okupljanje protiv gradnje malih hidroelektrana

"Abazović da dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine"

U ime mještana dva sela predsjednik MZ Kraljske bare Milovan Labović pozvao je i ministre kapitalnih investicija i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Mladena Bojanića i Ratka Mitrovića da svaki u svom resoru preduzmu mjere, kojim bi se spriječili "gaženje prava stanovnika tog kraja"

18047 pregleda 122 reakcija 16 komentar(a)
Sa protesta mještana Kraljskih Bara i Rečina, Foto: Dragana Šćepanović
Sa protesta mještana Kraljskih Bara i Rečina, Foto: Dragana Šćepanović

Sa okupljanja protiv gradnje malih hidroelektrana (mHE) u kolašinskim selima Kraljske Bare i Rečine, mještani su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da "dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao mještanima u septembru prošle godine".

Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i između ostalog, rekao da "buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju mHE".

On je tada tvrdio i da je "svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi".

U ime mještana dva sela predsjednik MZ Kraljske bare Milovan Labović pozvao je i ministre kapitalnih investicija i ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Mladena Bojanića i Ratka Mitrovića da svaki u svom resoru preduzmu mjere, kojim bi se spriječili "gaženje prava stanovnika tog kraja".

U tom selu na tri vodotoka mHE radi firma "Dekar energy", a mještani od jula prošle godine protestima, blokadama pristupnih puteva i stražama sprečavaju gradnju.

Krajem maja, privremenu mjeru zabrane gradnje na tim i vodotoku Rečinska rijeka, donio je i Direktorat za inspekcijske poslove.

Koncesionar na rečinskoj rijeci je "Hydro Logistics".

Labović je kritikovao privremenu mjeru, koju je, na zahtjev jednog od podizvođača radova na mHE u Kraljskim Barama, donio kolašinski Osnovni sud.

Labović
Labovićfoto: Dragana Šćepanović

Tom mjerom, firmi "Elit gradnj"a iz Podgorice, sud je omogućio da "nesmetano uzme svoj materijal sa gradilišta".

Labović je objasnio da se nova privremena mjera odnosi i na parcelu, čiji je vlasnik jedan od mještana.

Takođe, kako je objasnio, na tu parcelu se odnosi i prošlogodišnja mjera istog suda, kojom su zabranjeni radovi, s obzirom da su započeti bez dozvole vlasnika.

"Više od mjesec dana trebalo je Osnovnom sudu da donese privremenu mjeru, kojom su zabranjeni radovi na imovini našeg komšije. Sada, na zahtjev podizvođača, privremena mjera donijeta je za jedan dan, bez utvrđivanja činjeničnog stanja, samo na osnovu tvrdnje podizvođača, koje sutkinja nije provjerila. Sud je trebalo da na terenu "snimi" stanje. Ja sam podizvođaču kazao "ako ste nezakonito ušli na našu imovimu, morate bar izaći zakonito. Je li insistiranje na poštovanju zakona grijeh?", kazao je Labović.

Prema njegovim riječima, mještani će izdržati i "najnovije pritiske, zajedno i dosljedno".

Kako Labović kaže, mještani su zabrinuti "jer pravno nasilje, obično, donosi i fizičko nasilje".

Od Abazovića, zbog toga, traže i da "garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mHE".

Vladmir Novović podsjetio je da koncesioni akt glasi na vodotok Crnja.

Novović
Novovićfoto: Dragana Šćepanović

Ljubaštica i Čestogaz, na kojima je, takođe, koncesionar namjeravao da gradi mHE, objasnio je on, nijesu dio tog vodotoka.

Novović smatra da je samo ta činjenica dovoljna za raskid koncesionog ugovora.

"Država ćuti o tome. Sudovi, tužilaštvo, ćute o tome... U građevinskim dozvolama i urbanističko tehničkim uslovima piše da je Ljubaštića i Crni potok na vodotoku Crnja. A svi smo svjedoci da su radovi početi na Čestogazu. Znači, očigledno se krade od države i svakog građanina Crne Gore. I na to ćute država, sudovi i tužilaštvo. Oni, koje mi plaćamo našim novcem", rekao je on.

Prema Novovićevim riječima, građevinska inspekcija je, tokom 2016. i 2017. godine, obavljala nadzor samo na jednom mjestu.

Nedavno su, tvrdi on, došli na drugu stranu "jer nijesu mogli sebe da uhvate u laži".

Novović je naveo još nekoliko, kako je rekao, "očiglednih argumenata zbog kojih je koncesioni ugovor trebalo da se raskine davno" .

"Od novih ministarstava, osim par odgovora na zahtjeve o slobodnom pristupu informacijama, kao ni od prošlih, nijesmo dobili ni jedno slovo. Praksa se nastavlja. Ništa se nije promijenilo. Mještani zahtijevaju raskid koncesionih ugovora bez ikave naknade za koncesionara, jer je očiglčedno kršio zakon", kazao je on.

Protest u Kraljskim Barama bio je 26. po redu.

Mještani najavljuju da će nastaviti okupljanja sve do raskida koncesionog ugovora.

Preporučujemo za Vas