PREDLOG STRUČNJAKA ZA IZVORIŠTE REGIONALNOG VODOVODA UGROŽENOG VAĐENJEM ŠLJUNKA

Uz Bolje sestre, još dva vrela

Na ideju “Energoprojekt hidroinženjeringa” da se voda crpi i sa Kaluđerovog i Crnog oka, direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić upozorava da bi “ishitrene odluke mogle donijeti više štete nego koristi” Još jedna potvrda stručnjaka da je šteta nastala produbljivanjem korita Morače iz koje je izvađeno više od 100 hiljada kubika šljunka

38914 pregleda 11 komentar(a)
Šljunak iz Morače nemilice se vadi, Foto: Boris Pejović
Šljunak iz Morače nemilice se vadi, Foto: Boris Pejović

I stručnjaci beogradskog “Energoprojekt hidroinženjeringa” nakon višemjesečne analize zaključili su da je vodoizvorište Bolje sestre ugroženo dugogodišnjom nekontrolisanim izvlačenjem pijeska i šljunka iz korita Morače, o čemu je sredinom marta pisao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Tako su potvrđene ranije tvrdnje ekoloških aktivsta, ali i predstavnika više državnih institucija, a prije svega Regionalnog vodovoda, koji vodom sa izvorišta snabdijeva Crnogorsko primorje.

Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić uvjerava da će, uprkos svemu, snabdijevanje primorja vodom biti uredno.

“Naravno, treba imati u vidu i da postoji mogućnost da dođe do značajnijih nepredviđenih poremećaja u hidrološkim uslovima, posebno u dijelu koji je vezan za devastirano korito rijeke Morače”, kazao je Jevrić za CIN-CG.

Kako bi se i ovaj rizik ublažio, Regionalni vodovod je, prema njegovim riječima, pokrenuo istražne i testne radnje da bi se određenim tehničkim intervencijama i za ovu sezonu obezbijedile potrebne količine.

Zbog drastičnog trenda pada izdašnosti od 80 odsto, direktor Uprave za vode (UzV) Damir Gutić obustavio je u decembru radove na regulaciji Morače.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović kazao je krajem marta u parlamentu da je sa mještanima Grbavaca obišao rijeku i da su “uočili da se na više lokaliteta vrši eksploatacija šljunka iz Morače i pored aktuelne zabrane”.

“Uočeno je da se koritko rijeke Morače produbilo više od pet metara i proširilo više puta u dijelu koje je najbliže vodoizvorištu Bolje sestre”, kazao je on poslanicima.

Regionalni vodovod za crnogorsko primorje vodoizvoriste Bolje Sestre
Regionalni vodovod za crnogorsko primorje vodoizvoriste Bolje Sestrefoto: Boris Pejović

Iz njegovog Ministarstva rekli su za CIN-CG da u ovom trenutku ne postoji nijedna dozvola ili saglasnost UzV koja bi dozvoljavala ulazak u korito i da se svaki upad “smatra nelegalnim”.

Iz korita donjeg toka Morače u Skadarsko jezero, prema podacima do kojih je ranije došao CIN-CG, kroz koncesione radove regulacije toka ranije je izvađeno više od 100.000 kubika šljunka. Koncesije je imala kompanija “Bemaks”, a ranije i “Cijevna komerc” i “Beton gradnja”.

Prema računici CIN-CG-a na osnovu podataka dobijenih od “Bemaksa”, iz korita rijeke izvadili su najmanje 52 hiljade kubika.

Iz “Cijevne” su kazali za CIN-CG da su izvadili oko 68.000 metara kubnih, dok iz “Beton Montenegra” nisu tada odgovorili na pitanja.

Govoreći o problemu nelegalne eksploatacije, iz Ministarstva su rekli za CIN-CG da “se u većini slučajeva radi o eksploataciji materijala sa zemljišta koje je van korita i koje se ne vodi kao vodno”.

Kako do 1.100 litara u sekundi

Ocjenjujući da “povratak u stanje prije 2020. godine nije moguće predvidjeti, a vjerovatno ni ostvariti u potpunosti”, stručnjaci beogradske kompanije su u analizi koju je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama za uredno snabdijevanje crnogorskog primorja predložili da se postojećem izvorištu doda voda iz obližnjih vrela, od kojih predlažu Kaluđerovo oko i Crno oko.

Direktor Regionalnog vodovoda kazao je za CIN-CG da istražni radovi potrebni za izbor nekog izvorišta za potrebe javnog vodosnabdijevanja zahtijevaju sveobuhvatna i ozbiljna istraživanja, a samim tim i značajno vrijeme kako bi se donijela ispravna odluka.

Ne treba zanemariti, kaže on, ni zakonsku regulativu koju je neophodno sprovesti kroz kompleksne administrativne procedure jer je dodatno riječ i o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za zaštitu zdravlja građana.

“Ovo je upravo razlog zašto je u okviru predmetne studije poseban akcenat dat na traženju kratkoročnog rješenja kojim bi se za period dvije do tri godine obezbijedile dovoljne količine vode za uredno i održivo vodosnabdijavanje Crnogorskog primorja… Ishitrene odluke po predmetnom pitanju bi mogle donijeti više štete nego koristi”, kazao je Jevrić.

Kapacitet vodovoda je 1.100 llitara u sekundi, a rezultati analiza koje su izvršene u okviru ovog projekta ukazuju da trenutno raspoložive vode izvorišta Bolje sestre u minimumu iznose od 700-800 litara u sekundi.

U analizi se navodi da samo izvorište Bolje sestre nije razmatrano kao dodatni izvor vode iz više razloga, među kojima je i taj da postoji realna mogućnost da bi se crpljenjem potrebnlh količina uticalo na izdašnost, moguće gubljenje prirodnog izvora, a da se pri tom ne dobije tražena količina.

U dokumentu se navodi da nije poznata minimalna izdašnost Kaluđerovog oka, odnosno maksimalna količina raspoloživa za eksploataciju u uslovima hidrološkog minimuma.

Kao prednosti navode se veći uticaj podzemnih voda i zaštita kvaliteta vode od uticaja Malog blata, a kao mana da je transport vode duži i složeniji, uz nepredvidive probleme eksproprijacije i korišćenja privatnog zemljišta.

Crno oko je vrelo kome takođe nije poznata izdašnost, a tehničke teškoće su takve da će ih biti teško i utvrditi.

Tehničko rješenje zahvatanja sa usisom pumpe neposredno iznad glavnog izvora obezbjeđuje crpljenje prioritetno podzemne vode.

Kao prednosti navode se neograničena količina voda za eksploataciju i relativno mala dužina transporta do postrojenja i manji problem eksproprijacije.

U mane su ubrojani vjerovatno veći troškovi zahvata i građevinskih radova zbog uslova na terenu, ali i neizvjesnost kvaliteta vode zbog uticaja miješanja sa vodom Malog blata.

“Kroz uporednu analizu predloženih izvora za vodosnabdjevanje, Crno oko ima malu prednost prije svega zbog toga što je relativno lako bez dodatnih intervencija obezbijediti punu potrebnu količinu vode za vodosnabdijevanje”, ocijenjeno je u analizi.

Radi pronalaženja optimalnog rješenja i balansa između potrebnog kvantiteta i što je moguće boljeg kvalieta, predložene su dvije varijante eksploatacije. Prva podrazumijeva zahvatanje raspoloživih količina Kaluđerovog oka, pod uslovom da one budu dokazane, i uključenje Crnog oka kada uslovi potrebe za vodom to zahtijevaju.

Druga varijanta predviđa eksploataciju samo Crnog oka, kao dodatak postojećim količinama na izvorištu Bolje sestre.

Korito Morače duboko “zaorano”

Hidrogeološka analizu izdašnosti izvorišta, koju je prošlog mjeseca završio “Energoprojekt hidrinženjering” i koju potpisuje inženjer geologije Vladimir Beličević, prema saopštenju Regionalnog vodovoda, prezentovana je i ministru Mitroviću.

Sa prezentacije analize “Energoprojekta” o izvorištu Bolje sestre
Sa prezentacije analize “Energoprojekta” o izvorištu Bolje sestre foto: Regionalni vodovod

“Ovaj problem je nastao dominantno zbog eksploatacije pijeska i šljunka u koritu Morače i osnovni uslov očuvanja sadašnjih količina vode na izvorištu Bolje sestre je da ne dođe do daljeg pogoršanja stanja terena i korita Morače usljed novih nepredviđenih radova. Nažalost, efekti eksploatacije šljunka u koritu Morače mogu se u novonastalim uslovima u narednim godinama pogoršati i dodatnim prirodnim produbljivanjem korita kao posljedica povećanih brzina i poremećenog profila korita”, kazao je Beličević za CIN-CG.

Zbog toga je, prema njegovom mišljenju, potrebno pristupiti mjerama sanacije korita rijeke sa zadatkom da se vrati što je moguće bliže prirodnom stanju, odnosno ne niže od kote 10 metara nadmorske visine (mnm). Analizom je utvrđeno da nisu poštovane preporuke UzV da iskop u zoni uzvodno od ušća Cijevne u Moraču ne smije biti ispod te kote.

Na osnovu zahtjeva Regionalnog vodovoda, u novembru su izvršena geodetska i batrimetrijska snimanja (korištenjem eho sonde) na tri profila uzvodno od ušća Cijevne u zone naspram izvorišta Bolje sestre. Na osnovu ovih mjerenja, najniže kote korita su od 3.04-5.21 mnm, a nivoi vode u Morači od 7.35 do 8.61 mnm.

Ministar je, kako se navodi u saopštenju Regionalnog vodovoda, poslije predstavljanja analize kazao da inspekcijski i drugi nadležni organi moraju ”hitno reagovati da se zaustave ove nelegalne aktivnosti, jer ne smijemo ugroziti vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”.

Iz Uprave za inspekcijske poslove su za CIN-CG kazali da su ove godine od Regionalnog vodovoda dobili dvije inicijative za inspekcijski nadzor eksploatacije riječnog materijala iz vodotoka Morače, a da su njihovi inspektori na potezu uže zone sanitarne zaštite izvršili više od 40 terenskih obilazaka.

“U postupcima inspekcijskog nadzora eksploatacije riječnog materijala podnijete su dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu radi utvrđivanja identiteta izvšilaca krađe prirodnog dobra i jedna dopuna krivične prijave. Donijeto je i jedno rješenje kojim je izrečena zabrana vršenja eksploatacije rječnog materijala na kontrolisnoj dionici”, rekli su iz UIP-a, ne navodeći podatke o kome je riječ.

Pad izdašnosti može se odraziti i na “Plantaže”

Iz “Energoprojekt hidroinženjeringa” navode i da fenomen rada velikog broja bunara za navodnjavanje, koji su locirani u zoni plantaža u dolini Morače i Cijevne, treba da bude predmet proučavanja u narednom periodu.

“Ne mogu se isključiti uticaji ovih objekata na rad i izdašnost izvorišta Bolje sestre. Međutim, višegodišnji režim rada ovih bunara je ustaljen i odvija se u istom godišnjem periodu. On se uglavnom prekida krajem avgusta nakon glavnog vegetativnog perioda za potrebe uzgajanja vinove loze”, navodi se u nalazu.

Rad ovih bunara je, kako se ističe, na godišnjem nivou uglavnom predvidiv i nije vjerovatno da je došlo do drastičnog povećanja njihovog broja, naročito u periodu tokom 2020. godine, kada je registrovan najveći pad izdašnosti izvorišta. To ukazuje da oni “nijesu izvršili glavni i presudni uticaj”.

Jevrić je, međutim, kazao za CIN-CG da će se problem smanjivanja izdašnosti vodnih bilansa uticati i na druge privredne subjekte koji koriste podzemne vode na području Podgorice za svoju privrednu djelatnost, od “Plantaža”, do poljoprivrednih proizvođača i vodovodnih preduzeća.

Iz “Plantaža”, koje iz 24 crpne bušotine, sa dubine od 50 do 90 metara za navodnjavanje 2.300 hektara pod vinogradima i voćnjacima utroše dva miliona kubika vode, rekli su u martu za CIN-CG da ne proizvode posljedice, jer se svaki izvučeni litar vrati u zemlju.

Ispitati i uticaj auto-puta - kad ga bude

Imajući u vidu planske dokumente koji predviđaju izgradnju autoputa Bar-Boljare u drugoj zoni zaštite izvorišta Bolje sestre, prema preporuci “Energoprojekt hidroinženjeringa”neophodno je predložiti da se prouče eventualni uticaji na izvorište i definisane zone zaštite.

Ova faza auto-puta od Podgorice prema moru zasada nije u tekućim planovima.

“U tom procesu potrebno je i predvidjeti odgovarajuće intervencije i neophodne mjere zaštite izvorišta. Mjere se odnose na izgradnju vodnih objekata za sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda (glavni kolektori, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda) kako bi se obezbijedila neophodna zaštita izvorišta od nepovoljnih uticaja izgradnje auto-puta. Prilikom projektovanja, u obzir se mora uzeti najviši zabilježeni vodostaj izvorišta, kako u budućnosti ne bi došlo do narušavanja stabilnosti auto-puta i oticanja otpadnih voda sa njegove površine u izvorište”, upozorava se u nalazu.

foto: CIN-CG
Preporučujemo za Vas