najviše bodova na konkursu i visok prosjek nisu garancija

Specijalizacije sa gorkim ukusom diskriminacije: Napredovanje doktora medicine u sjenci nepotizma i politike

Za nepotizam, političku i rodnu diskriminaciju prema više doktora medicine, koji su konkurisali za specijalizaciju u prethodnih nekoliko godina, do sada niko nije odgovarao

40840 pregleda 285 reakcija 35 komentar(a)
Dosadašnja praksa tokom procesa dodjele usavršavanja demotivisala mlade ljekare (ilustracija), Foto: Shutterstock.com
Dosadašnja praksa tokom procesa dodjele usavršavanja demotivisala mlade ljekare (ilustracija), Foto: Shutterstock.com

To što su neki doktori medicine imali najviše bodova na konkursu, visok prosjek i druge potrebne kvalifikacije za dalje usavršavanje, nije značilo i da će dobiti specijalizaciju.

Nijesu ispunjavali kriterijume donosilaca odluka u zdravstvenim ustanovama - nijesu bili politički podobni, prepreka je bila i pol, a nekim doktorima medicine falilo je “samo“ to što nijesu bliski srodnici visokopozicioniranih zaposlenih u tom sistemu.

Za nepotizam, političku i rodnu diskriminaciju prema više doktora medicine koji su konkurisali za specijalizaciju u prethodnih nekoliko godina, do sada niko nije odgovarao.

Sa začelja rang-liste, preko Herceg Novog do Kliničkog centra

Slučaj specijalizanta oftalmologije pokazuje na koji način su pojedini doktori medicine, iako sa začelja bodovne liste, stizali na pozicije koje su željeli - uglavnom do najveće zdravstvene ustanove Kliničkog centra Crne Gore.

Taj specijalizant, sin nekada visokopozicionirane zaposlene u KC, prije dvije godine dobio je saglasnost Ministarstva zdravlja za specijalizaciju iz oblasti oftalmologije, iako mu KC to nije odobrio jer je sa 145 bodova bio pretposljednji na listi.

Ova saglasnost na kraju je stavljena van snage, ali je taj doktor medicine uspješno konkursao za specijalizaciju iz iste oblasti u Domu zdravlja Herceg Novi.

Prema dokumentaciji u koju su “Vijesti“ imale uvid, specijalizant je sa hercegnovskim Domom zdravlja potpisao ugovor o radu 1. oktobra prošle godine, da bi nepunih 15 dana kasnije tadašnji ministar zdravlja Kenan Hrapović potpisao saglasnost za preuzimanje zaposlenog.

Sporazum o preuzimanju početkom novembra potpisali su tadašnji vršilac dužnosti direktora KC Danijela Raonić i bivši direktor hercegnovskog Doma zdravlja Radivoje Božović.

Tako je specijalizant sa začelja liste, preko hercegnovskog Doma zdravlja obezbijedio sebi radno mjesto u najvećoj zdravstvenoj ustanovi.

Iz sporazuma, koji su “Vijesti“ dobile na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, vidi se da je ljekar svega nekoliko dana nakon zaključenja ugovora sa hercegnovskim Domom zdravlja, formalno zatražio premještaj u KC. To je uradio, kako piše u aktu koji potpisuje Hrapović, zbog “spajanja porodice“.

U protekle četiri godine odobreno je oko 300 specijalizacija i šezdesetak užih specijalizacija u Crnoj Gori.

Specijalizant psihijatrije i članica Izvršnog odbora Sindikata doktora medicine Milena Petrović kaže da je “na svojoj koži osjetila što znači biti žrtva nepotizma prilikom dodjele specijalizacija u zdravstvenom sistemu“.

Milena Petrović
Milena Petrovićfoto: Privatna arhiva

“Bila sam prvorangirana na listi za dodjelu specijalizacije iz oblasti psihijatrije, a čiju su specijalizaciju pokušali da dodijele posljednjem sa liste. Ovakvi događaji na mlade ljekare djeluju vrlo demotivišuće“, kaže Petrović.

Tadašnji ministar Hrapović u septembru 2018. nije dao saglasnost za specijalizacije doktorkama Petrović i Kseniji Garović, uprkos činjenici da su bile prvorangirane na konkursu KC iz oblasti psihijatrije i oftalmologije.

I pored toga što su dobile odobrenje KC i bile prve na rang-listi, Petrović i Garović, uz još pet kolega, nijesu dobile saglasnost Ministarstva zdravlja, već su njihove specijalizacije pokušali da “odlože zbog nedostatka kadra u Hitnoj pomoći”.

Saglasnost su tada dobili najniže rangirani na konkursu, među kojima i specijalizant oftalmologije.

Petrović je tada odlučila da javno progovori o problemima tokom procedure dobijanja specijalizacije, a njen primjer slijedile su i druge kolege, od kojih su pojedini pravdu potražili i na sudu.

Greške KC plaćali kandidati

I. B. tužio je KC i to nakon što mu je u septembru prošle godine odobrena specijalizacija iz kliničke psihologije na Klinici za psihijatriju, kao prvorangiranom kandidatu sa 168,20 bodova.

Drugorangirani kandidat podnio je žalbu zato što je konkurs za odobravanje specijalizacija mijenjan tri puta, kao i zbog toga što I. B. nije dostavio dokaz o mirovanju studija, niti, kako tvrde, je priložio validnu dokumentaciju kao učesnik na konkursu. Iako je I. B. priložio studentski indeks u kom je upisan period mirovanja, a kako nam iz SDM potvrđuju i potvrdu o mirovanju studija, to nije spriječilo Odbor direktora da konkurs za ovu specijalizaciju ponište.

Poništili su odluku o odobravanju specijalizacije, tvrdeći da su se uslovi konkursa u bitnom mijenjali i nijesu bili zakonski usklađeni... Zbog toga je naloženo KC da raspiše novi konkurs...

I. B. u tužbi tvrdi da je ovakva odluka nezakonita, jer je Odbor direktora KC našao da je konačan tekst konkursa objavljen 28. avgusta i da su prethodni od 12, 19. i 20. avgusta u zakonskoj proceduri stavljeni van snage.

On je istakao i da je konkurs mijenjan kako bi se otklonile nezakonitosti nastale zbog grešaka KC i oglašivača.

Postupak je okončan tako što je novi menadžment KCCG početkom godine raspisao novi konkurs za ovu specijalizaciju koju je i u ponovljenoj proceduri kao prvorangirani dobio I. B.

Interna medicina “nije“ za žene

Tokom mandata bivše Vlade zabilježeni su i slučajevi rodne diskriminacije prilikom konkurisanja za usavršavanje.

Doktorki rožajskog Doma zdravlja M.Z. onemogućeno je da izađe na usmeni intervju za specijalizaciju iz interne medicine 2018. jer je u obzir navodno mogao da dođe samo muški kandidat.

Ovaj primjer rodne diskriminacije prepoznala je i institucija Ombudsmana, pa je tadašnji zamjenik, a sada zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković utvrdio da je doktorka diskriminisana po osnovu pola i pripadnosti grupi.

“Na osnovu sprovedenog ispitnog postupka, pribavljene dokumentacije i izvedenih dokaza, zaštitnik zaključuje da je došlo do nejednakog tretmana po oba osnova (pol i pripadnost grupi - zaposlenima u Domu zdravlja Rožaje) bez razumnog i na zakonu zasnovanog opravdanja”, stoji u mišljenju Bjekovića.

Doktorku je, navodno, o nemogućnosti da izađe na usmeni intervju obavijestila Komisija rožajskog Doma zdravlja.

Tadašnji direktor ove ustanove Hajran Kalač kazao je ranije “Vijestima” da je “spor sa doktorkom M.Z. završen” i tvrdio da nije prekršena nijedna materijalno-pravna odredba.

Međutim, Bjeković u izvještaju ističe da “Dom zdravlja Rožaje nije pružio dovoljne i relevantne razloge zbog kojih je onemogućio doktorki M. Z. da učestvuje na konkursu do kraja i provjeri reference u odnosu na druge kandidate muškog pola”.

On u mišljenju još ističe da su na “konkurs u dijelu interne medicine pristigle četiri prijave, od kojih su tri osobe muškog pola i doktorka M.Z… koja je imala najbolje reference - prosječnu ocjenu, uspjeh iz predmeta za koji se traži specijalizacija, dužina studiranja…”.

Doktorka je u međuvremenu odselila iz Rožaja i radni odnos zasnovala u KCCG gdje je konkurisala i dobila specijalizaciju iz interne medicine.

Kandidatkinja D. A. konkursala je 2017. za specijaliziciju iz plastične hirurgije.

Iako je bila 12. na rang-listi, dobila je mogućnost za usavršavanje, nakon što su kandidati na pozicijama prije nje dobili druge specijalizacije ili otišli u inostranstvo. KC je tada odlučio da joj ne dodijeli usavršavanje, iako je po istom oglasu dodijelio 36 od 57 specijalizacija kandidatima koji nijesu bili prvi na listi.

Prema dokumentima, podgorički Osnovni sud po njenoj tužbi odlučuje da KC treba da postupi po konkursu, ali Viši preinačava tu presudu uz obrazloženje da pravilima za dodjelu specijalizacije “nijesu precizirane obaveze zdravstvene ustanove kod situacije kada kandidat, kojem je specijalizacija odobrena odustane, i nije propisano da se u tom slučaju dodjeljuje sljedećem kandidatu sa rang-liste“.

Nezakoniti ugovori sa specijalizantima?

Specijalizanti tvrde i da propise koji regulišu usavršavanje ljekara treba mijenjati jer su ugovori uglavnom na njihovu štetu.

Specijalizant oftalmologije u N.T. tužio je Dom zdravlja u Kotoru, kako bi se djelimično poništio ugovor o specijalizaciji koji ima sa tom matičnom ustanovom.

N.T. u tužbi tvrdi da je sporna odredba prema kojoj je specijalizant dužan da vrati domu zdravlja sva uložena sredstva u bruto iznosu za primljenu zaradu, odvojeni život i ostala primanja po osnovu rada, zatim troškove upisa i školarine, putne i druge troškove u toku specijalizacije i druge izdatke, u roku od 30 dana od neispunjavanja ugovorne obaveze, kao i u slučaju prestanka radnog odnosa njegovom krivicom ili na njegov zahtjev.

N.T. je sporno i to što je ugovorom precizirano da je on kao specijalizant dužan da Domu zdravlja vrati cjelokupan iznos naknada i troškova koje je ostvario za vrijeme obavljanja specijalizacije, ako ne položi specijalistički ispit u roku ili ne ispuni neku od obaveza iz Pravilnika o kriterijuma i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata.

Specijalizant navodi da su ove odredbe ugovora u suprotnosti sa Ustavom, ali i Zakonom o radu, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, te zakonima o obligacionim odnosima i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

N.T. u tužbi, između ostalog, tvrdi da je zarada ljekara na specijalizaciji kao i svakog zaposlenog građanina zagarantovano i neotuđivo pravo, pa i za vrijeme trajanja stručnog usavršavanja u KCCG gdje obavlja poslove u punom radnom vremenu...

Od želje za usavršavanjem do nepovjerenja u sistem

Petrović ističe da je dosadašnja praksa dodjele specijalizacija bila demotivišuća za mlade ljekare.

“Umjesto motivacije, zdravstveni sistem mi je ulio duboko nepovjerenje i poslao poruku svim mladim ljekarima da više vrednuju privilegovani pojedinci od višegodišnjeg rada, što vjerujem da doprinosi tjeranju kvalitetnog kadra iz zemlje i urušavanju kvaliteta zdravstvenog sistema uopšte. U tom periodu, i sama sam radila na tome da napustim Crnu Goru i potražim zaposlenje u nekoj zemlji koja će uvažiti moj rad“, kaže Petrović.

Smatra da je najveći problem nepotizam.

“I to što čak i kad se ispostavi da su postojale nepravilnosti u procesu dodjele specijalizacije, niko ne snosi odovornost na bilo koji način. Da bi se ovome stalo na put, potrebno je da postoje jasni univerzalni kriterijumi, isti za sve mlade ljekare, koji se moraju poštovati, a sam proces mora biti javan do kraja. To znači da, ukoliko se desi nepravilnost, slučaj treba ispitati do kraja i utvrditi odgovornost“, kazala je Petrović.

Ona je pozvala sve ljekare, pogotovo mlade da se ne plaše i da zahtijevaju ispravljanje nepravde ako im je nanesena.

„Samo na taj način će se motivisati studenti medicine i budući ljekari da kao vrijednost prepoznaju rad i znanje, a ne poznanstva i prečice, koje uništavaju naš zdravstveni sistem i lišavaju ga najkvalitetnijeg kadra“, zaključila je Petrović.

Desetine kandidata dobile nula bodova na usmenom intervjuu

Obavezan dio konkursa za specijalizaciju čini i usmeni intervju, na kojem doktori medicine mogu dobiti do 15 bodova od članova komisije. Pojedini doktori tvrde da se dešavalo da na usmenom intervjuu dobiju nula ili veoma malo bodova, što ih je automatski eliminisalo iz trke za dalje stručno usavršavanje.

Primjera radi, kao najveća ustanova KCCG je od 2016. do kraja 2020. godine raspisao 152 specijalizacije i 65 užih specijalizacija.

“Od raspisanih specijalizacija tokom 2020. godine, u toku je petnaest, od toga jedanaest opštih i četiri uže, dok za šest užih specijalizacija nije bilo prijavljenih kandidata. Klinički centar trenutno ima 144 specijalizanta“, odgovorili su iz najveće zdravstvene ustanove u Crnoj Gori.

Tokom četiri posljednje godine čak šest kandidata nije dobilo nijedan bod na usmenom intervjuu za dodjelu specijalizacije. Osim njih, nula bodova dobio je i manji broj kandidata koji nijesu pristupili usmenom intervjuu, pa iz tog razloga nisu ni mogli da budu bodovani.

Barska bolnica odobrila je za četiri godine 25 specijalizacija. Na konkurs za usavršavanje u toj Opštoj bolnici javila su se 102 doktora medicine, a 18 nije dobilo bodove na usmenom intervjuu, tvrdi bivši direktor Dragoslav Tomanović.

Preporučujemo za Vas