Traži se recept za zakon

Ljekovi koji se izdaju na recept od 1. januara ne bi trebalo da se nabavljaju putem tendera. Očekuje se da će to eliminisati eventualne ucjene dobavljača, dugotrajne postupke javnih nabavki i moguće nestašice
102 pregleda 4 komentar(a)
Ljekovi
Ljekovi
Ažurirano: 26.11.2017. 08:33h

U Vladi pripremaju radikalne izmjene u sistemu nabavke ljekova na recept, koje bi navodno trebalo da obezbijede bolju snabdjevenost apoteka i spriječe eventualne vještačke nestašice, što bi, istovremeno, bilo u skladu sa direktivom Evropske unije.

Na tržištu vrijednom oko 25 miliona eura godišnje, umjesto dosadašnje nabavke putem tendera, novi predlog Ministarstva zdravlja podrazumijeva dva javna poziva - prvim bi se odredile cijene svih ljekova sa pozitivne liste, a drugim apoteke koje će ih izdavati.

Čitav proces koji bi trebalo da se primijeni od 1. januara, kako saznaje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), zapeo je zbog nesaglasja dva Vladina resora - Ministarstava zdravlja i Ministarstva finansija, koji se spore o zakonskim izmjenama.

Ministarstvo zdravlja traži da se iz Zakona o javnim nabavkama izuzmu ljekovi na recept, dok Ministarstvo finansija tvrdi da to nije moguće i da se problem mora riješiti izmjenom drugih propisa. Zbog toga je premijer Duško Marković zatražio od ministara Kenana Hrapovića i Darka Radunovića da usaglase pravna pitanja kako bi dokument o novom modelu nabavke ljekova, koji je već usvojila Komisija za ekonomsku politiku (KEP), ponovo došao na dnevni red Vlade.

Ključni problem je budući status javne Apotekarske ustanove Montefarm, koja je do sada bila najvažniji snabdjevač građana ljekovima na recept, sa 55 državnih apoteka raspoređenih u crnogorskim opštinama.

Kao državno preduzeće, Montefarm je prema Zakonu o javnim nabavkama, dužan da raspisuje tendere. Ukoliko, po novom modelu koji se predlaže, cijene budu određene i privatne apoteke direktno od distributera preuzmu ljekove sa pozitivne liste, a Montefarm ostane u obavezi da se snabdijeva kroz sistem javnih nabavki, onda bi dugotrajna procedura tu ustanovu i njene apoteke dovela u gori, odnosno podređeni položaj.

Dok iza zatvorenih vrata traju usaglašavanja, Ministarstvo zdravlja, prema izvorima CIN-CG, priprema novu osnovnu i doplatnu listu, kako bi od januara nabavka ljekova na recept počela po novom modelu i utvrđenim, nižim cijenama. Sadašnji model nabavke putem tendera, kako su zvanično saopštavale zdravstvene vlasti, dovodio je do nestašica, dugotrajnih procedura i ogromnih troškova. Međutim, u dijelu farmaceutskog sektora smatraju da ni izmjenama koje se predlažu neće biti isključene potencijalne opasnosti po tržište i građane.

Bilo je pokušaja iznude

U dokumentu koji je upućen Vladi, a u koji je CIN-CG imao uvid, Ministarstvo zdravlja, uz pozivanje i na noviju evropsku praksu, ističe da će postupak javne nabavke od 1. januara biti bespredmetan, jer će izvršna vlast usvojiti Odluku o listi ljekova, sa utvrđenim cijenama.

“Stav je da ubuduće ljekove koji se obezbjeđuju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja treba obezbjeđivati u skladu sa propisima o obaveznom zdravstvenom osiguranju, jer se radi o uslugama iz oblasti socijalnog osiguranja. U prilog tome, navodimo direktivu EU br. 2014/24, kojom su usluge iz oblasti socijalnog osiguranja (zdravstvene i socijalne usluge) izuzete iz direktive o javnim nabavkama”, piše u informaciji sa KEP-a.

Izvor CIN-CG iz vrha Ministarstva finansija nakon premijerove preporuke o dogovoru, izričito odbija predlog kolege iz resora zdravstva: “Kada su rađene izmjene Zakona o javnim nabavkama početkom godine, bila je i inicijativa za izuzimanje ljekova na recept. Stručne službe su procijenile da to nije prihvatljivo, iz razloga što Zakonom o zdravstvenoj zaštiti nije data mogućnost sprovođenja posebnog postupka javnih nabavki za zdravstvo u odnosu na opšta pravila utvrđena Zakonom o javnim nabavkama”.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nigdje se ne pominje obaveza nabavke ljekova na recept putem tendera.

Ljekovi se izričito ne pominju ni u Zakonu o javnim nabavkama, ali se tenderska procedura podrazumijeva zbog statusa Montefarma, kao državne ustanove.

Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje i ranije su bez uspjeha od Ministarstva finansija tražili da se ljekovi na recept izuzmu od tenderske procedure. Tvrde da je to moguće po članu 3

Zakona o javnim nabavkama, koji precizira izuzeća u koja bi se mogli uvrstiti i ljekovi na recept.

U Fondu zdravstva ostali su pri stavu da je sadašnji sistem nabavke ljekova na recept putem tendera pokazao i loše strane.

Među manama koje Fond navodi su složeni i dugi postupci nabavke zbog propisanih rokova, mogućnosti podnošenja žalbi u svim fazama postupka, kašnjenje u donošenju odluka po žalbama... Sve to, tvrde, dovelo je do poremećaja snabdijevanja i nestašice, što je izazivalo nezadovoljstva građana i u uslovima kada ima novca za ljekove.

Fond, na čijem je čelu Sead Čirgić, ukazuje da je sistem doveo i do monopola, jer jedan ponuđač nudi veliki broj ljekova, pa se na taj način neposredno utiče na cijenu.

U prilog tome, navodi da su pojedini ljekovi, veoma zastupljeni u prometu, značajno poskupili od 2014. do 2016. godine. Među njima su bromokriptin tablete, čija je cijena porasla za 47 odsto, lendacin koji je poskupio za 39 odsto, a pominju i povidon jod, čija je cijena za samo dvije godine “skočila” za 97 odsto.

Iz Fonda su javno saopštili da za određene ljekove na tenderu nije bilo uvijek ponuda, čime su veledrogerije “željele da iznude” povećavanje procijenjenih, tenderskih cijena od Montefarma.

Ministarstvo zdravlja sugeriše Vladi da će Montefarmove apoteke biti u neravnopravnom položaju u odnosu na privatne, ako budu sprovodile tender za nabavku, jer po novom modelu sve moraju da imaju cijelu paletu ljekova sa osnovne liste. To, nekada, zbog spornih procedura, nije moguće.

Iz Montefarma je za CIN-CG prošle sedmice nezvanično saopšteno da nemaju ništa protiv toga da ubuduće nabavljaju ljekove po novom modelu.

Ta ustanova je inače zadužena i za nabavku ljekova putem tendera za Klinički centar, bolnice i domove zdravlja.

Ministarstvo zdravlja, predlaže da to i ubuduće rade.

Iz Montefarma, na čijem čelu je Radoman Dragaš, saglasni su i sa tim predlogom Ministarstva.

U obruču velikih lanaca

Nova lista, pored toga što bi trebalo da građanima ponudi kvalitetne, bezbjedne i efikasne ljekove, trebalo bi da bude osnov i za snižavanje cijena.

Ministarstvo zdravlja po novom modelu raspisuje poziv po internacionalnom nezaštićenom nazivu (INN) proizvođačima, odnosno firmama koje su nosioci dozvole za Crnu Goru, da dostave cijenu lijeka određenog hemijskog sastava po kojoj bi ga prodavale na našem tržištu.

Cijena, međutim, ne može biti viša od maksimalne koju je utvrdila Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS).

Ako bi za lijek istog hemijskog sastava stiglo više ponuda, procedura bi bila sljedeća - lijek sa najnižom cijenom bio bi stavljen na osnovnu listu, a svi ostali na doplatnu listu.

Hipotetički, moguće je da i dva lijeka istog hemijskog sastava budu na osnovnoj listi, ukoliko za oba brenda ponuđači dostave iste cijene.

Doplatna lista znači i da bi država refundirala dio troškova - u visini u kojoj je cijena lijeka na osnovnoj listi, dok bi građani morali da doplate razliku od pet do 48 odsto.

Na primjer, ukoliko bi se na javni poziv za lijek protiv visokog krvnog pritiska, zaštićenog naziva fosinopril, javila dva ponuđača sa nazivima ljekova “fosinopril” i “monopril”, jeftiniji bi išao na osnovnu, a skuplji na doplatnu listu.

U dokumentu sa KEP-a, piše da je Ministarstvo zdravlja već pregovaralo sa proizvođačima u vezi sa devet skupljih ljekova i da je zaključilo tri ugovora o regulisanju niže kupovne cijene, u odnosu na dosadašnju.

Ministarstvo zdravlja, kako piše u dokumentu upućenom Vladi, smatra da će primjenom nove liste doći do smanjenja troškova od pet miliona eura tokom 2018. godine, što je preliminarna procjena, tako što će, između ostalog, uspjeti da dogovore povoljnije cijene određenih ljekova.

Nakon formiranja nove liste sa cijenama, Fond za zdravstveno osiguranje raspisao bi javne pozive za apoteke koje hoće o trošku države da izdaju ljekove na recept građanima. Uslov je da imaju cijelu paletu ljekova.

Predsjednica Farmaceutske komore Milanka Žugić za CIN-CG kaže da je model formiranja osnovne i doplatne liste, bez tendera za nabavku ljekova na recept, “sasvim u redu”.

Međutim, dodala je da je potrebno mijenjati ambijent, odnosno donijeti zakon o apotekarstvu, koji postoji u većini zemalja.

“Treba nam taj propis, jer je neophodno regulisati mrežu apoteka, koja bi funkcionisala po ravnopravnim, geografskim i demografskim principima”, istakla je Žugićeva.

Pojasnila je da bi zakonom o apotekarstvu trebalo precizirati koje su potrebe stanovništva za određenim brojem apoteka, da ne bi došlo do toga da veliki lanci izbacuju sa tržišta manje apoteke, koje možda imaju kvalitetniji kadar.

“Takođe, potrebno je definisati pokrivenost teritorija apotekama, s obzirom na to da u pojedinim opštinama na sjeveru države, kao što su Gusinje, Petnjica, Murina, nema privatnika koji bi opsluživali građane ljekovima na recept”, kazala je.

I ostali stručnjaci koje su CIN-CG kontaktirali, a koji su insistirali na anonimnosti, tvrde da novi model nabavke ljekova može da dovede do slabljenja malih, privatnih apoteka.

“Od ovakvog modela najviše će profitirati veliki lanci apoteka, kakvi su trenutno Tea medica i Benu”, navodi dobro obaviješteni izvor.

Tvrdi da postoji potencijalna opasnost da veliki dobavljači daju prioritet lancima apoteka sa kojima su bliski, dok bi ostalima, uključujući državne apoteke, usporavali isporuke. Tako bi se, recimo, na udaru mogle naći i državne apoteke, zbog čega se pred Montefarmom nalaze dva moguća ishodišta - ili da se reformiše i postane i predstavnik proizvođača ili da vremenom završi pod okriljem nekog privatnog lanca.

Svi jednaki na papiru

Građani od oktobra mogu da podižu ljekove na recept u 168, od 250 privatnih apoteka.

Vlada je u maju naložila Fondu za zdravstveno osiguranje da ponovo ugovori sa privatnicima izdavanje ljekova na recept. Dva mjeseca kasnije, privatne apoteke našle su se i u Vladinoj Odluci o mreži zdravstvenih ustanova, izjednačene sa državnim apotekama. Cilj te odluke, kako je zvanično saopšteno, je stabilnije snadbjevanje po modelu privatno-javnog partnerstva, izbjegavanje dugotrajnih procedura nabavki ljekova i potencijalnih nestašica.

Privatnim apotekama je, od oktobra do kraja godine, opredijeljena suma od dva miliona eura za izdavanje ljekova na recept, a sva prekoračenja, ako ih bude, tretiraće se kao i dug državnih. Ta suma za sada nije premašena.

Privatnici su, kao i Montefarmove apoteke, uvezane u sistem sa Fondom za zdravstveno osiguranje, koji može da ih kontroliše na terenu i preko informatičkog sistema.

Prihodi privatnih apoteka od izdavanja iste su kao i državnih - od Fonda za uslugu po receptu dobiju 67 centi, a od participacije, koju plaćaju građani 36 centi.

Za prvih mjesec dana izdavanja ljekova na recept ove godine (od oktobra do novembra) u privatnim apotekama koje su potpisale ugovor sa Fondom, a njih je 168, izdato je više od 100.000 ljekova na recept.

Privatne apoteke su i 2015. bile uključene u izdavanje ljekova na recept. Projekat izdavanja ljekova na recept kod privatnika ugašen je nakon sedam mjeseci.

Tadašnji ministar zdravlja Budimir Šegrt naložio je raskid ugovora sa apotekama prije isteka ugovora, jer su prekoračili iznos od milion eura za te namjene.

Ugovore je raskinuo Upravni odbor Fonda, čemu se protivio tadašnji direktor te ustanove - aktuelni ministar zdravlja Hrapović.

Glosarij: Sve nam odgovara, samo da je transparentno

CIN-CG pitao je ranije odgovorne u veledrogeriji “Glosarij”, koja je pojedinačno najviše novca dobila od Montefarma za ljekove putem tendera u posljednjih pet godina, o tome da li im je prihvatljiv novi način nabavke koji predlaže Ministarstvo zdravlja.

Iz te firme kazali su da im kao učesniku tendera odgovara svaki transparentan način.

Direktorica Mira Mijušković kazala je da smatra da se niže cijene postižu tako što svi mogu da učestvuju i ponude svoje uslove.

“Ukoliko se smatra da ima model koji je transparentniji od postojećeg mi dajemo podršku”, kazala je Mijušković.