"Pivsko jezero osam godina nije poribljeno"

Da pastrmka ponovo bude glavna

U mjestu Matova luka, nalazi se mrestilište koje su Pivljani zvali "fabrikom riblje mlađi", rađeno po uzoru na mrestilište iz Mostara koje je bilo u Blagaju. Danas je ono napušteno, devastirano i stoji prazno, a nekada je imalo sedam zaposlenih radnika i dobro radilo

14873 pregleda 151 reakcija 6 komentar(a)
Nekadašnje mrestilište u Pivi, Foto: Arhiva Vijesti
Nekadašnje mrestilište u Pivi, Foto: Arhiva Vijesti

Ne tako davno dovoljno je bilo da ribari zabace udicu u Pivsko jezero i ulove pastrmku. Danas, kako kaže predsjednik Sportsko-ribolovnog društva (SRK) “Bajo Pivljanin“ iz Plužina Vladislav Joković, do pastrmke je teško doći, pa oni rijetki ribari pecaju uglavnom klen.

Razlog tome je što Pivsko jezero nije poribljeno od 2013. godine i to zbog, kako objašnjava Joković, nepoštovanja ugovora koji su zaključile Opština Plužine i Elektroprivreda. Ove godine će Pivsko jezero, nakon osam godina pauze, najvjerovatnije ponovo biti poribljeno.

"Deset godina nigdje klena nijesam vidio, a sad, kako jezero osam godina nije poribljeno, količina pastrmke je dovedena na minimum i nju je teško uloviti, dok se klen digao na površinu", kaže za “Vijesti“ Joković.

Po osnovu Sporazuma o utvrđivanju obaveza HE “Piva” prema Opštini Plužine iz 1981. godine, a koje proističu po osnovu izgradnje hidroelektrane, predviđeno je trajno rješenje pitanja reprodukcije ribljeg fonda u zajezerenom dijelu kanjona Pive, Komarnice i Vrbnice, a HE “Piva“ je bila u obavezi da za te namjene izgradi mrestilište.

To je i urađeno, mrestilište je zatim dato firmi “Aquador“ iz Nikšića i nakon što je ta firma 2012. godine, kada je urađeno posljednje poribljavanje, raskinula ugovor, na Pivsko jezero, izgleda, da su svi zaboravili.

"Prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu iz 2008. godine poribljavanje je bila zajednička obaveza EPCG i nas. To je za nas bio ogroman novac i Elektroprivreda je stalno imala izgovor da oni ne bježe od toga, ali da mi završimo našu obavezu. Mi nijesmo bili kadri, oni prejaki, i tako jezero osam godina nije poribljeno", ističe Joković.

Nakon toga, usvojen je Zakon o slatkovodnom ribarstvu kojim je propisano da poribljavanje Elektroprivreda finansira sa 60 odsto sredstava, resorno ministarstvo i Opština sa po 15 odsto, a SRK sa deset odsto.

"Dolazio je ministar Aleksandar Stijović i mi smo mu iznijeli problem, tako da bi trebalo da jezero ove godine konačno bude poribljeno. Čekamo još mišljenje Agencije za zaštitu prirode i životne sredine o genetskoj ispravnosti mlađi. Formirana je Komisija za zaštitu životne sredine koju očekujemo ovih dana da dođe".

Pivsko jezero
Pivsko jezerofoto: Park prirode

Joković se nada da će mlađ nabaviti iz domaćih ribnjaka i da će ribolovnom osnovom od 250 hiljada komada potočne pastrmke, težine od 30 do 50 grama, biti vraćen život jezeru.

"Ribolovna osnova do 2010. podrazumijevala je poribljavanje sa mlađi težine deset grama. To je bilo samo bacanje mlađi u vodu jer je svega trećina opstajala. Novom osnovom iz 2012. povećana je gramaža i sada je to mlađ težine od 30 do 50 grama, koja bi opstala", objašnjava Joković i dodaje da je poribljavanje jedna od najznačajnijih mjera za unapređenje ribljeg fonda.

RiboIovne vode koje su ustupljene SRK ”Bajo Pivljanin“ su Pivsko jezero van granica Regionalnog parka ”Piva” i rijeke Vrbnica i Komarnica.

Opet otvoriti "fabriku riblje mlađi"

Na osmom kilometru od Plužina, na rijeci Vrbnici, u mjestu Matova luka, nalazi se mrestilište koje su Pivljani zvali "fabrikom riblje mlađi".

Bilo je to mrestilište za primjer u Crnoj Gori, rađeno po uzoru na mrestilište iz Mostara koje je bilo u Blagaju. Danas je ono napušteno, devastirano i stoji prazno, a nekada je imalo sedam zaposlenih radnika i dobro radilo.

EPCG je izgradnju mrestilišta počela 1985. i završila 1987. godine. Upotrebna dozvola za prvu fazu mrestilišta, koje vani ima 18 bazena (šest velikih i 12 srednjih) a unutra 20 malih, izdata je u oktobru 1989. godine, a za drugu fazu dvije godine kasnije.

Elektroprivreda je mrestilište dala na korišćenje firmi „Aquador“ iz Nikšića, koja je na osnovu ugovora sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralanog razvoja dio mlađi (po ribolovnoj osnovi ukupno 280.000, od čega 258.000 pivskom slivu, a 22.000 šavničkom) odvajala za poribljavanje Pivskog jezera.

To je funkcionisalo do 2012. godine kada je “Aquador“ raskinuo ugovor sa EPCG.

Mrestilišta bi, smatra Joković, mnogo značilo Plužinama - kako njihovom Sportsko-ribolovnom društvu, tako i kompletnoj opštini.

"To bi bio veliki pomak za Plužine. Moglo bi da se zaposli pet-šest ljudi, obezbijedila bi se mlađ za poribljavanje, a privukli bismo i ribolovce koji su nekada rado dolazili jer znaju da su vode pivskog područja kvalitetne. Znate šta znači kada krene 500 ribara sa dozvolama. Mi bismo mogli da zaposlimo još nekog čuvara, jer naše društvo bi se ugasilo da nam nije pomoći lokalne uprave. Ta sredstva za Elektroprivredu, s obzirom na njihov profit, smiješna su. Tako bi jezero bilo raj na zemlji, a ne samo voda koja ‘melje’ pare za Elektroprivredu", smatra Joković.

Neporibljeno jezero odbilo i ribolovce

SRK “Bajo Pivljanin“ je osnovan 1952. godine kao udruženje lovaca i ribolovaca, a od 2015. funkcioniše pod današnjim nazivom.

"Sportsko-riboIovni klub je sportska organizacija koja je okupljala veliki broj članova kako iz Plužina tako iz Nikšića i šire, ali zbog neporibljavanja i vjerovatno velike nezaposlenosti sve je manji broj članova. Nekada smo imali oko 700 članova, a prestankom poribljavanja taj broj se smanjio i imamo ih oko 110", kaže Joković.

Prošle godine su izdali svega 61 godišnju dozvolu za sportski ribolov.

Preporučujemo za Vas