica Upravnog odbora Udruženja pravnika, Ana Stanković Mugoša kazala je da, s obzirom na to da će se neizbježno taj zakon reflektovati na biračko tijelo, isti mora da bude dio izbornog zakonodavstva i da kao takav prođe zakonito skupštinsku proceduru.

Kako je dodala, postoji obaveza usklađenosti crnogorskog zakonodavstva sa standardima Evropske unije (EU), što iziskuje neophodnost mišljenja organa EU o izmjenama zakona.

“Posljedice primjene ovog nacrta zakona bi posebno pogodile naše državljane koji su na privremenom radu u inostranstvu, a u koje se računa i naše diplomatsko-konzularno osoblje, studenti, sportsti i drugi, koji ne ostvaruju pravo glasa u državama u kojima borave i kojima je jedina matična država Crna Gora“, istakla je Stanković Mugoša.

Prema njenim riječima, brisanjem crnogorskih građana iz registra koji imaju prebivalište u Crnoj Gori a boravište u inostranstvu, proizvelo bi njihovo brisanje iz biračkog spiska.

Stanković Mugoša je rekla da bi to imalo dalekosežne posljedice, jer uglavnom oni nemaju drugo državljanstvo, niti pravo glasa u državi u kojoj privremeno borave.

„Oni nakon završetka boravka u drugoj državi bi trebalo da se ponovo prijavljuju u registar prebivališta i boravišta i tek bi nakon dvije godine od dana prijavljivanja mogli ostvariti svoje pravo da biraju i da budu birani, čime se grubo zadire u Ustavom zagarantovana prava, a na ovaj način bi bili i diskriminisani“, rekla je Stanković Mugoša.

Ona smatra da se za implementaciju ovakvog zakona moraju stvoriti uslovi za njegovu primjenu i to kako ljudski resursi, tako i softverska i hardverska rješenja na republičkom nivou.

To bi, objasnila je Stanković Mugoša, podrazumijevalo da preko 620 hiljada stanovnika Crne Gore u godinu treba neposredno da pristupi šalterskihm službama radi upisa u Registar.

Advokat Miloš Vukčević ocijenio je da ovakvim prijedlogom Odluke, Vlada skraćuje uslove za dobijanje državljanstva sa 15 na deset godina, a po osnovu braka skraćuje sa deset na pet godina.

„Ovdje se postavlja pitanje, više političko nego pravno, da li treba Crna Gora da ima liberalnu politiku sticanja crnogorskog državljanstva ili treba s obzirom na mali broj stanovnika da vodi restriktivnu politiku u pogledu sticanja crnogorskog državljanstva“, istakao je Vukčević.

To bi, dodaje on, trebalo urediti Zakonom o crnogorskom državljanstvu a ne Odlukom kao podzakonskim aktom, koji je niže pravne snage.

Vukčević smatra da zakonodavac i država treba da se opredijele da li će imati liberalniju ili restriktivniju politiku sticanja crnogorskog državljanstva.

Potpredsjednik Udruženja pravnika Šućko Baković ocijenio je da predlagač zakona nije do kraja ušao u suštinu problema koji se tim zakonom tretira.

„Gledajući Zakon o državljanstvu, imamo pristup dosta restriktivnog prijema crnogorskog državljanstva", rekao je Baković.

On je dodao da se Odlukom, kojom se mijenjaju kriterijumi, ne može mijenjati koncept zakona.

"Moglo bi se reći da je to nezakonito i neustavno. Vlada je trebalo da javno i transparentno pristupi izmjenama zakona i da u njemu uredi kriterijume“, kazao je Baković.

On smatra da je pristup ovom zakonu krajnje rigidan, ističući da je cilj da se pojedini građani izbrišu iz biračkog spiska.

Nekadašnji koordinator za viznu i postviznu liberalizaciju sa EU, Bojan Bugarin, rekao je da je pitanje državljanstva primarno političko pitanje svake države, navodeći da to nije pitanje pravde i pravednosti, kao ni pitanje da li su uslovi pojedinačno ili kumulativno ispunjeni.

„Vlada mora da zauzme jasan i nedvosmislen stav kakvu politiku državljanstva ova država želi da ima. To je pitanje pitanja i izvor svega. Kada Vlada odluči o modelu koji želi da ima, onda možemo da govorimo o normativnim rješenjima, kao i o uslovima manje i više restriktivnim“, smatra Bugarin.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović ocijenio je da bi, ukoliko bi se ostvarila namjera Odluke Vlade kad je u pitanju Zakon, došlo do dramatične promjene u biračkim spiskovima.

„Saglasni smo sa terenskom provjerom. To je nešto za šta se CeMI zalagao i ranije. Međutim, zašto niko ne predviđa provjeru u slučajevima da postoji navod da neko lice ima dvojno prebivalište“, istakao je Vujović.

Kako je rekao, pristup zakonodavca mora biti pravedan, a to znači da za sve važe ista pravila.

On smatra ohrabrujućom namjeru Ministaratva javne uprave, digitalnog društva i medija da se elektronskim putem može potvrditi prebivalište.

Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić istakao je da nema izrade zakona bez određene analize.

„Bitno je da se uspostavi jedan red, jedan sistem, kako to da funkcioniše. Taj sistem postoji, ali nažalost mi nemamo segmente sistema da bismo danas mogli da raspravljamo uopšte o izmjeni zakona. Ne znamo šta je javna politika u oblasti državljanstva i prebivališta“, rekao je Blažić.

Nekadašnja generalna direktorica Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Marijana Laković Drašković kazala je da se nada da će se odustati od Odluke Vlade, navodeći da je postojeći Zakon dobar i primjenjiv.

Preporučujemo za Vas