Spremno 10 mobilnih punktova za masovnu vakcinaciju, Foto: Savo Prelević

PRIPREMA MASOVNE IMUNIZACIJE: FORMIRANI TIMOVI, ODREĐENI PUNKTOVI

Sve je spremno, osim vakcina i građana

Vlada tvrdi da je obezbijedila 600 hiljada doza vakcina, očekuje 200 hiljada naredne sedmice, ali to još ne može sa sigurnošću da garantuje. Punktovi će biti izvan domova zdravlja, koji se vraćaju svojim redovnim aktivnostima, kaže dr Danilo Jokić

50391 pregleda 217 reakcija 94 komentar(a)
Spremno 10 mobilnih punktova za masovnu vakcinaciju, Foto: Savo Prelević
Spremno 10 mobilnih punktova za masovnu vakcinaciju, Foto: Savo Prelević

Samo ako se u kratkom roku imunizuje 70 odsto stanovništva, kovid-19 neće se javljati u epidemijskom obliku i planovi za turističku sezonu i normalizaciju života biće realni - upozoravaju zdravstveni stručnjaci.

Što se tiče zdravstvenih kapaciteta to djeluje kao realan plan, jer je formirano 138 stacionarnih i desetak mobilnih timova koji bi već od iduće sedmice mogli da započnu masovnu imunizaciju i da čitav posao okončaju čak i za 30 dana. Više detalja o tome najavili su za danas na konferenciji za medije.

Među nepoznanicama koje ovaj naum zdravstvenih vlasti trenutno dovode u pitanje, pored još nedovoljno snažne medijske kampanje, dvije su ključne - nedostaju vakcine i dovoljno prijavljenih građana.

Niko od sagovornika “Vijesti” do zaključenja ovog teksta nije bio spreman da potvrdi tačan datum dopreme vakcina, iako je još prije 15 dana najavljeno je da će oko 20. aprila da stigne 200.000 doza kineske, pa je za tada i najavljen početak masovne imunizacije.

U Vladi tvrde da su obezbijedili 600.000 doza, dovoljnih za vakcinaciju 300.000 stanovnika, koje bi trebalo da budu isporučene do kraja juna. Pored kineske, saopšteno je da bi ovog mjeseca trebalo da stigne i prvih 11.000, od 33.000 ugovorenih doza vakcine Fajzer/Bajontek. Drugi i treći kontingent te vakcine trebalo bi da budu isporučeni tokom maja i juna i to posredstvom Evropske unije, odnosno Austrije.

Ovog mjeseca očekuje se i 40.000 doza Sputnjik V iz Rusije, nakon što je Crna Gora dobila 10.000 direktno od proizvođača i još 4.000 kao donaciju Srbije. Prema projekcijama Vlade, u maju i junu bi trebalo da stigne još 200.000 doza Sputnjik V, kako je ranije i najavio član pregovaračkog tima Sergej Boljević. Očekivanja su da će tokom naredna dva mjeseca da bude isporučeno još 60.000 doza AstraZeneke, putem Covax mehanizma.

vakcine
foto: IJZ

Masovna imunizacija u velikoj mjeri zavisiće i od prijava stanovništva i toga što jedan broj insistira da odabere tip vakcine. Do sada je prijavljeno samo oko 91.000 stanovnika za vakcinaciju. Prvu dozu primilo je svega oko šest odsto stanovništva, drugu oko dva odsto, za razliku od Srbije, gdje je vakcinisano oko 26 odsto stanovništva, a 17 odsto revakcinisano i Hrvatske gdje je do sada imunizovano skoro 12 odsto građana.

Ni do sada pristigle doze u Crnoj Gori nijesu potrošene, prije svega zbog širenja skepse prema vakcinama AstraZeneka. Nedovoljno snažna medijska kampanja nije uspjela da suzbije širenje neprovjerenih informacija i afirmiše činjenice poput one koju je nedavno objavio Gardijan, da upravo AstraZeneka i Fajzer/Bajontek proizvode najbolji imuni odgovor, pogotovo kod starije populacije.

Medijska kampanja za prijavljivanje je tek počela prije nekoliko dana, emitovanjem nekoliko igranih spotova i poziva javnih ličnosti, a prema riječima rukovoditeljke Vladine Službe za odnose sa javnošću Andrijane Đordan, pratiće dinamiku vakcinacije. Ona kaže da su se “potrudili da dođu do svakog građanina”.

Punktovi izvan domova zdravlja

Predsjednik Koordinacionog tima za vakcinaciju, doktor Danilo Jokić, “Vijestima” je kazao da već od narednog petka svi punktovi treba da budu izmješteni iz domova zdravlja, kako bi te ustanove bile oslobođene za redovan rad.

Punktovi će biti u školama i drugim objektima gdje će građanima da bude omogućen veći komfor.

Jokić je rekao da će formirati Krizni štab, koji će pratiti presjek stanja vakcinacije na svaka četiri sata. On je ocijenio da će, kada počne masovna imunizacija, oko 138 timova raditi u obje smjene i vakcinisati i do 5.000 građana dnevno.

Deset mobilnih timova, od kojih pet iz Kliničkog centra (KC) i još toliko iz domova zdravlja, prema njegovim riječima, biće pripravni da stignu za nekoliko sati u svaku opštinu gdje postoji potreba za kadrom.

“Na primjer, u Pljevlja za nekoliko sati mogu da stignu tri mobilna tima kao ispomoć”, kazao je Jokić.

vakcinacija Podgorica
foto: Savo Prelević

On je naglasio da građani moraju da znaju da je vakcina za njihovo dobro i da kao ljekar lično smatra da će SZO zauzeti stav da svaka bude priznata, kako se ne bi dogodilo da građani koji su primili rusku ili kinesku ne mogu putovati u Evropu. To bi, prema njegovim riječima bila podjela planete i diskriminacija.

“Vakcinacija može trajati i dva, tri, četiri mjeseca, ali je cilj da za mjesec vakcinišemo još 65 odsto stanovništva, kako bismo spasili turističku sezonu”, poručio je Jokić.

Oko 15 odsto građana biće nezaštićeno

Epidemiolog u penziji, prof. dr Novica Vujošević, za “Vijesti” je ocijenio da je do sada vakcinisan mali broj osoba, ali da je zdravstveni sistem sposoban da sprovede u djelo zamisao da se vakciniše 70 odsto stanovništva u kratkom roku. On tvrdi da svi treba da se angažuju da se do 15. maja vakciniše 70 do 80 odsto stanovništva, jer, u suprotnom turizmu se ne piše dobro.

“Ali ako sistem ne nabavi vakcinu, džaba naša priča”, poručio je on i podsjetio da su u procesu nabavke “prevarene” i razvijene države poput Francuske i Njemačke, kojima nisu isporučene ugovorene doze.

Vujošević je rekao da ga ohrabruje što čuje da je spremno više od 100 timova, iako i 30 može vakcinisati dnevno 15.000 ljudi, ako je norma po jednom timu 500 osoba.

On je ocijenio da se, u kampanjskoj vakcinaciji kakva je ova, lično zalaže za vojničku disciplinu i pristup “potrošiti odmah sve doze koje dobiješ”, jer se na taj način smanjuje broj izvora zaraze.

Vujošević
Vujoševićfoto: Printscreen

Vujošević je podsjetio da nijedan lijek ne prolazi tako strogu kontrolu kao vakcine:

“Komplikacije su rijetke, anafilaktičke, dakle kod osoba koje su alergične na sastav vakcine. Svaki doktor zna sastav vakcine, a pacijent zna na šta je alergičan”.

Vujošević tvrdi da oko jedan odsto stanovništva nikada ne uspije da se vakciniše, a tri do pet odsto ima neku alergiju, temperaturu ili bolest koja je kontraindikacija.

“U praktičnoj primjeni, imunitet se prosječno stvara kod 90 odsto stanovništva. Ako na deset odsto koji ne stvore antitijela dodamo pet odsto koji se ne vakcinišu, oko 15 odsto stanovništva biće nezaštićeno. Dok god imunitet ne bude od 70 do 75 odsto, ne možemo reći da se Covid-19 neće javljati u epidemijskom obliku”, poručio je on.

Vakcina i za one koji su imali koronu

Koronavirusom je do sada inficirano više od 15 odsto stanovništva, ali bi i osobe koje su preležale infekciju trebalo da se vakcinišu protiv Covida-19.

Trenutno se smatra da je ponovno obolijevanje od istog virusa veoma rijetko tokom prvih 90 dana nakon infekcije. Zbog toga se vakcinacija za ovu grupu stanovnika preporučuje nakon tri mjeseca.

“Vakcinacija je dobrovoljna i preporučena. Imajući u vidu ozbiljne zdravstvene rizike i činjenicu da je moguće ponovo se zaraziti virusom COVID-19, savjetuje se da treba da primite vakcinu bez obzira na to što ste već preležali bolest. Stručnjaci još ne znaju koliko dugo traje stečeni imunitet nakon preležane bolesti, iako su slučajevi ponovne zaraze rijetki. Oba, prirodni i imunitet stečen vakcinacijom predstavljaju važan faktor u sprečavanju širenja virusa”, objasnili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Stručnjaci preporučuju da se između dvije doze vakcine, kao i nakon revakcinacije, poštuju mjere protiv koronavirusa, odnosno pravilno nosi maska, drži distanca najmanje dva metra, redovno peru ruke, ali i izbjegavaju gužve i zatvoreni prostori sa lošom ventilacijom.

vakcinacija Podgorica
foto: Savo Prelević

Vakcina, tvrde u IJZ, nije namijenjena za mlađe od 16 godina. Kazali su da građani mogu da izaberu da prime vakcinu, ako nijesu alergični na neki od njenih sastojaka.

“Vakcinacija može biti problematična za osobe koje imaju dijagnozu na koju bi COVID-19 mogao imati negativan efekat. U tom slučaju, konsultujte se sa svojim ljekarom kako biste otklonili dileme o vakcinaciji”, istakli su iz IJZ.

Bez zelenih sertifikata i nakon dva mjeseca

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kažu da četiri mjeseca od donošenja Vladinog strateškog dokumenta i dva mjeseca otkako je počela imunizacija još nema adekvatnih i međunarodno priznatih potvrda koje bi stanovnicima Crne Gore omogućile slobodno kretanje u inostranstvo bez dodatnih restrikcija, kao i ostvarenje svih drugih prava i obaveza.

“Nacionalnom strategijom za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID-19 vakcina u Crnoj Gori ovo Ministarstvo zdravlja preciziralo je izgled i sadržaj tih potvrda, a današnji izgled daleko je od planiranog i sadržajem i dizajnom. Neko bi za to već morao i da odgovara”, kazala je za “Vijesti” koordinatorka programa ljudskih prava u ovoj NVO Tamara Milaš.

CGO je u martu kritikovao i to što potvrda koju građani dobijaju nakon vakcinacije ne sadrži QR (Quick response) kod koji bi omogućio praćenje podataka, te povezivanje kartice sa elektronskim imunizacionim kartonom, što je predviđeno Nacionalnom strategijom.

Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su odgovorili da dokument koji građani dobijaju nakon vakcinacije ne predstavlja potvrdu. Tvrde da je riječ o obrascu koji služi kao podsjetnik za drugu dozu i pomoć u slučaju da se kod pacijenta dogodi nešto neželjeno nakon imunizacije, da može da to prijavi.

Međunarodna, dvojezična potvrda sa QR kodom, kako su rekli iz Ministarstva biće dostupna u domovima zdravlja, direktnim uvidom u elektronski karton pacijenta, ali i u elektronskoj formi kroz portal eZdravlje.

“Po obavljenoj vakcinaciji, svi podaci o pacijentima i obavljenim vakcinacijama se unose u elektronski imunizacioni registar. Za vakcinacije sprovedene na terenu – u kućnim uslovima i domovima za stare, kao i u zdravstvenim ustanovama koje nisu povezane na informacioni sistem zdravstva, te nemaju pristup elektronskom registru, evidencija se vodi u „papirnim“ protokolima, a podaci se pohranjuju u informacioni sistem po povratku u ambulantu – zdravstvenu ustanovu”, piše u odgovoru Ministarstva.

Primjena međunarodne potvrde, kako su kazali, kasni jer je Komitet za zdravstvenu bezbjednost Evropske komisije tek u posljednjoj sedmici marta definisao minimalni set podataka koje “zeleni sertifikati” treba da sadrže. Iz CGO su podsjetili da već postoje jasne smjernice kako jedna međunarodno validna potvrda o vakcinaciji treba da izgleda i da se ne mora čekati Komitet.

Milaš
Milašfoto: CGO

Milaš: Nekoliko spotova nije dovoljno

U CGO smatraju da je kampanja informisanja građana o vakcinama, njihovim efektima i važnosti imunizacije izostala, što ima svoj odraz u malom broju vakcinisanih do danas.

“Masovna kampanja zakasnila je mjesecima, a samim tim je ostavljen prostor za brojne dezinformacije koje su demotivirajuće djelovale na građane i sada kao posljedicu imamo njihov loš odziv na dobrovoljnu vakcinaciju”, kazala je Milaš.

Ona smatra da danas, osim nekoliko televizijskih spotova, nema osmišljenih sadržaja, dok su neki širili nepotpune ili netačne informacije koje su ispravljene nakon javnih sugestija.

Milaš zamjera i to što nije oformljen multisektorski tim koji okuplja i profesionalce i mobiliše sve zainteresovane strane, ali i to što je komunikacija sa javnošću sporadična i često zbunjujuća.

Iz CGO su ocijenili i da se proces vakcinacije ne odvija ni predviđenom ni poželjnom dinamikom, kako među zdravstvenim radnicima, tako i među opštom populacijom. Prema podacima dostavljenim “Vijestima” iz IJZ, od 20. februara do 5. aprila prvu dozu vakcine primilo je oko 4.500 zdravstvenih radnika, od ukupno oko 11.000, dok je više od polovine njih (2.662) revakcinisano.

“Iako u Crnoj Gori još ne postoje snažni antivakserski pokreti, poput zemalja u regionu, postavlja se pitanje zbog čega se nadležne institucije proaktivnije ne okrenu procesu informisanja građana i time ubrzaju imunizaciju u čitavoj zemlji”, ocijenila je Milaš.

Zablude o neplodnosti i drugim posljedicama

Argumenti protivnika vakcinacije na društvenim mrežama i javnosti su, izuzimajući teorije zavjere o čipovanju i 5G mreži, odnose se na to da vajkcine nisu dovoljno ispitane, odnosno prošle sve faze kliničkog istraživanja, kao i da izazivaju nus pojave. Najveći broj laika, kao i u regionu i Evropi, ima otpor prema AstraZeneca vakcini, zbog zabilježenih slučajeva tromboze.

Epidemiolozi sa kojima su “Vijesti” razgovarale pobijaju ove mitove i tvrde da vakcine prolaze najstrožu kontrolu, kao i da su sve bezbjedne Ii efikasne. Govoreći o povezanosti AstraZeneke sa slučajevima tromboze, jedan od epidemiologa kazao je da je zabilježeno 86 slučajeva na oko 25 miliona datih doza.

“Dakle, tromboza se javila kod 0,00034 odsto vakcinisanih, dok je rizik od dobijanja tromboze kod inficiranih koronavirusom veći od 14 odsto”, kazao je sagovornik. Dio javnosti strahuje i da vakcine protiv Covida-19, pogotovo Fajzer/Bajontek izazivaju sterilitet kod žena, što epidemiolozi demantuju. Oni tvrde i da nijedna vakcina ne sadrži sincitin-1 protein, važan za formiranje placente kod žena, kao i da ne postoji nikakav dokaz da izazivaju neplodnost.

Poziv za vakcinu i uz račun za struju

U saradnji sa M:telom, Telekomom i Telenorom, korisnicima sve tri mobilne mreže poslata je sms poruka koja upućuje građane da se prijave za imunizaciju. Uz martovski račun za struju od Elektroprivrede Crne Gore na adresu oko 340.000 domaćinstava stigao je i liflet sa pozivom i informacijama o vakcinaciji, kaže Andrijana Đordan.

Na novom sajtu covidodgovor.me, koji je promovisan u medijima, prema njenim riječima, građanima su pružene sve informacije na temu Covida-19, dok je na televizijama sa nacionalnom frekvencijom od 23. marta uveden insert da se putem sajta ili broja 1717 građani prijave za vakcinaciju.

Građanima se, kaže, osim poruke #DistancaRukeMaska koja je i dalje na snazi, šalje i ključna poruka #VakcinišiSe i #OdTebeZavisi, kao i da je vizuelno “osvježena” pres sala Instituta za javno zdravlje, kao i tim koji komunicira sa javnošću putem sedmičnih konferencija za medije.

Đordan je kazala da je najvećem dijelu javne uprave poslat mejl da sa podsticajem da se vakcinišu.

“Uticajne ličnosti poput ministarke zdravlja Borovinić Bojović, Senada Begića, Dritan Abazovića kao predstavnika ljekara i Vlade, javno su se vakcinisale protiv Covida-19, dok se vakcinalni punktovi izmještaju iz domova zdravlja i adekvatno brendiraju”, rekla je Đordan.

Za distribuciju je, ističe ona, spremna i brošura za sve koji prime prvu dozu vakcine, sa instrukcijama kako da se ponašaju do revakcinacije.

“Smjer u kojem nastavljamo ima dva ključna elementa - opštu promocija vakcinacije s posebnim fokusom na dio populacije koji je neodlučan po ovom pitanju, kao i ponavljanje činjenice da je vakcina bezbjedna”, poručila je Đordan. Promocija putem bilborda počinje kada krene masovna vakcinacija, a napravljena je, kaže i serija od pet kratkih videa u kojima se promoviše vakcinacija i još jedan koji podsjeća i poziva na poštovanje mjera. Poseban video fokusira se na vakcinu AstraZeneka, s obzirom na oprečne informacije o toj vakcini koje su više ili manje prisutne svugdje u svijetu.

Đordan je podsjetila da je, zahvaljujući saradnji sa Unicefom, objavljeno 12 videa mladih reportera, gdje su djeca pitala stručnjake praktične stvari u vezi sa vakcinacijom.

“Sve ovo je osnovno polazište kampanje koja tek slijedi, a koja će imati i dio koji će turistički promovisati Crnu Goru kao epidemioloških bezbjednu destinaciju i obraćati se turistima, a u Vladi misle i na kampanju od jeseni, jer COVID-19, pa ni vakcinacija protiv njega, nažalost nijesu sezonska tema već sa epidemijom živimo duže od godinu, a tek nam predstoji borba kojoj je vakcina ključno oružje. Cjelokupna javnosti pozvana je da se uključi u ovu borbu koja će za prioritet imati prenošenje tačnih informacija i očuvanje zdravlja i koja ne smije biti predmet manipulacije”, saopštila je Đordan.

I trudnice mogu da se vakcinišu

U IJZ tvrde i da trudnice koje spadaju u grupu kojoj je preporučeno da primi vakcinu mogu izabrati da budu imunizovane.

“Ako imate bilo kakvih pitanja o vakcinaciji, kontaktirajte izabranog ljekara. Dojenje je svakako važan dio u ovom procesu, ali vakcinacija vrlo rijetko ima negativne efekte u tom smislu. Premda, podaci o uticaju vakcine protiv COVID-19 na dojenje još nisu dostupni, mRNA vakcine (Fajzerova, AstraZeneka) se ne smatraju rizikom za odojčad”, pojasnili su iz IJZ.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)

CIN CG
foto: CIN CG
Preporučujemo za Vas