posebno mjesto u strateškim dokumentima posvećeno razvoju poljoprivrede

Bez države nema ni otkupa šumskih plodova

Lokalna uprava u Beranama pokušaće da na svojoj teritoriji uspostavi mrežu otkupnih centara, kakvih je u toj opštini nekada bilo više nego danas u cijeloj državi

13226 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Tufik Softić
Foto: Tufik Softić

Lokalna uprava u Beranama pokušaće da na svojoj teritoriji organizuje i uspostavi mrežu otkupnih centara za šumske plodove, ljekovito bilje i pečurke, kako bi na taj način pomogli da se veliki prirodni resurs iskoriste bolje nego do sada.

Predsjednik Opštine Tihomir Bogavac je kazao da su svjesni ovog problema i da će sa pozicije lokalne uprave alarmirati nadležne državne organe.

“Od državnih organa očekujemo da nam pomognu da se organizuje otkup tržišnih viškova šumskih plodova, kako i ova sezona ne bi bila loša za sakupljače, od kojih je mnogima to značajan izvor zarade za izdržavanje porodica”, rekao je Bogavac.

On je objasnio da već od ranije u strateškim dokumentima Opštine Berane posebno mjesto zauzimaju poglavlja koja se tiču razvoja poljoprivrede, proizvodnje zdrave hrane i otkupa ljekovitog bilja i šumskih plodova.

“U višegodišnjem investicionom planu navodi se da su ljekovito bilje i šumski plodovi u koje, između ostalog, spadaju borovnica, pečurka, kleka, razni čajevi i drugo, značajni neiskorišteni potencijali beranske opštine”, dodao je Bogavac.

Shodno tim preporukama, iz lokalne uprave su pokrenuli inicijativu koja predviđa ponovno otvaranje otkupnih centara, s obzirom na to da su svi objekti u kojima su se svojevremeno plasirali tržišni viškovi odavno prepušteni propadanju.

“Nastojaćemo da stvorimo pogodnosti koje bi zadovoljile interese onih koji svoju šansu vide u otkupu poljoprivrednih tržišnih viškova, šumskih plodova i ljekobilja. Evidentno je da dosadašnja praksa nije dala odgovarajuće rezultate. Očigledno je da se ovom pitanju mora ozbiljnije pristupati i da treba donositi posebne mjere potrebne da se prirodni resursi kojima raspolažemo stave u funkciju razvoja, kako bi lokalno stanovništvo od toga imalo koristi”, rekao je Bogavac.

Menadžer Opštine Vladimir Đaković ističe da su određeni predlozi već upućeni pojedinim državnim institucijama, s ciljem da se uspostavi organizovani otkup tržišnih viškova.

“Vođeni preporukama iz strateških dokumenata, sačinili smo određene predloge radi revitalizacije nekadašnjih otkupnih centara koji odavno nijesu u funkciji. Te predloge smo uputili državnim institucijama s namjerom da ovo pitanje zajednički rješavamo, s obzirom na to da ni samo zakonodavstvo nije precizno regulisalo kako ovu problematiku treba tretirati”.

Đaković objašnjava da ni vlasnička struktura bivših zadruga nije jasno definisana.

“Nadamo se da će naši predlozi naići na razumijevanje i da ćemo u narednom periodu imati centre koji će biti na usluzi i poljoprivrenim proizvođačima i onima koji se bave sakupljanjem šumskih plodova”.

Predstavnici mjesnih zajednica navode da otkup uglavnom vrše nakupci i da su proizvođači lišeni sigurnosti koja bi im davala dodatni stimulans da se bave ovim djelatnostima.

Nakon što je u pogledu industrijalizacije, poslije tajkunskih privatizacija, sjever vratila čitav vijek unazad, država je pogasila sve centre u kojima je postojala mogućnost plasmana poljoprivrednih tržnih viškova.

Otkupni centri su uglavnom gašeni do 2000. godine, a potom je prije nekoliko godina donesen Zakon o kooperativama. Prema Zakonu, sve nekadašnje zemljoradničke zadruge, ako su i sačuvane u bilo kojem obliku, morale su da se preregistruju u kooperativne centre.

Poljoprivredni proizvođači su od tada prepušteni na milost i nemilost nakupaca.

“Otkupni centri postoje samo u planovima bez obzira što podaci sa posljednjeg popisa ukazuju da veća polovina stanovništva u Opštini Berane živi na seoskom području“, navode predstavnici mjesnih zajednica.

Sagovornici “Vijesti” podsjećaju da, i pored izvanrednih prirodnih resursa, ni u jednom seoskom mjesnom centru u Beranama, sada ne postoje stanice koje bi se bavile otkupom poljoprivrednih i drugih proizvoda.

O tome da ih je nekada bilo samo na području Berana više nego sada u čitavoj državi, govore ostaci ruševina u selima Lubnice, Polica, Šekular, Štitari, kao i prigradskom naselju Buče. U kakvom su stanju ti nekadašnji veliki objekti, bolje je ne zagledivati. Čiji su, u velikom broju slučajeva, se i ne zna

“Vijesti” su ranije pisale o tome kako je uništena i preprodata najveća hladnjača na sjeveru Crne Gore, koja je bila potpuno funkcionalna i kako se na njenom mjestu u Beranama sada nalazi jedan veliki trgovinski objekat...

Ta hladnjača nekada je bila prepuna šumskih plodova koji su tu dobro uskladišteni mogli stajati duže vrijeme, čekajući najboljeg kupca i najbolji moment za prodaju.

Da bi stvari mogle da se pomjere sa mrtve tačke, govori informacija da su nedavno ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksandar Stijović i predsjednik Opštine Berane dogovorili da se u ovom gradu izgradi takozvana kuća poljoprivrede, odnosno jedan objekat pod čijim krovom bi bile sve državne i opštinske službe koje su u funkciji razvoja pojoprivrede i pomoći poljoprivrednicima.

Stijović je kazao da je riječ o izuzetno korisnom projektu koji će doprinijeti da poljoprivredni proizvođači sa područja beranske i susjednih opština brže i lakše servisiraju svoje zahtjeve i potrebe.

“Sredstva za izgradnju kuće poljoprivrede obezbijeđena su preko Svjetske banke. Raduje i činjenica da je utvrđena lokacija na kojoj će se graditi ovaj objekat”, rekao je Stijović.

Kako se nezvanično može saznati, za sada je kao buduća lokacija kuće poljoprivrede označena stara zgrada u kojoj se trenutno nalazi komunalna policija u Teramskoj ulici. Ta zgrada je već odavno u takvom stanju da je bilo planirano njeno rušenje ili renoviranje.

Samo da ta priča ne bude kao ona u Andrijevici. Bivše vlasti su uložile dva miliona eura u izgradnju takozvane Kuće voća u tom gradiću, ali taj objekat koji je, između ostalog, trebalo da bude i mjesto otkupa tržnih viškova i prerade šumskih plodova, do sada nije stavljen u funkciju.

U čitavom regionu Polimlja i šire nakupci su u potpunosti preuzeli posao otkupa šumskih plodova. Dobro obaviješteni sagovornici kažu da oni novac uglavnom unaprijed dobijaju iz jednog grada u Srbiji, gdje kasnije predaju otkupljenu robu, da bi se odatle distribuirala dalje u inostranstvo.

Sjeverni region nema nijedan ozbiljan proizvodni pogon za preradu šumskih plodova.

Berač, nakupac, inostranstvo - tako trenutno stoje stvari u državi koja bi da bude dio Evrope. Uostalom, i mali dio borovnice koji se nađe na domaćim pijacama, za većinu građana je preskup.

Preporučujemo za Vas