Njegoš najznačajnija istorijska ličnost, velika većina građana želi građansku i sekularnu državu

Čađenović je istakao da 53,7 odsto ispitanika smatra da četnički pokret nije antifašistički, a njih 58 procenata je protiv podizanja spomenika četnicima.

40217 pregleda 420 reakcija 109 komentar(a)
Foto: Boris Pejović
Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 09.07.2021. 15:27h

Istraživanje o stavovima građana Crne Gore o istorijskim događajima i vrijednostima, koje je sprovela agencija "Damar", pokazalo je da većina njih želi da je naša država građanska i sekularna. Istraživanje, kako je pojasnio direktor "Damara" Vuk Čađenović je rađeno od trećeg do 10. juna na uzorku od 1.007 građana. Ispitivanjem su obuhvaćeni stariji od 15 godina i više, a povodom 80 godina od Trinaestojulskog ustanka.

Istoričar Miloš Vukanović je istakao da je formalno obrazovanje uticalo najviše na formiranje stavova građana, a da suštinska pitanja koliko znaju o istorijskim događajima pokazuju da veliki broj njih to ne zna.

Vukanović je kazao da 30,1 odsto ispitanika smatra da je Trinaestojulski ustanak bio komunistički, da je opštenarodni misli 38 procenata ispitanika, a čak 21 odsto njih ne zna, što je veoma zabrinjavajuće istakao je Vukanović.

Najznačajnija ličnost za istoriju Crne Gore je Petar II Petrović Njegoš pokazalo je istraživanje, a da je tako misli 25,6 odsto ispitanika.

Kralj Nikola je na drugom mjestu najznačajnijih ličnosti sa 19,5 odsto procenata, Petar I na trećem sa 18,7, a na četvrtom je Josip Broz Tito za koga misli da je najznačajnija ličnost 10,6 odsto ispitanika.

Da je Ivan Crnojević najznačajnija ličnost smatra sedam odsto ispitanika, 6,7 misli da je to Sveti Sava, 2,3 Knjaz Danilo, a 1,7 odsto njih smatra da je to Aleksandar Karađorđević.

Najznačajnije ličnosti za istoriju Crne Gore
Najznačajnije ličnosti za istoriju Crne Gorefoto: Vijesti

Rangirane su i ličnosti koje su bile akteri Drugog svjetskog rata, a od njih najveću pozitivnu ocjenu dobio Tito i to na skali od 1 negativno do 5 pozitivno - 3,99, Ljubo Ćupić 3,84, Stana Tomašević 3,48, Krsto Zrnov Popović i Blažo Jovanović 3,45, Sava Kovačević 3,44, Peko Dapčević 3,31, Milovan Đilas 3,09.

Rangirane ličnosti koje su bile akteri II svjetskog rata
Rangirane ličnosti koje su bile akteri II svjetskog ratafoto: Vijesti

Najmanju prosječnu ocjenu imaju Draža Mihajlović 2,75 i Pavle Đurišić 2,63.

Čađenović je istakao da je istraživanje pokazalo da 57 odsto ispitanika smatra da je bitna plemenska pripadnost u Crnoj Gori.

Da je Crna Gora građanska država smatra skoro 90 odsto ispitanika, ali i njih skoro 70 odsto smatra, kako je kazao Čađenović, da naša država treba da je sekularna.

Čađenović je istakao da 53,7 odsto ispitanika smatra da četnički pokret nije antifašistički, a njih 58 procenata je protiv podizanja spomenika četnicima.

Ono što je zabrinjavajuće, navodi Čađenović što je 27,4 odsto ispitanika odgovorilo da ne zna, a 18,9 procenata misli da četnički pokret je antifašistički.

SFRJ doba napretka, 50,8 odsto ispitanih smatra Podgoričku skupštinu činom agresije

Istraživanje "Damara" je pokazalo da većina građana Crne Gore smatra da je period Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) bio doba napretka za našu državu.

Da je tako, misli njih 68,2 odsto ispitanih, 19,2 ne zna, a 12,2 procenta smatra da nije.

Vukanović je naveo da 50,8 odsto ispitanika smatra da je Podgorička skupština čin agresije kojim je Crna Gora izgubila nezavisnost, dok njih 37 procenata misli da je to bio izraz volje naroda za ujedinjenjem.

Na pitanje kakav je za Crnu Goru bio period Kraljevina Srba, Hrvata Slovenaca/Jugoslavije njih 29,7 odsto smatra da je to doba razvoja, 28,9 stagnacije, a 32,3 nazadovanja.

Većina ispitanika, njih 36,6 odsto, nema mišljenje o Božićnom ustanku, 26,4 misli da je to bila legitimna pobuna protiv strane okupacije, njih 22,3 smatra da je nelegalna pobuna protiv volje naroda za ujedinjenjem, dok 14,8 procenata je stava da je to bio sukob pristalica dvije dinastije.

Da je, kako je kazao Vukanović, Mojkovačka bitka herojski čin odbrane savezničke srpske vojske smatra 36,2 odsto ispitanih, 25,9 misli da je to bilo bespotrebno žrtvovanje crnogorske vojske, 10,9 je stava da je to bitka koja se nije mogla izbjeći, ali je opet bila uzaludna, dok 27,1 odsto njih se izjasnilo da ne zna o tom događaju.

Na pitanje kako vidite akcije (pohare) Knjaza Danila i vojvode Mirka protiv raznih crnogorskih plemena najveći broj ispitanih misli da je to bio zločin, odnosno njih 25 odsto, ali i 29 procenata se nije izjasnilo.

Da je to bilo gušenje pobune protiv centralne vlasti misli 23,3 odsto, a njih 21,9 procenata smatra da je međuplemenski sukob.

Titu najveća ocjena ikad ikome data u CG

Vukanović je istakao da prosječna ocjenu 3.99 za Tita, je najveća ocjena ikad ikome data u Crnoj Gori od javnih ličnosti.

Formalno obrazovanje, sa 59 procenata, kako je kazao Vukanović, je najviše uticalo na formiranje istorijskog mišljenja.

"Ovaj podatak predstavlja relativno pozitivan trend ali ipak daje značajnog prostora za kreiranje vannastavnog istorijskog mišljenja. To potvrđuje sljedeći podatak da samo 21.1 proc enata građana smatra da je istorija koju su učili u školama u potpunosti tačna. Podatak da 58.5 građana ima samo djelimično povjerenje, a 11.9 posto uopšte nema povjerenje u to što su učili treba da predstavlja alarm. Na to nadovezujemo sljedeći podatak da od vaninstitucionalnih izvora, o istorijskim događajima građani se najviše informišu preko televizije, pa informativni portali i društvene mreže. Knjige i stručna literature su relativno dosta ispod prethondo navedenih", istakao je Vukanović.

Što se tiče znanja o samim istorijskim dogašđajima, pojsnio je da su pitanja postavili linearno, krenuli od najznačajnijih događaja s početka novog doba do kraja XX vijeka.

"Na pitanje U kom vijeku je Crna Gora započela borbu za oslobođenje od Osmanlija? imamo skoro ravnomjerno raspoređene odgovore, gdje najveći broj ali tek njih 28.7 posto daje tačan odgovor.

Na krucijalno pitanje iz naše prošlosti, kada su se u Crnoj Gori odvojili svjetovna i dugovna vlast, nešto više od pola zna da je to bilo u 19. vijeku”, naveo je Vukanović.

Slabo znanje o Prvom svjetskom ratu

Vukanović je dodao da na najkontroverznije pitanje ovog perioda, Kako vidite akcije (pohare) Knjaza Danila i vojvode Mirka protiv raznih crnogorskih plemena? imamo itekako podijeljena mišljenja.

“Skoro podjednako su zastupljena mišljenja da je to bio zločin, gušenje pobuna protiv centralne vlasti i međuplemenski sukob, dok četvrtina građana nema mišljenje".

Najzabrinjavajući segment, kako je naveo Vukanović, su pitanja koja se odnose na događaje vezane za Prvi svjetski rat.

"Napominjemo da smo relativno skoro obilježavali 100 godina od početka i kraja ovog istorijskog događaja i imali intenzivnu političku i društvenu raspravu. Na pitanje Kojem savezu se priključila Kraljevina Crna Gora tokom Prvog svjetskog rata, samo 39.6 odsto je znalo da je to bio savez Antante, dok skoro isti procenat građan 37.9 nije znao odgovor na ovo pitanje“, istakao je Vukanović.

Čađenović je istakao da je interesantan podataka, iako ne neočekivan, da postoji statistički značajna razlika između muškaraca i žena po pitanju plemenske pripadnosti.

"Naime, žene u Crnoj Gori su manje tradicionalne od muškaraca, jer više od 1/3 žena smatra da plemenska pripadnost nije važna za razliku od 28 odsto muškaraca", dodao je Čađenović.

On je kazao da gotovo 2/3 građana smatra da antifašizam treba da bude temelj savremene CG.

"Iako je ovo značajna i vrlo jasna poruka građana da Crnu Goru treba da gradimo na vrijednostima antifasizma, zabrinjva podatak da skoro svaki 5 ispitanik/ca nemaju stav o ovom pitanju. Da je obrazovanje ključno za bolje razmuijevanje istorijskih procesa, a samim tim i sopstveno pozicioniranje na zamišljenoj skali društvenih vrijednosti, govore i podaci. Naime, podrška antifašizmu kao temeljnoj vrijednosti raste sa porastom obrazovanja koje posjeduje pojedinac. Tako, 86 odsto gradjana koji su fakultetski obrazovani smatra da temelje savremene CG treba da počiva na antifašizmu, nasuprot 60 procenata onih koji imaju srednji stepen obrazovanja", naveo je Čađenović.

U Crnoj Gori ukorijenjen multikonfesionalizam

"Podatak koji izuzetno ohrabruje je da u Crnoj Gori, pored svih podjela u odnosu na istorijske događaje, građani su jasnog stava da država treba da bude građanska. Za takav koncept se zalaže 9 od 10 ispitanika. Takođe, 7 od 10 građana smatra da CG treba da bude sekularna drzava. Možemo zakljuciti da ogromna većina u Crnoj Gori svoju zemlju doživljava kao građansku i sekularnu državu", dodao je Čađenović.

Istakao je da skoro 6 od 10 građana smatra da vjerske zajednice ne treba da učestvuju u donošenju važnih društvenih odluka.

"Suprotnog stava je četvrtina građana Crne Gore. Dakle, i ovo je još jedan od pokazatelja da je crnogorsko društvo jasno okrenutu sekularnoj državi. Konačno,tri četvrtine građana smatra da pripadnici svih vjerskih zajednica treba da imaju jednaka prava, što je jedan od pokazatelja da je u crnogorskom društvu ukorijenjen multikonfesionalizam", kazao je Čađenović.