Godinama se pričalo kako bjelopoljska Opšta bolnica tone i kako je urušavaju podzemne vode, čiji se huk mogao čuti u unutrašnjosti zgrade. Tu priču potkrijepilo je pucanje zidova i potanjanje podova koje je krenulo od urološke, preko ginekološke i hirurške ambulante. Zidovi koji su raspukli, istovremeno su se odvojili od poda u visini od 15 centimetara, prijeteći bezbjednosti i ljekara i pacijenata.
Te okolnosti, uz enormno visoke račune za vodu, koji već 10 godina iznose po 4.500 eura mjesečno, ali i struje po 12 hiljada eura, naveli su novi menadžment da nalože otvaranje dvije ploče ispod jedne od tri ambulante. Ustanovljeno je, kako je “Vijestima” kazao direktor bolnice Kenan Erović, da su uzrok problema pukle cijevi pored kojih je oko deset godina šikljala topla voda.
Uzrok kvara, objašnjava Erović, bila je loša instalacija koja je godinama pravila velike probleme kako na građevini, to jest bolnici i ambulantama, tako i na računima.
“Mjesečni računi za vodu su iznosili oko 4.500 eura, što je bio jedan od načina da pokušamo da nađemo gdje se gubi ta voda. Srećom, uspjeli smo da nađemo kvar. Voda je išla ispod ambulanti i dovela je i do slijeganja podova, do nekih 15 centimetara”, kazao je Erović.
Rekao je da je samo na vodu mjesečni gubitak iznosio oko 3.000 eura.
“Pokušaćemo da u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Fondom zdravstva, kao i sa donatorima, u što hitnijem roku završimo rekonstrukciju kako bismo ambulante vratili građanima na korišćenje“, kazao je Erović.
Prema procjenama, dnevno se gubilo oko 20 kubika vode.
Još gore je što se radilo o toploj vodi, koja je išla iz centralnog bojlera od 5.000 litara. Istovremeno, zbog takvog stanja, topla voda nije nikada stizala do trećeg sprata.
“To je voda iz centralnog bojlera. Tako je neprestano tekla topla voda kroz sistem podzemnih voda, donoseći ogromne gubitke“, kazao je Erović, precizirajući da će adaptacija hirurške i ginekološke ambulante koštati oko 14 hiljada eura, te da urološka ambulanta nije oštećena.
Kako bolnica, koja je u dugovima, nema sredstava iz menadžmenta apeluju na donatore.
“S obzirom na to da je bolnica u velikim dugovima, sredstva ne postoje, i molim sve ljude dobre volje koji mogu da pomognu finansijski da pokušamo da što prije riješimo problem ovih ambulanti jer je frenkvencija pacijenata i ljudi kroz ove ambulante na dnevnom nivou veća od 150“, kazao je Erović.
On je na tu funkciju došao u aprilu, nakon smjene direktorice Biserke Bulatović, i nedavno je iznio podatak da je u toj zdravstvenoj ustanovi zatekao bezmalo milionski dug prema dobavljačima.
Objasnio je da trećina duga otpada na medicinsku opremu, dio je naslijeđen iz perioda do 2014.godine, do kada je tom zdravstvenom ustanovom rukovodio Tomislav Jeremić, a dio iz sedmogodišnjeg mandata Biserke Bulatović.
“Na naslijeđeni dug od 260 hiljada eura, prije sedam godina, zaduženo je 340 hiljada eura i još 350 hiljada eura posredstvom Ministarstva zdravlja i Fonda, za nabavku multislajsnog skenera, ultrazvučnih aparata i opreme za oftalmologiju”, kazao je Erović, dodajući da se ukupno radi o dugu od 939.678 eura.
U pisanom odgovoru, bivša direktorica Biserka Bulatović priznaje da postoji dio duga već duži niz godina, ali da je dominantno vazan za nabavke kojima se obezbjeđuje redovno funkcionisanje bolnice.
“Uvijek složenu situaciju kada su u pitanju potrebe, dodatno su usložili nepredviđeni troškovi izazvani sudskim sporovima i posebno pandemija korona virusa. Jedan nivo problema na rukovodećim poslovima uvijek nasljeđujemo, rješavamo a dijelom i ostavljamo, ali sve što je u bolnici rađeno tokom mog mandata rađeno je u skladu sa zakonom i procedurama”, navela je Bulatović.
Bolnica planira adaptaciju internog odjeljenja, zatim etapno svih ambulanti, nabavku nove opreme i edukaciju srednjeg i visokog medicinskog kadra. Poslije više godina, od prije mjesec, u saradnji sa Institom za bolesti djece u Podgorici, urađene su i prve operacije iz oblasti dječje patologije.
“Ići ćemo ka tome da dovodimo stručne konsultante iz Kliničkog centra i regiona, kako bismo povećali paletu zdravstvenih usluga i na taj način omogućili što bolju zdravstvenu zaštitu u Bijelom Polju, a i okolnim opštinama”, kazao je Erović.
U bjelopoljskoj Bolnici zaposleno je 348 radnika.
Bonus video:
