Manjinski akcionari nekadašnje ulcinjske Solane poručili su da ne podržavaju najavljene projekte Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) za zaštitu tog područja i pozvali građane da ne učestvuju u njima, jer se sprovode na privatnom zemljištu.
Nakon što je CZIP pozvao građane Ulcinja da kandiduju projekte, daju doprinos mjerama usmjerenim ka zaštiti solane i da kroz mini-grantove učestvuju u zajedničkom kreiranju atraktivnih i tržišno-konkurentnih turističkih iskustava, proizvoda, usluga i ponuda, predsjednik manjinskih akcionara Vladan Gačević poručio je da to ne čine, jer je “u najavi i raskid ugovora sa Nacionalnim parkovima“.
CZIP je 3. juna obavijestio Ulcinjane da sa projektnim idejama za grantove mogu aplicirati najkasnije do 20. juna.
Gačević je ocijenio da pozdravljaju i podržavaju dobre namjere CZIP-a, koje se odnose na ekologiju i projekte koje će zajedno finansijski i logistički podržati fondacija EuroNatur i društvo Dr Martin Šnajder Jakobi (MSJA).
“Međutim, ono što je ovdje problem za nas akcionare jeste taj što se ti projekti sprovode na zemljištu, odnosno na stečajnoj imovini Solane Bajo Sekulić. CZIP daje grantove animirajući lokalnio stanovništvo da svoju djelatnost baziraju na prostoru solane, a da pritom nijesu informisali zainteresovana lica da je solana privatno preduzeće, te da učesnicima može biti zabranjen pristup“, saopštio je Gačević “Vijestima”.
U CZIP-u ističu da su iznenađeni reakcijom manjinskih akcionara u vezi sa programom podrške lokalnom stanovništvu u cilju razvoja ekoturizma.
“Pošto smo optuženi da smo tog dana građane doveli u zabludu nije zgoreg ponovo objasniti da se projekti ne sprovode na samom lokalitetu ulcinjske solane, već imaju za cilj razvoj usluga ili proizvoda koji bi promovisali solanu kao ekoturističku destinaciju i to kroz prizmu njenog statusa zaštite, a to je park prirode i Ramsar lokalitet na međunarodnom nivou“, odgovorili su “Vijestima”.
Ističu “da to što će neki lokalac eventualno unaprijediti svoje smještajne kapacitete, nikako neće ugroziti bilo čija prava na solani, a ponajmanje prava akcionara bivšeg preduzeća u stečaju“.
“Ponavljamo da se ovi projekti ne sprovode na zemljištu niti na stečajnoj imovini solane već van nje, ali u cilju promocije ovog lokaliteta kao ekoturističke destinacije. Ovo naglašavamo iz razloga što su akcionari ovaj problem istakli kao svoju najveću brigu“.
Gačevič je kazao “da manjinski akcionari nijesu strana koja želi da namjerno ospori projekat CZIP-a“.
“Jednostavno, smatramo da je svojina ‘sveto pravo’ svakog čovjeka... Kao što mi kao akcionari Solane ne želimo tuđu imovinu, niti tuđe diramo, isto tako štitimo svoju“.
Gačević mavodi da je “raznim NVO trenutno omogućen pristup solani shodno ugovoru o zakupu koji Nacionalni parkovi imaju sa stečajnom upravom i Privrednim sudom”.
“S obzirom da ugovor ističe 29. jula, mi manjinski akcionari solane smo itekako zainteresovani da uputimo dopis kojim bi upozorili stečajnu upravu da mora povesti računa i na ekonomski aspekt tog ugovora sa NP. Naime, u pitanju 15 je miliona kvadrata solane koja se izdaje za svega 2.500 eura mjesečno. Tu je i ono suštinsko jer NP omogućavaju pristup raznim organizacijama i privrednim društvima da sa imovinom solane raspolažu kao da je njihova, a ne nas akcionara Solane“.
Gačević navodi da je na istom fonu sa CZIP-om da se konačno mora donijeti odluka po pitanju obima prava nad zemljištem solane.
Apelovao je na sve relevantne državne subjekte, koji utiču na rješavanje pitanja obima prava nad imovinom solane, da što prije riješe situaciju sa imovinom.
“Kako se ljudi ne bi dovodili u zabludu kao sto je bilo tog 3. 6. 2021. u prostorijama Opštine Ulcinj, kada su se dijelili grantovi zainteresovanim licima iz Ulcinja, a koje bi koristili na tuđoj imovini”.
U CZIP-u napominju da šetnja solanom, organizacija izleta ili posjeta građana, ne umanjuje vrijednost, niti troši stečajnu masu solane.
“To ne predstavlja razlog za raskid ugovora u kojem je između ostalog i naglašeno da će zakupom NP upravljati solanom na način da osiguraju zaštitu biodiverziteta i unaprijede turističku ponudu lokaliteta. Sam turizam, dakle, podrazumijeva prisustvo turista i građana pa i NVO koje se bave njenom zaštitom“.
Dodaju da CZIP kao NVO “koja slobodno šeta solanom i prijeti da prekomjernom upotrebom izliže solanske nasipe, nikada nije oštetio imovinu solane već je svojim radom doprinio i u kontinuitetu doprinosi uvećanju stečajne mase“.
“Najveća ulaganja se vrše trenutno kroz adaptaciju muzeja i portirnice, što se čini uz preporuke i saglasnost stečajnog upravnika. Nadamo se da će ubuduće akcionari polemiku voditi sa Savjetom za privatizaciju, te da će ukoliko smatraju da su na neki način njihova prava ugrožena, tražiti zaštitu istih pred relevatnim institucijama a ne pred NVO sektorom koji, nažalost, nema ingerencije, niti želju da se bavi njima“.
Bonus video:
