Profesor iz Beograda ocijenio da je projekat na ulcinjskoj Adi u potpunosti uspio

Da nije bilo hitnih mjera, bungalovi bi bili u vodi

Profesor iz Beograda ocijenio da je projekat na ulcinjskoj Adi u potpunosti uspio, iako su neki predviđali njegov krah

17329 pregleda 13 komentar(a)
Prije i poslije sanacije plaže u Ulcinju, Foto: Morsko dobro
Prije i poslije sanacije plaže u Ulcinju, Foto: Morsko dobro

Prof. dr Sava Petković iz Beograda, tvorac projekta hitnih mjera na Adi, ocijenio je da je izgradnjom napera u potpunosti zaustavljena erozija plaže na zapadnom dijelu ostrva.

“Da te mjere nijesu bile preduzete, danas bi polovina bungalova na Adi bila u vodi”, kazao je Petković “Vijestima”.

Ocijenio je i da je projekat uspio u potpunosti uprkos tome što su, kako je naveo, neki direktori, ribari, ekolozi i mještani predviđali njegov krah.

“Osim zaustavljanja erozije, izgrađeni naper od vreća s pijeskom, uslovio je i značajno povećanje širine plaže s obje strane vodene prepreke. Nakon završetka nasipanja pijeska s postojeće deponije, formirana je plaža dužine od oko 300 metara i prosječne širine od oko 35 metara”, kazao je Petković, dodavši da je na obalu nasuto ukupno oko 35 hiljada kubika pijeska.

Ugledni ekspert, podsjetio je da je problem s plažom na Adi bio izražen i ranije, ali da je posljednjih godina došlo do dramatičnog povećanja intenziteta erozije, posebno na zapadnom dijelu ostrva.

Nakon nevremena, sredinom oktobra 2020. godine, praćenog dejstvom velikih talasa s juga, linija obale se povukla do prvih kuća turističkog naselja.

Tada su, kako su “Vijesti” objavile, konstatovane ozbiljne štete.

Petković je podsjetio da je tada zaključeno da će svako novo nevrijeme, tokom predstojećeg zimskog perioda, prouzrokovati još veće štete, jer je postojala opasnost da plaža na tom dijelu ostrva potpuno nestane i da veći broj bungalova ostane potpuno u vodi.

Zato je odlučeno da se izradi projekat hitnih interventnih radova na zaustavljanju erozije plaže i uspostavljanja neke prihvatljve širine plaže za turističku sezonu.

Projekat hitnih radova uradio je Petković, a radovi na izradi napera od vreća s pijeskom, počeli su krajem januara i završeni početkom marta 2021.

Petković je kazao da je uvid u efikasnost radova hitnih mjera moguće dobiti poređenjem fotografija plaže prije i poslije izgradnje napera.

Podsjetio je da je izgradnja napera imala za cilj da se u potpunosti spriječi transport nanosa pijeska duž zapadnog dijela plaže na Adi.

“U zimskim periodu, kada preovlađuju talasi iz južnog i jugoistočnog pravca, naper bi trebalo da spriječi odnošenje pijeska s Ade u pravcu Velike plaže. U proljetnjem i ljetnjem periodu, kada preovlađuju talasi iz zapadnog pravca, naper bi trebalo da zadržava sav pijesak koji stiže iz pravca Velike plaže, kao i pijesak koji s tokom vode u desnom rukavcu Bojane stiže u zonu ušća”, pojasnio je Petković.

Fenomen kupališta ka ušću Bojane

Petković je kazao da je veoma interesantno to što je širina plaže sa zapadne strane napera znatno veća u odnosu na istočnu stranu.

“Dobri poznavaoci Ade tvrde da takva plaža, na ušću desnog rukavca, nikada u prošlosti nije postojala”, kazao je Petković.

Za objašnjenje tog fenomena, naveo je, potrebna je detaljnija analiza.

“Međutim, činjenica je da je izgrađeni naper tokom zimskog perioda, kada su preovlađivali talasi iz južnog i jugoistočnog pravca, pružao zaštitu zoni koja se nalazila sa zapadne strane prepreke. Relativno mirno more u toj zoni, pogodovalo je taloženju nanosa, koji se nalazio u suspenziji toka vode koja je dolazila u zonu ušća desnog rukavca”, pojasnio je Petković što bi mogao da bude jedan od razloga fenomena.

Istovremeno, podsjetio je, tokom zimskog perioda, desile su se i poplave u slivu Bojane.

“Tok Bojane je unosio velike količine nanosa u zonu ušća. Unijeti nanos se najviše taložio duž zapadne strane napera, koja je bila zaštićena od dejstva talasa iz južnog i jugozapadnog pravca”, kazao je Petković.

Naveo je i da se pri dejstvu talasa iz zapadnog pravca, erodirani nanos s Velike plaže kretao ka Adi i zadržavao se ispred napera.