U Crnoj Gori treba unaprijediti socijalne usluge i intervencije koje će uticati na smanjenje nezaposlenosti mladih, ocijenjeno je na na nacionalnom treningu koji je organizovala nevladina organizacija (NVO) Juventas. Trening "Standardi i vodiči u radu sa mladima u riziku" organizovan je u okviru projekta “Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti”, koji se sprovodi na području Zapadnog Balkana, a koji je podržala Evropska unija (EU). Programski menadžer u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Miguel Magro Gomez, podsjetio je da je u izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2016. godinu istaknuto da je zabrinjavajuća visoka stopa nezaposlenosti, što, kako je kazao, pokazuju i najnoviji podaci. "Posebno su ugroženi mladi, oni koji su sučeni sa marginalizacijom. Zbog toga je potrebno da unaprijedimo socijalne usluge i intervencije, koje će imati uticaja na smanjenje nezaposlenosti. Usluge u oblasti zdravlja, edukacije, socijalne zaštite i pravne pomoći su takođe potrebne“, kazao je Gomez. NVO, kako je kazao, ostaju glavni provajderi socijalnih usluga u Crnoj Gori. "Prema Institutu Alternativa, u 2013. godini imali smo 284 socijalnih servisa na raspolaganju za 27 hiljada korisnika, mnogi od njih su bili djeca i mladi, a 80 odsto pružalaca usluga su NVO. Zbog toga je važno da im se pruži podrška za konstantno unaprjeđenje kapaciteta“, pojasnio je Gomez. Izvršna direktorica Juventasa, Ivana Vujović, kazala je da se projektom želi pružiti podrška NVO u regionu, koje pružaju usluge djeci i mladima u riziku. "Tokom sljedeće godine ćemo sa partnerima regionalno distribuirati oko 210 hiljada EUR, kroz šemu podgrantova. Grantovi će biti namijenjeni onim NVO-ima koje se pridržavaju standarda kvaliteta i rade u najboljem interesu djece i mladih“, pojasnila je Vujović. Ona je istakla da se godišnje registruje oko 300 djece kao počinilaca krivičnih djela, napominjući da ni za njih ni za članove njihovih porodica nije dovoljno razvijen funkcionalan sistem socijalne zaštite. Kako je kazala, reforma maloljetničkog pravosuđa donijela je značajne novine, uvodeći vaninstiucionalne, alternativne mjere i jačajući ulogu stručnih službi pri pravosudnim organima kao i centara za socijalni rad. "Ipak, u cilju prevencije kriminaliteta, kao i rehabilitacije i resocijalizacije djece i mladih u sukobu sa zakonom, centri za socijalni rad, škole, zdravstvene ustanove i NVO treba da preuzmu značajniju ulogu“, smatra Vujović. Prema njenim riječima, mladima na izdržavanju kazne zatvora vrijeme provedeno u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija nije dovoljno konstruktivno osmišljeno, a nedostaju i usluge podrške po izlasku. Vujović je istakla da se, najmanje 30 odsto djece i mladih Roma, uzrasta od 15 do 30 godina, suočava sa nepismenošću a, kako je kazala, i pored postojanja olakšica za poslodavce, većina Roma je nezaposlena. "Prema istraživanju Ministarstva za ljudska i manjinska prava iz prošle godine, nezaposleno je 83 odsto Roma i Egipćana. U tom istraživanju navodi se da 40 odsto Roma i Egipćana vlastito zdravstveno stanje procenjuje kao loše ili veoma loše“, navela je Vujović. Ona je kazala da nije zanemarljiv broj NVO koje veoma kvalitetno pružaju usluge djeci i mladim Romima u Crnoj Gori, ali se, kako je rekla, suočavaju sa stalnim problemom održivosti programa koje pokreću i koji se pokazuju uspješnim. Vujović je saopštila da je potrebno ojačati ulogu NVO koje pružaju podršku djeci i mladima bez roditeljskog staranja, napominjući i da su servisi za djecu i mlade ulice veoma limitirani. "Gotovo da ne postoje servisi za djecu ulice koja nemaju legalan boravak u Crnoj Gori. Posebno je vidljiv problem velikog broja registrovane djece koja prose, kao i nedostatka usluga dnevnog i noćnog prihvata, i pored snažnog zagovaranja NVO da se problemu sistemski pristupi“, objasnila je Vujović. Za djecu i mlade koji koriste psihoaktivne supstance, kako je kazala, od posebnog je značaja postojanje usluga u zajednici koje su stalnog karaktera i dostupne u svim opštinama. "Kada su u pitanju djeca i mladi koji žive u porodicama sa istorijom sukoba sa zakonom i/ili bolesti zavisnosti, ne postoje ni statistički podaci, ni servisi podrške posebno usmjereni ovoj grupi. Jedino ih lokalni planovi akcija za socijalnu inkluiziju jednog broja opština pepoznaju kao grupu u stanju socijalne potrebe i s tim u vezi predviđaju konkretne aktivnosti“, navela je Vujović. Konsultantkinja Katarina Mitić kazala je da u projektu, osim Crne Gore, učestvuju Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Kosovo. "U projektu prvenstveno učestvuju NVO, koje ne bi mogle dovoljno da urade bez saradnje sa vladinim institucijama i organizacijama. Kroz partnerstvo i doprinos svih učesnika organizacija civilnog društva, iz šest zemalja regiona, kreirani su zajednički standardi za obezbjeđenje socijalnih usluga“, objasnila je Mitić. Standardi, kako je pojasnila, predstavljaju korisna i praktična uputstva, daju moralnu snagu, ali omogućavaju i razmijevanje. "Pomažu da definišemo i razumijemo koncepte i osnovne pojmove na isti način, da se dogovaramo o načinu na koji ćemo ih pratiti i sprovoditi, kako ćemo mjeriti postignuće. Samim tim, konstantno radimo na unaprjeđenju kvaliteta usluga za krajnje korisnike“, navela je Mitić.
Bonus video:
