Rekonstrukcija puta Pljevlja - Ranče

Uništenje nalazišta za tužilaštvo nije krivično djelo

Građevinske mašine prilikom izgradnje treće trake puta u arheološkom nalazištu Trlica iskopale i izlomile dobro očuvane kosti životinja stare više hiljada godina. Ekolozi nisu iznenađeni odlukom pljevaljskog tužilaštva

9011 pregleda 4 komentar(a)
Put "zašao" u arheološko nalazište, Foto: NVO
Put "zašao" u arheološko nalazište, Foto: NVO

Tužilaštvo u Pljevljima ocijenilo je da nema elemenata krivičnog djela u predmetu koje je formiralo u novembru prošle godine, zbog osnovane sumnje da je oštećeno arheološko nalazište na Trlici prilikom rekonstrukcije puta Pljevlja - Ranče.

“Nakon sprovedenog izviđaja i ocjene svih prikupljenih obavještenja i podataka ocijenjeno je da ne postoje osnovi sumnje da u radnjama nekog ili nekih lica ima elemenata bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti”, kazali su u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima.

Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović, koji je prvi pokrenuo priču o uništavanju lokaliteta, nije iznenađen odlukom tužilaštva. On navodi da je to samo nastavak dosadašnje prakse tužilaštva prema uništavanju kulturno-istorijskog blaga.

“Od Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima navikli smo na ovakve ocjene kada je u pitanju devastacija našeg kulturnog blaga. Sudeći po svemu i u budućnosti možemo očekivati isti odnos. Očigledno je da izvođači i podizvođači radova na tom putnom pravcu imaju zeleno svjetlo da nastave sa devastacijom nalazišta”, kazao je Mitrović.

On tvrdi da su građevinske mašine prilikom izgradnje treće trake puta u arheološkom nalazištu Trlica iskopale i izlomile dobro očuvane kosti životinja stare više hiljada godina.

“Neshvatljivo je i nedopustivo da se na ovakav način odnosimo prema sopstvenoj istoriji i nalazištima koji svjedoče o nekim starijim vremenima i narodima koji su ranije, mnogo prije nas, nastanjivali ovo područje i živjeli na ovim prostorima. Prosto je neshvatljivo da onaj ko je projektovao proširenje puta i izgradnju treće trake nije izašao na lice mjesta i predvidio zaštitu i izbjegavanje arheološkog nalazišta, već je brutalno oštećeno i prekopano zajedno sa kulturno-istorijskim blagom koje se tu nalazi”, kazao je Mitrović.

Iz Uprave za saobraćaj “Vijestima” su ranije kazali da građevinska dozvola i revidovan građevinski projekat ne sadrži bilo kakvo mišljenje niti ograničenja koja se odnose na postojanje arheološkog nalazišta na trasi puta u mjestu Trlica.

Na arheološkom lokalitetu Trlica, prije desetak godina, pronađeni su fragmenti kostiju životinja iz ledenog doba.

Prema tvrdnjama arheologa, to nalazište jedno je od najstarijih na Balkanu i seže 1,7 miliona godina unazad.

Direktor Zavičajnog muzeja u Pljevljima dr Branko Banović kaže da je pećina otkrivena prilikom probijanja magistralnog puta Pljevlja - Prijepolje.

Sistematska istraživanja obavljena su osamdesetih godina.

Paleontološko nalazište Trlica lokalitet je koji sadrži fosilne ostatke sisara iz perioda donjeg i srednjeg pleistocena.

“Među krupnim zvijerima preovladava medvjed, prisutna je i džinovska hijena, kao i velika mačka, bliska savremenom leopardu. Među nalazima se izdvaja očuvan očnjak sabljozublje mačke. Definisani su još i etrurski vuk, karakteristična forma evropske faune ranog pleistocena, rakun pas i predstavnik porodice kuna. Nađeno je i nekoliko fragmenata kutnjaka surlaša koji pripadaju članovima porodice slonova Elephantidae indet. Pronađeni su takođe ostaci konja, kao i kosti nosoroga. Identifikovano je i prisustvo arhaičnih bikova, krupnog šupljorogog bizona i jelena srednje veličine. Takođe je identifikovan i jelen Cervus acoronatus, predstavnik drevnog losa Libralces cf. gallicus i srne Capreolus sp. Kada je u pitanju sitna teriofauna pronađena u nižim slojevima pećine preovladavaju kosti voluharica iz roda Mimomys, među kojima su izdvojeni zubi karakteristični za Mimomys pliocaenicus. Pored toga, otkriveno je mnoštvo fragmenata zuba, uglavnom sjekutića bodljikavog praseta, kao i donja vilica i zub manjeg zeca koji pripada rodu Pliolagus. Otkriveni su još i ostaci bodljikavog praseta roda Hystrix. Na osnovu ovih nalaza može se zaključiti da vrijeme postojanja faune sisara ovog sloja odgovara intervalu 1,8 do 0,8 miliona godina“, rekao je Banović.

Preporučujemo za Vas