​​​​Menadžment od FZO tražio saglasnost za promjenu budžetskog računa

Novac Kliničkog centra obrtala Prva banka

Prema izvještaju revizora, KCCG je samo za provizije prošle godine Prvoj banci platio 156.000 eura, a utvrđeno je i da su transakcije izvršavane najčešće kada je provizija najskuplja - od 14 do 16 sati

47155 pregleda 277 reakcija 98 komentar(a)
Novac dominantno cirkulisao preko banke brata predsjednika Đukanovića, Foto: Savo Prelević
Novac dominantno cirkulisao preko banke brata predsjednika Đukanovića, Foto: Savo Prelević

​​​​​Menadžment Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) od Fonda za zdravstveno osiguranje tražio je saglasnost za promjenu budžetskog računa, tačnije, da novac najveće zdravstvene ustanove više ne cirkuliše preko računa Prve banke.

Banka čije usluge je najčešće koristio KCCG, u većinskom je vlasništvu Aca Đukanovića, brata predsjednika države Mila Đukanovića.

Odluku o promjeni banke u kojoj KCCG ima budžetski račun direktorica te zdravstvene ustanove Ljiljana Radulović donijela je nakon izvještaja eksternog revizora - da gotovo čitav promet ide preko te banke, ali i da je više od pola novca na računima u Đukanovićevoj banci.

Prema izvještaju revizora, u koji su “Vijesti” imale uvid, KCCG je samo za provizije prošle godine toj banci platio 156.000 eura, a utvrđeno je i da su transakcije izvršavane najčešće u vremenu kada je provizija najskuplja - od 14 do 16 sati.

Preko te banke prošle godine cirkulisalo je više od 45 miliona eura novca Kliničkog centra.

“KCCG je od Fonda tražio saglasnost za promjenu budžetskog računa, koji će se izvršiti na bazi odabira najbolje ponude dobijene od poslovnih ili komercijalnih banaka”, kazali su iz te zdravstvene ustanove.

U izvještaju revizora piše da je KCCG 31. decembra 2020. godine imao šest aktivnih unutrašnjih računa za plaćanje kod komercijalnih banaka u Crnoj Gori.

Analizom troškova nastalih kao posljedica bankarskih transakcija - plaćanje, provizija, održavanje računa... utvrđeno je da su od tih šest računa po dva u Prvoj i Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB), a po jedan u Hipotekarnoj (HB) i NLB banci.

Posljednjeg dana prošle godine KCCG je imao ukupno 1.692.579,72 eura na računima u poslovnim bankama Crne Gore.

Analizom računa kod svih banaka, ustanovljeno je da je na računima u Prvoj banci 903.296,58 eura, u NLB-u 547.920,10 eura, u HB 80.389,13 eura i 160.973,91 euro na računima u CKB-u.

“Više od polovine sredstava koja su raspoloživa na žiro-računima - 53 odsto, nalazi se na računima u Prvoj banci, značajan dio sredstava (32 odsto) nalazi se u NLB banci, dok je ukupno 15 odsto raspoloživih sredstava raspoređeno na računima u CKB (10 odsto) i HB - 5 odsto”, piše u izvještaju.

Revizori su zaključili i da se u ranijem periodu niko nije bavio analizom rizika, kao i da nijesu sa poslovnim bankama posebno ugovarali tarife za velike promete.

“To je bilo nužno, jer samo za plate zaposlenih preko banaka uplati se više od 30 miliona eura. U takvim situacijama nužno je ugovarati posebne tarife, a prvenstveno, potrebno je uraditi analizu rizika i provjeriti rejting banke”, objašnjava sagovornik iz KCCG.

U izvještaju revizora piše i da je, na osnovu tabele prometa po bankama, evidentno da skoro cjelokupan promet ide preko Prve banke:

“Koja u ukupnom prometu participira sa 94 odsto na dugovnoj i 95,4 odsto na potražnoj strani”.

U novcu, to je samo za prošlu godinu 46.375.782,42 eura na dugovnoj i 45.472.485,84 eura na potražnoj strani, a Klinički centar ukupno je imao promet 49.332.747,30 eura na dugovnoj i 47.640.167,58 na potražnoj strani.

“Posljednično, iznos provizije koji je oko 156.000 eura jeste trošak nastao po osnovu poslovanja sa pomenutom bankom. U finansijskim analizama postoji određena vjerovatnoća da kod ovakvih slučajeva postoje različite mogućnosti, zavisno od toga u kom dijelu dana su, primjera radi, rađena plaćanja računa, s obzirom na to da poslovne banke imaju tri tarife koje se različito naplaćuju, zavisno u kom dijelu dana se vrše plaćanja. Najskuplja od svih tarifa je ona treća, koja važi za plaćanja od 14 do 16 časova tokom dana. Analizom vremenskog intervala u kom su vršena plaćanja, moguće je, možda, u budućnosti ostvariti određene uštede”, piše u izvještaju.

Revizori su nakon analize prometa napisali da ih sve to upućuje na pitanje da li se i ko u finansijskom sektoru KCCG bavi analizom rizika i ugovaraju li se sa poslovnim bankama tarife za velike promete.

“Do zaključenja ovog izvještaja nismo došli u posjed takvog dokumenta, a logično bi bilo da takav dokument postoji, s obzirom na to da je pozitivna praksa da se za vioke iznose plaćanja ugovaraju posebne tarife, koje su niže od standardnih”.

Konstatovali su i da u takvom načinu poslovanja nema disperzije, navodeći koliko je opasno to što je ogroman dio sredstava skoncentrisan samo na jednu banku - eventualnim finansijskim krahom Prve banke KCCG bi makar na određeni period ostao bez kompletnog novca kojim raspolaže u tom trenutku.

Preporučujemo za Vas