povodom 13. jula - Dana državnosti

Đukanović: Čast mi je da dodijelim visoka državna odlikovanja ovom krugu crnogorskih i jugoslovenskih uglednika

"Savremena Crna Gora još uvijek nije dovoljno ukazala zasluženo poštovanje generaciji poslijetarnih podvižnika, koji su zahvaljujući nezaboravnoj pobjedi u II svjetskom ratu, tokom faze socijalističkog razvoja, postavili najvredniji dio temelja naše današnje države"

40423 pregleda 648 reakcija 21 komentar(a)
Foto: Predsjednik.me
Foto: Predsjednik.me

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uručio je odlikovanja povodom 13. jula - Dana državnosti jednom broju istaknutih ličnosti za značajan doprinos u Narodonooslobodilačkoj borbi, kao i izgradnji i razvoju Crne Gore, obnovi njene nezavisnosti i afirmaciji u raznim periodima.

Đukanović je lično uručio Orden crnogorske velike zvijezde Radivoju Brajoviću, Orden crnogorske zastave prvog stepena Vuku Dragaševiću, Zariji Vukašinoviću, Branku Banjeviću i posthumno Rafetu Husoviću.

Orden crnogorske zastave drugog stepena uručen je UBNOR-a i antifašista Nikšića i posthumno Radoju Pajoviću.

Predsjednik je odlikovao i admirala Branka Mamulu ordenom Crnogorske zastave prvog stepena, koji će mu biti naknadno uručen.

Naveo je da bi "o zaslugama svakog od odlikovanih mogao govoriti veoma dugo i argumentovano".

"Orden Crnogorske velike zvijezde dodijelio sam Radivoju Brajoviću. On je jedan od najistaknutijih crnogorskih rukovodilaca SR Crne Gore u poslijeratnom periodu. Između ostalog bio je predsjednik Predsjedništva, predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade Crne Gore. Jedan je od najzaslužnijih za ekonomski preporod i ukupan razvoj naše države u tom vremenu. Crna Gora, koja je važila za jednu od nerazvijenijih federalnih jedinica u Jugoslaviji, dok je gdin Brajović vodio Izvršno vijeće bila je najbliža prosjeku jugoslovenske razvijenosti. Takođe, uspostavila je veoma vrijedne međunarodne ekonomske i političke veze. Nakon odlaska s političkih i državnih funkcija, i raspada SFRJ, uključio se u borbu za građansku, demokratsku i suverenu Crnu Goru. Uoči referenduma je bio član Savjeta Pokreta za obnovu nezavisnosti naše države. I danas svojim znanjem i iskustvom doprinosi progresu i afirmaciji Crne Gore", naveo je Đukanović.

Obrazložio je i zašto je Orden Crnogorske zastave prvog stepena dodijelio Dragaševiću, Vukašinoviću, Banjeviću, Mamuli i posthumno Husoviću.

"Vuko Dragašević je istaknuti crnogorski i jugoslovenski političar i diplomata, učesnik Narodnooslobodilačke borbe od 1941. i nosilac Partizanske spomenice. Bio je član Predsjedništva SR Crne Gore, ministar u njenoj vladi, i u Vladi SFRJ, kao i jugoslovenski ambasador. U dugom i veoma plodnom radnom i životnom vijeku dao je izuzetan doprinos političkom, ekonomskom i društvenom napretku pljevaljskog kraja, Crne Gore i Jugoslavije. S velikim entuzijazmom podržao je obnovu crnogorske nezavisnosti".

Đukanović je istakao da Dragašević i danas svojim ugledom i angažmanom izuzetno doprinosi očuvanju antifašističkih tekovina i evropskom putu razvoja naše domovine.

"I Zarija Vukašinović je učesnik NOR od 1941, jedini živi borac Druge čete Trećeg bataljona Četvrte crnogorske proleterske brigade koja je vodila herojsku borbu na Ljubinom grobu 12. i 13. juna 1943. tokom bitke na Sutjesci. Na Ljubinom grobu je tada bilo 40 proletera koji su, na naređenje Tita i Vrhovnog štaba da taj položaj brane po cijenu života, odgovorili: "Dok god na Ljubinom grobu budete čuli pucnje naših pušaka Njemci neće proći. A kad toga ne bude, znajte da na njemu više nema živih proletera". U najranijoj mladosti bio je u toj četi besmrtnih, a danas na kraju desete decenije, s jednakim žarom ističe da je fašizam najveće zlo, i da se protiv toga svi moraju boriti".

"Branko Banjević je jedan od najvećih crnogorskih intelektualaca, koji je u djetinjstvu prošao kroz vrata ratnog pakla. Potiče iz čuvene partizanske porodice, pa je sasvim logično što je, provodeći najveći dio djetinjstva u zbjegovima, obavljao i važne kurirske poslove za Narodnooslobodilački pokret. On je jedan od najboljih crnogorskih pjesnika, vrsni erudita, književni kritičar i istoričar književnosti koji je dao nemjerljiv doprinos afirmaciji crnogorske nacionalne kulture, posebno književnosti i jezika. Zahvaljujući njemu uspostavljena su pouzdana mjerila vrijednosti crnogorskih pisaca i njihovih djela. On je nezavisni intelektualac koji je u svim prilikama i vremenima jasno iznosio stavove o društvenim, kulturnim i političkim pojavama, otvoreno se angažujući u odbrani Crne Gore kad god je bila u opasnosti. Bio je jedan od osnivača Društva nezavisnih pisaca i Matice crnogorske, i njihov predsjednik. Jedan je od inicijatora i član Savjeta Pokreta za nezavisnu Crnu Goru uoči referenduma 2006. godine".

Đukanović je naveo i da je crnogorska književna i intelektualna scena uvijek, kao i danas, bila prepoznatljiva po angažmanu Banjevića.

"Branko Mamula je učesnik Narodnooslobodilačkog rata od 1941. i nosilac Partizanske spomenice. Briljantnu karijeru započetu u Jugoslovenskoj ratnoj mornarici u kojoj je stekao čin admirala flote, zaokružio je obavljajući dužnost Načelnika Generalštaba JNA i ministra odbrane SFRJ. U Crnoj Gori, koja mu je postala druga domovina, živi nakon raspada bivše Jugoslavije, dajući nesebičan doprinos njenoj afirmaciji, razvoju i napretku. Ostao je dosljedan najboljim vrijednostima iz vremena antifašističke Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke izgradnje Jugoslavije. Bezrezervno je integrisan u savremeno crnogorsko društvo, uz punu podršku ostvarenju strateških ciljeva savremene Crne Gore na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu.

"Rafet Husović nažalost odnedavno nije među nama. Da s pijetetom čuvamo uspomenu na njegov lik i djelo, i poštovanje za sve što je za vrijeme svog kratkog, ispunjenog života, uradio za Crnu Goru, potvrđuje i ovo odlikovanje koje mu posthumno dodjeljujemo. Bio je lider Bošnjačke stranke od njenog osnivanja. Ona je dala izuzetan doprinos unapređenju položaja bošnjačkog naroda u Crnoj Gori. Isto tako, i obnovi crnogorske nezavisnosti, ostvarenju unutrašnjih i spoljnopolitičkih strateških ciljeva zemlje, ravnomjernijem regionalnom razvoju, učlanjenju u NATO kao i napretku u pregovaračkom procesu sa EU. Tim vrijednim ostvarenjima poseban lični pečat dao je Rafet Husović, obavljajući značajne državne i političke funkcije. Ostaće upamćen i po činjenici da je Bošnjačku stranku učlanio u porodicu modernih evropskih stranaka – Evropsku narodnu partiju. A posebno po doprinosu unapređenju multietničkog sklada na koji je savremena građanska Crna Gora veoma ponosna".

Orden Crnogorske zastave drugog stepena dodijeli je Udruženju boraca NOR i antifašista Nikšića, na predlog SUBNOR, kao i posthumno Pajoviću.

"Udruženje boraca NOR i antifašista Nikšića se u boračkoj organizaciji godinama smatra najboljim udruženjem, ne samo zbog brojnosti članstva nego i po konkretnim aktivnostima kojima promoviše i afirmiše slobodarstvo i antifašizam kao temeljne vrijednosti Crne Gore. Između ostalog, na njihovu inicijativu u Nikšiću su obnovljena i podignuta 242 spomen-obilježja, i od zaborava sačuvana imena 158 istaknutih ljudi nikšićkog kraja. Jedna od najvažnijih aktivnosti je razvijanje antifašističke svijesti, posebno kod mladih naraštaja. Pokrenuli su izuzetno značajnu akciju pod nazivom „Svi smo mi antifašisti“ koja okuplja 27 organizacija, ustanova i srednjih škola. U svim osnovnim i srednjim školama organizovani su istorijski časovi i predavanja posvećena znamenitim ličnostima i događajima iz slavne crnogorske istorije. Zahvaljujući u dobroj mjeri tome srednjoškolske ekipe mladih antifašista višestruki su pobjednici takmičenja „Crna Gora i njena sloboda“. UBNOR Nikšića je poznat i po veoma plodnoj izdavačkoj djelatnosti posvećenoj slobodarstvu, NOB i istaknutim pojedincima".

"Nažalost, i dr Radoja Pajovića posthumno odlikujemo. On je bio jedan od najznačajnijih crnogorskih istoričara, i po priznanju njegovih kolega, najbolji istoričar za period Crne Gore u Drugom svjetskom ratu. Čitav radni vijek je proveo u Istorijskom institutu, samostalno i kao koautor objavio je 12 knjiga. Autor je čuvene studije „Trinaestojulski ustanak u našim i italijanskim izvorima“. Poseban doprinos crnogorskoj istoriografiji predstavlja njegova stručna i naučna borba protiv pokušaja da se nenaučnim revizionizmom ospore činjenice o Drugom svjetskom ratu. Argumentovano i hrabro borio se protiv rehabilitacije vođa kolaborantskog četničkog pokreta. Pripadao je krugu intelektualaca koji su podržali obnovu državne nezavisnosti Crne Gore i koji su doprinosili afirmaciji crnogorskog identiteta".

odlikovanja Đukanović
foto: Predsjednik.me

Đukanović je istakao da mu je čast da kao Predsjednik države dodijeli visoka državna odlikovanja ovom krugu crnogorskih i jugoslovenskih uglednika.

"I da istovremeno primijetim -savremena Crna Gora još uvijek nije dovoljno ukazala zasluženo poštovanje generaciji poslijetarnih podvižnika, koji su zahvaljujući nezaboravnoj pobjedi u II svjetskom ratu, tokom faze socijalističkog razvoja, postavili najvredniji dio temelja naše današnje države. Vjerujem da je i ova svečanost samo početak našeg adekvatnijeg odnosa prema zaslužnim ljudima toga vremena", zaključio je Đukanović.

Preporučujemo za Vas