Koncesionari šuma “Boj komerc” iz Andrijevice pisali predsjedniku opštine

Stabla na planini Gradišnici padala zbog nesporazuma?

Dopis su poslali su nakon što su mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja “Vodovod Čeoča glava”, podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Beranama krivičnu prijavu protiv njihovog preduzeća, odnosno vlasnika Dragana Bojovića, zbog toga što je u takozvanoj zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta, na planini Gradišnici posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda

11147 pregleda 6 komentar(a)
Da li su stabla smjela biti posječena, Foto: Tufik Softić
Da li su stabla smjela biti posječena, Foto: Tufik Softić

Koncesionari šuma “Boj komerc” iz Andrijevice obratili su se pismom predsjedniku te opštine u kome tvrde da je na planini Gradišnici došlo do nesporazuma kada su posječena neka stabla koja nijesu smjela, da oni žele da budu društveno odgovorni i da pomognu lokalnom stanovništvu.

Napisali su i da su spremni da otklone propuste ako ih je bilo i ako su ugrožena izvorišta iz kojih se vodom snabdijevaju stanovnici u podnožju te planine.

Taj dopis poslali su nakon što su mještani Andrijevice i sela Trešnjevo, Slatina i Zabrđe, okupljeni oko nevladinog udruženja “Vodovod Čeoča glava”, podnijeli Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Beranama krivičnu prijavu protiv njihovog preduzeća, odnosno vlasnika Dragana Bojovića, zbog toga što je u takozvanoj zoni sanitarne zaštite, u mjestu Rujišta, na planini Gradišnici posjekao više hiljada kubika čamovine i ugrozio izvorišta seoskih vodovoda.

Mještani su krivičnom prijavom obuhvatili pojedine radnike Uprave za šume iz Područne jedinice Andrijevica, kao i još jedan broj pojedinaca koji su učestvovali u povredi zone sanitarne zaštite.

Oni su ODT u Beranama priložili mapu zone sanitarne zaštite, kao i fotografije sa terena na kojima se vide posljedice sječe.

Mještani su podsjetili da je Elaborat o zoni sanitarne zaštite vodovoda Trešnjevo urađen dvije godine ranije, kao i da su prošle godine sa njim upoznati i Uprava za šume i koncesionar Dragan Bojović.

“NVU Čeoča glava ispunio je sve zakonske okvire i pravne regulative koji su bili potrebni za usvajanje elaborata”, napisali su mještani u krivičnoj prijavi.

Jedan od njih, Miloš Čukić, objašnjava da je u zoni sanitarne zaštite posječeno oko osam stotina kubika čamovine, ali napominje da će se prave razmjere i sječe i štete znati kada stručnjaci izađu na teren i izvrše vještačenje.

“Tužilaštvo smo upoznali i sa činjenicom da je zonu sanitarne zaštite, prema zapisniku inženjera Nikole Spahića, još trebalo proširiti, s obzirom na činjenicu da se njome obuhvata sedam izvorišta iz kojih se pravi kaptaža za vodovod Trešnjevo”, kaže Čukić.

Prema njegovim riječima, tim neodgovornim činom koncesionara ugroženo je vodosnabdijevanje za stotinu domaćinstava u podnožju planine Gradišnice, gdje se prostire teritorijalno veliko selo Trešnjevo.

Mještani su o svemu obavijestili i Područno odjeljenje Uprave za šume i zatražili da i oni utvrde odgovornost za pričinjenu štetu.

“Mi ne želimo da oštetimo koncesionara. Uprava za šume je njemu morala da obezbijedi drugo odjeljenje za sječu, u zamjenu za ovo koje se od prošle godine našlo u zoni zaštite. Ali, mi mislimo da je koncesionar ovo svjesno uradio, s obzirom da mu je posljednja godina koncesija i da graba što se ugrabiti može”, kaže Čukić.

Nakon što su predali krivičnu prijavu, mještani Trešnjeva i susjednih sela su napravili blokadu na planini Gradišnici i zabranili dalju sječu, ali i odvoz već posječenih stabala na tom području.

“Blokadu ćemo držati sve dok se svi nadležni državni organi ne izjasne o ovome što se dogodilo. Treba da se zna da uprkos kadrovskim promjenama nije došlo do zaustavljanja haotičnog stanja u šumama”, kaže Čukić.

NIJE PRVA BLOKADA

Mještanima ovih sela nije prvi put da blokiraju puteve na planini Gradišnici. Oni su prije dvije godine to učinili tvrdeći da koncesionari, ali isto tako i šumokradice i nesavjesni pojedinci, transportujući balvane teškim kamionima, konstantno uništavaju put ka izletištu i ljetovalištu na planini Gradišnici, čiju izgradnju je finansirala Evropska unija.

“Tajkuni i lopovi su, ostavljajući pustoš u šumama, na brojnim mjestima izlomili asfaltnu podlogu zbog čega se otežano saobraća do planine i obližnjih izletišta. Zato smo prinuđeni da blokiramo dalji odvoz balvana s ovog područja ukoliko koncesionari ne ispoštuju pravila po kojima je dozvoljen transport tereta samo do dvadeset tona”, kazao je tada mještanin Branko Kastratović.

Da je bespravna sječa, odnosno krađa šumske građe u Andrijevici veoma prisutna govori i činjenica je zbog tih krivičnih djela u dijelu Gradišnice i Jelovice ranije suspendovan jedan šumar, a prijava je proslijeđena Odsjeku za privredni kriminal Centra bezbjednosti Berane.

Predstavnici Koordinacionog međuresorskog tima za suzbijanje bespravnih aktivnosti u šumarstvu, konstatovali su još odavno da je takozvana gazdinska jedinica Gradišnica - Jelovica označena kao prostor sa najvećim nelegalnim aktivnostima na području opštine Andrijevica.

I u Plavu podigli glas...

Stvari u šumarstvu nisu kakve bi trebalo da budu i to se pokazuje ovih dana i u Plavu gdje su drvoprerađivači iz te opštine podigli glas protiv koncesionara “Pelengić trejd” iz Bijelog Polja.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović potvrdio je da je u toku formiranje nezavisne komisije koja će imati zadatak da na licu mjesta preispita kako se gazdovalo državnim šumama na području Plava i da li su prilikom eksploatacije drvne mase poštovani koncesioni ugovori.

Stijović je rekao da je koncesionar “Pelengić trejd” potpisao ugovor sa Upravom za šume i da se taj ugovor mora poštovati.

“Кoncesionaru se mora omogućiti da postupi po tom ugovoru. Takođe, moraju se ispoštovati sudska rješenja koja su na snazi, a na komisiji je da utvrdi da li je neko odstupio od onog što je zakonom propisano, odnosno onog što je ugovorom definisano”, naglasio je Stijović.

Nakon sastanka sa ministrom, drvoprerađivači sa područja Plava su apelovali da koncesionar ne ulazi u šumu koja se prostire u dijelu Čakora dok komisija ne izvrši nadzor i sačini izvještaj o onom što je zatekla na terenu.

Oni su zatražili od nadležnih institucija da, poštujući preporuke o razvoju sjevera Crne Gore, omoguće lokalnom stanovništvu pristup državnim šumama.

“Godinama u Plavu ne može da se kupi najobičnija daska, jer se drvna masa odvozi u druge opštine, a lokalno stanovništvo je prinuđeno da drvo za ogrijev kupuje u drugim gradovima. Znači, mi smo kod šume bez šume, jer je privilegovanim koncesionarima sa strane dozvoljeno da koriste kompletnu drvnu masu. U takvoj situaciji ni mi drvoprerađivači ne možemo da dođemo do sirovine za rad”, istakli su plavski drvoprerađivači.

Od Andrijevice, preko Plava pa do Berana i svih sjevernih opština, drvopriređivači ističu da se još uvijek ne osjeća promjena vlasti i da šumama gazduju stari koncesionari. Pet dobro poznatih tajkuna i njihovih sitnih privjesaka.

Nove vlasti očogledno čekaju da im isteknu zakonski ugovori koje su ranije “ugrabili” da sklope, kako ne bi dolazili u situaciju da sa njima vode sudske sporove. Lokalno stanovništvo je, s druge strane, sve više nezadovoljno i nestrpljivo. Očekivanja od političkih promjena bila su očigledno mnogo veća nego što su rezultati u oblasti gazdovanja šumama.

Uprava za šume: Nije bilo devastacije

Uprava za šume u međuvremenu je na svom sajtu objavila da navodi mještana nisu tačni i da u Gradišnici nije bilo nikakve devastacije šuma i ugrožavanja vodoizvorišta.

Tužilaštvo se, međutim, još nije izjasnilo po krivičnoj prijavi.

Vlada je sa druge strane u četvrtak usvojila Godišnji program gazdovanja šumama za ovu godinu, koji, kako je saopšteno, “ima za cilj obezbjeđivanje održivog gazdovanja i upravljanja šumskim resursima”.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopšteno je da, kada je u pitanju korišćenje šuma, program predviđa davanje šuma u državnoj svojini na korišćenje preduzećima iz oblasti drvne industrije, koji su obavezni dobijenu drvnu masu preraditi u sopstvenim kapacitetima za preradu drveta u Crnoj Gori.

“Finansijski prihodi planirani Programom gazdovanja šumama po osnovu korišćenja šuma, nedrvnih šumskih proizvoda i lovišta posebne namjene će zbog povećanja cijena drveta kako na globalnom tako i na regionalnim tržištima biti uvećani u odnosu na prihode ostvarene prethodnih godina. U prošloj godini su iznosili 8,1 milion eura”, kazali su iz Ministarstva.

Ako bi bilo koga na sjeveru države, odakle se eksploatišu šume, pitali da li su vidjeli neke koristi od tih preko osam miliona eura, jedino rizikujete da vas opsuje. Ostaje da se vidi da li će Vlada i resorno ministarstvo opredijeliti od ovogodišnjih prihoda više novca prema lokalnim zajednicama. Na primjer, prema selu Trešnjevo, za izgradnju seoskog vodovoda.

Ako bi bilo koga na sjeveru države, odakle se eksploatišu šume, pitali da li su vidjeli neke koristi od tih preko osam miliona eura, jedino rizikujete da vas opsuje. Ostaje da se vidi da li će Vlada i resorno ministarstvo opredijeliti od ovogodišnjih prihoda više novca prema lokalnim zajednicama. Na primjer, prema selu Trešnjevo, za izgradnju seoskog vodovoda”...

Preporučujemo za Vas