Oblast galenske proizvodnje u Crnoj Gori je potrebno pravno regulisati, kako ne bi više dolazilo do problema u snabdjevanju alkoholom i dezinfekcionim sredstvima što se desilo na početku pandemije, ocijenjeno je u Privrednoj komori (PKCG).
Predsjednik Koordinacionog odbora farmaceutske i medicinske industrije PKCG, Petar Popović, kazao je na sjednici da je neophodno urediti tu oblast u saradnji sa resornim ministarstvom i Farmaceutskom komorom.
Farmaceutska komora je, prema riječima njene predsjednice Milanke Žugić, još prije nekoliko godina ukazala da nedostaje regulativa za taj značajan segment njihove djelatnosti.
“Nije regulisano pravljenje galenskih ljekova. Jedino je propisano da se ne smiju uvoziti niti izvoziti. Galenski lijek je prepoznat u zakonima o ljekovima i o zdravstvenoj zaštiti, međutim potrebno je dodatno regulisati ovu oblast podzakonskim aktima”, smatra Žugić.
Ona je, kako je saopšteno iz PKCG, kazala da su radnu verziju pravilnika poslali Ministarstvu zdravlja u prošlom sazivu Vlade i taj pravilnik, između ostalog, definiše i četiri vrste laboratorija koje bi se bavile proizvodnjom galenskih ljekova.
Žugić je predložila da se u saradnji sa Koordinacionim odborom oformi nova radna grupa koja će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja uraditi konačnu verziju pravilnika.
Predstavnica Fonda za zdravstveno osiguranje, Olgica Knežević, saopštila je da je neophodno da se donese nacionalna farmakopeja, odnosno lista magistralnih proizvoda iz koje treba da proistekne spisak galenskih ljekova.
Na sjednici je ocijenjeno da se farmaceutska industrija susreće sa brojnim izazovima, od kojih su najveći problem kontinuiranog snabdijevanja, sve duži spisak nedostajućih ljekova i nedovoljna brzina registracije paralelnih.
Učesnici sjednice su kazali da društvo nedovoljno prepoznaje značaj farmaceuta, što je potkrijepljeno činjenicom da nijesu bili među prioritetnim grupama za imunizaciju od koronavirusa.
“Gotovi ljekovi su tri puta skuplji kod nas nego u regionu, a oni sa liste su u Crnoj Gori jefitiniji nego u okruženju”, rekla je Knežević.
Koordinacioni odbor je podržao inicijativu da se u rad tog tijela uključi predstavnik Udruženja doktora medicine privatne prakse Crne Gore, u čije ime je govorio njihov predsjednik Mladen Filipović, ukazujući da je cilj njihovog angažovanja u ovom Koordinaciom odboru bolja prepoznatljivost značaja privatnih zdravstvenih ustanova kojih je u Crnoj Gori više od 330.
Konačnu odluku o tom zahtjevu donijeće Upravni odbor Privredne komore.
Bonus video:
