Zabilježeni su ozbiljni problemi u vezi sa nepristrasnošću sudstva u predmetima u vezi sa policijom i primjetno je da krivični postupci u kojima su policajci tužena strana obično traju duže od prosjeka.
To, između ostalog, piše u izvještaju o reformi policije između 2011. i 2019. godine, koji je sačinila Misija OEBS-a u Crnoj Gori.
“Skupštinski nadzor značajno je unazađen tokom izvještajnog perioda. Postojeći pravni i institucionalni okvir i kapaciteti daju dovoljan osnov za djelotvoran skupštinski nadzor nad radom policije, ali je manjkalo volje za ispitivanje rada izvršne vlasti. Ovaj manjak nadzora posebno je škodljiv kada Skupština ne obezbjeđuje političku odgovornost za teške incidente koji podrivaju povjerenje javnosti u policiju. Nadzorna ovlašćenja omogućavaju skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu da sprovodi aktivni nadzor posebno osjetljivih i visokorizičnih oblasti za koja izvršna grana vlasti ne pruža redovne izvještaje”, dodaje se u tekstu.
Objašnjava se da su, kada je policija u pitanju, dvije najvažnije takve oblasti - rizici od korupcije (npr. transparentnost, nabavke i upravljanje finansijskim, materijalnim i ljudskim resursima) i zakonitost upotrebe posebnih policijskih ovlašćenja (npr. upotreba sile i posebnih istražnih metoda).
“Državna revizorska institucija treba da kontroliše sve povjerljive nabavke Uprave policije. Njeni zaposleni treba da budu obučeni za nadzor drugih osjetljivih isplata, kao što su isplate za posebne operativne potrebe (poput kontrolisane dostave), kao i donacije iz privatnih izvora. Postojeće zakonodavstvo daje previše diskrecionih ovlašćenja institucijama u sektoru bezbjednosti da proglašavaju da je neka nabavka stvar nacionalne bezbjednosti, što ostavlja otvoren prostor za moguću zloupotrebu sredstava. To je, treba napomenuti, uključivalo ugovore za izgradnju, koji svakako ne moraju biti povjerljivi”, stoji u izvještaju.
Navodi se da odgovornost policije takođe predstavlja oblast od posebnog značaja za nastojanja Crne Gore da postane članica Evropske unije.
“Crna Gora i EU zajednički su prepoznale da se policija nalazi među oblastima posebno osjetljivim na korupciju (uz privatizaciju, javne nabavke, urbanizam, obrazovanje, zdravstvo i lokalnu samoupravu), što iziskuje izradu posebnih mjera za prevenciju korupcije u policiji. Povrh toga, EU insistira na presudama za korupciju protiv zvaničnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije, ali njih do sada nije bilo”.
Zbog svega, rukovodsto policije, sugeriše se u tekstu, treba da se pozabavi široko rasprostranjenom percepcijom da je policija korumpirana, povezana sa organiziranim kriminalom i nekažnjiva, objavljivanjem rezultata istraga korupcije, mjerama koje građani mogu preduzeti u ublažavanju rizika i preduzimanjem sveobuhvatne analize rizika.
“Analizom rizika treba identifikovati situacione mogućnosti za korupciju, tj. radna mjesta i policijske poslove najosjetljivije na korupciju, kao i organizacione procese podložne koruptivnom ponašanju (npr. povjerljive nabavke, netransparentna unapređenja), a to treba da prate odgovarajuće mjere prevencije i sankcionisanja”, piše u izvještaju.
U preporukama se, između ostalog, navodi da je neophodno da policija bude u potpunosti depolitizovana i oslobođena političkog uticaja, kao i da svi mehanizmi nadzora policije treba da sarađuju, da se među sobom koordinišu i da razmjenjuju informacije.
Odjeljenje za analitiku i unapređenje rada policije Uprave policije i savjetnik direktora policije treba da imaju veoma aktivnu ulogu u izradi profesionalnih standarda i drugih instrumenata potrebnih za stručni nadzor nad organizacionim jedinicama i pojedinačnim policajcima.
“Svaki policajac osuđen za izvršenje krivičnog djela treba da bude podvrgnut i disciplinskom postupku. Ta dva postupka su neodvojiva i tu nije riječ o dvostrukom suđenju za istu stvar. Policijske starješine treba da budu u stanju da se bave manje ozbiljnim disciplinskim pitanjima svojih podređenih i ne treba da ih upućuju na Etički odbor”, stoji u tekstu.
Dodaje se da se Unutrašnja kontrola policije tiče organizacije policije koja je u stanju da kontroliše samu sebe, zbog čega Vlada Crne Gore treba da razmotri mogućnost vraćanja tog sektora pod okrilje Uprave policije.
“Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije mora biti slobodno od svakog političkog uticaja i mora biti u potpunosti operativno nezavisno. Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije potrebno je hitno obezbijediti odgovarajuće ljudske i tehničke resurse”.
Osnov za buduće diskusije
Izvještaj se, kako navode autori, zasniva na obuhvatnoj analizi različitih dokumenata i istraživačkim razgovorima sa 78 osoba iz Uprave policije i drugih državnih organa i tijela, kao i iz građanskog društva, medija i međunarodnih organizacija.
Izvještaj bilježi značajna dešavanja u policiji, identifikuje jaz i izazove, i pruža konkretne preporuke za Ministarstvo unutrašnjih poslova, Upravu policije i druge vladine institucije i međunarodnu zajednicu, što bi trebalo da predstavlja osnovu za buduće konstruktivne diskusije.
Analizom rizika treba identifikovati situacione mogućnosti za korupciju, tj. radna mjesta i policijske poslove najosjetljivije na korupciju, kao i organizacione procese podložne koruptivnom ponašanju (npr. povjerljive nabavke, netransparentna unapređenja), a to treba da prate odgovarajuće mjere prevencije i sankcionisanja”, piše u izvještaju.
Bonus video:
