bratić Na udaru kritika zbog razrješenja i imenovanja u školstvu

Obrazovni sistem vratiti na fabrička podešavanja

Božena Jelušić najavila izmjene Zakona, da direktore biraju školski odbori, a ne Ministarstvo. Dragan Ivanović smatra da ministarka nema loše namjere, već samo želi da sprovede reforme. Nek javnost kaže kad je DPS sa svojim koalicionim partnerima ispravio bilo koju grešku, kaže Vladimir Martinović

58277 pregleda 416 reakcija 115 komentar(a)
Zgrada Gimnazije “Slobodan Škerović”, Foto: Luka Zeković
Zgrada Gimnazije “Slobodan Škerović”, Foto: Luka Zeković

Poslanica Građanskog pokreta URA Božena Jelušić najavila je da će Skupštini podnijeti predlog izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim će tražiti da direktore škola biraju školski odbori, a ne Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, što je sada slučaj.

Na tom predlogu će, kako je najavila, raditi naredne sedmice, sa Sindikatom i NVO sektorom.

Jelušić je kazala da je nesporno da je Zakon trebalo unaprijediti, njegove izmjene usvojene su krajem maja, ali to, prema njenim riječima, nije krenulo u željenom pravcu.

„Upravo su smjene direktora škola to pokazale... Direktore treba da biraju depolitizovani i decentralizovani školski odbori“, rekla je Jelušić „Vijestima“.

Prema aktuelnom Zakonu, ministar bira i razrješava direktore obrazovnih ustanova.

Jelušić je isti predlog, u vidu amandmana, bila podnijela ranije ove godine, ali je, kako objašnjava, pristala da ga povuče dok se u dogovoru sa Sindikatom ne naprave određene dopune.

Ona smatra da bi školski odbori, koji bi uključivali predstavnike nastavnika, Ministarstva, roditelja, Sindikata, privrednih partnera i lokalnih zajednica, mogli da kredibilno i depolitizovano biraju čelnike škola.

„Takav sistem smo već imali, ali je on napušten. Sa centralizacijom izbora direktora, koja je otprilike betonirana 2014. godine, dobili smo ovo što se sad dešava kroz smjene, razrješenja i postavljenja. To je pokazalo koliko je sistem iznutra postao truo i neodrživ. Zbog toga je vrlo važno vratiti se na ta tzv. fabrička podešavanja obrazovnog sistema, koji ne smije biti u rukama nijedne političke partije per se, niti nekog političkog centra moći, već prije svega u rukama onih koji u njemu rade“, naglašava Jelušić.

Direktore treba da biraju depolitizovani i decentralizovani školski odbori: Jelušić
Direktore treba da biraju depolitizovani i decentralizovani školski odbori: Jelušić foto: Savo Prelević

Podsjeća da je 2009. godine, zbog pokušaja Ministarstva da smijeni direktora cetinjske Gimnazije, kog je izabrao Školski odbor, u tom gradu izbio četrdesetodnevni štrajk gimnazijalaca.

„Ministar prosvjete (Sreten Škuletić) tada je podnio ostavku, a sistem je nakon tog događaja centralizovan, jer se pokazalo da građani, kad im se da institucija koja ima zdrave poluge odlučivanja, neće postupati uvijek kako želi politički centar. Sad to ponovo moramo da vratimo“, poručuje Jelušić.

Ministarstvo prosvjete bilo je ove sedmice na udaru kritika opozicije, NVO, ali i dijela vlasti, zbog razrješenja i imenovanja u školstvu. Zbog toga je u Podgorici, ispred sjedišta Ministarstva, održan protest sa koga je, između ostalog, zatražena ostavka ministarke Vesne Bratić.

Najveću buru izazvalo je imenovanje učiteljice Rade Višnjić za v.d. direktoricu OŠ „Jugoslavija“ u Baru. Ona je imenovana bez obzira na to što je u januaru prošle godine protiv nje bio pokrenut disciplinski postupak jer je učenicima na času zadala da crtaju trobojke. Višnjić je jesenas dobila otkaz, nakon što je preko vajber grupe pozivala učenike na moleban u Hram Svetog Jovana Vladimira u Baru.

Na udaru kritika zbog razrješenja i imenovanja u školstvu: Bratić
Na udaru kritika zbog razrješenja i imenovanja u školstvu: Bratićfoto: Savo Prelević

Međutim, dan nakon što je imenovana, Višnjić je razriješena dužnosti, jer su se, kako je navedeno iz Ministarstva, „pojavili privatni materijali, lične, ali i opscene prirode”.

Višnjić je saopštila da je odustala od funkcije v.d. direktorice nakon što je dobila rješenje o imenovanju, zbog pritiska i jer je ministarka Bratić „nasjela na necivilizovane reakcije“.

Buru je izazvalo i prekjučerašnje razrješenje bivše direktorice JU Obrazovni centar Plužine, koja je preminula 28. marta ove godine. Ministarstvo se izvinilo porodici preminule, navodeći da je propust nastao zbog obimnog posla.

Jelušić kaže da je sve što se prethodnih dana dešavalo loše, ali da je na neki način „tačka na i”.

„Nijeste mogli, figurativno rečeno, ubiti sistem jednim udarcem ministarke Bratić. Ubili ste ga ranije. Ovo je bio samo završni udarac“, naglašava Jelušić.

Poslanik Socijalističke narodne partije i jedan od predlagača usvojenih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, Dragan Ivanović, kazao je „Vijestima“ da smjene direktora škola najviše kritikuju oni koji su sami radili i odlučivali, ne dozvoljavajući, kako je naveo, da se kritikuju i da se od njih zatraži objašnjenje zašto tako postupaju.

„Sad se dešavaju politička priča i pritisak na ministarku Bratić. Ima propusta u Ministarstvu, ali ko radi taj i griješi. Možemo dati primjedbe, ali se nadamo da će sve to biti riješeno u hodu. Ministarka nema loše namjere. Ona jedino želi da sprovede reforme, kako bi u škole došli novi kadrovi koji će osvježiti obrazovanje i podići te ustanove na veći nivo“, smatra on.

Ivanović
Ivanovićfoto: skupstina.me

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) upozorila je ove sedmice da u Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju postoji norma koja ministarki prosvjete daje diskreciono pravo da bira i razrješava direktore.

„Što može dovesti do zloupotrebe ovašćenja, narušiti cijeli obrazovni sistem, posebno imajući u vidu da je stručni kadar u obrazovanju presudno značajan za razvoj znanja, vještina, stavova i vrijednosti neophodnih za demoktatsku kulturu jednog društva“, navodi se u mišljenju direktorice ASK-a Jelene Perović.

Poslanik Demokrata i takođe jedan od predlagača usvojenih izmjena obrazovnog zakona, Vladimir Martinović, rekao je da se, ako Ministarstvo prosvjete radi mimo važećih propisa znaju procedure pred nadležnim sudovima.

Odgovorajući na optužbe opozicije o revanšizmu u prosvjeti, on kaže da su Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokrate (SD), „pričom da je imenovano više od 200-300 direktora škola i da je to revanšizam“, priznali da su postavljali direktore po partijskom ključu.

„Volio bih da čujem koji je to funkcioner Demokratske Crne Gore postao direktor neke škole. Prema mojim informacijama, mi nemamo funkcionere koji su postali direktori. S druge strane, u prethodnom periodu imali ste nemali broj direktora koji su morali imati člansku kartu DPS-a i SD-a. Ali i ne samo to. Oni su uoči svakih izbora, a to smo javno pokazali i dokazali, morali biti donatori DPS-a. Vjerovatno su time opravdavali svoje mandate, koji su u velikom broju slučajeva bili protivzakoniti, jer imamo direktore škola koji su više od dva puta bili na tim funkcijama, što je suprotno važećim propisima“, ističe on za „Vijesti“.

“Nemali broj direktora u prethodnom periodu morao je imati člansku kartu DPS-a i SD-a: Martinović
“Nemali broj direktora u prethodnom periodu morao je imati člansku kartu DPS-a i SD-a: Martinovićfoto: Igor Šljivančanin

Martinović je, govoreći o propustima koje je Ministarstvo napravilo prethodnih dana, kazao da nije čuo da je neko pohvalio korigovanje grešaka.

„Nek javnost kaže kad je DPS sa svojim koalicionim partnerima ispravio bilo koju grešku. Na čelu Ministarstva prosvjete ranije je bio g. Migo Stijepović i svi dobro znamo šta se i kako radilo. A da ne pričamo o kasnijim ministrima... Zbog toga DPS ima najmanje pravo da spočitava greške bilo kome“, zaključuje Martinović.

Prema Zakonu, za direktora osnovne škole može da bude birano lice koje ima najmanje VII1 nivo nacionalnog okvira kvalifikacije i ispunjava uslove za nastavnika razredne nastave, odnosno nastavnika obaveznog nastavnog predmeta ili stručnog saradnika (psiholog, pedagog...).

To znači da Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta krši zakon kada za vršioce dužnosti direktora osnovnih postavlja prosvjetne radnike iz srednjih škola, koji predaju predmete koji se ne izučavaju u osnovnim školama.

To se, kako su ranije potvrdili sagovornici “Vijesti”, do sada desilo u najmanje dvije podgoričke osnovne škole, a najslikovitiji primjer je odluka resora Vesne Bratić da za v. d. direktora OŠ “Savo Pejanović” u Podgorici imenuje Zorana Đukića, nastavnika mašinske grupe predmeta.

Đukić je predavao u podgoričkoj Srednjoj stručnoj školi “Ivan Uskoković”, a imenovan je umjesto dosadašnje direktorice Biljane Krivokapić.

Kontrolno saslušanje Bratić 30. jula

Odbor za prosvjetu, kulturu, nauku i sport zakazao je 30. jula kontrolno saslušanje ministarke Bratić zbog imenovanja u školstvu.

Inicijativu za saslušanje podržalo je šest poslanika opozicije i poslanica GP URA Božena Jelušić, dok je šest predstavnika vladajuće koalicije bilo protiv.

Podnosilac inicijative, poslanik SD-a Damir Šehović, rekao je da je u prosvjeti izvršena klasična čistka i obračun s nepodobnima, a da se, kako je naveo, nije vodilo računa o njihovim pojedinačnim rezultatima rada.

Lider i poslanik Prave Crne Gore, Marko Milačić, kazao je da nije protiv saslušanja, ali da u slučaju Bratić preovlađuju „selektivnost i dvostruki aršini“. On je dodao da je Bratić ministarka koji ne trpi nikakve pritiske, te da je njen najveći grijeh što je Srpkinja, „a što joj se ne može oprostiti sa raznih strana“.

Poslanik DPS-a Dragutin Papović naveo je da aktuelna vlast tročetvrtinski podržava četničku ideologiju, pa je otuda, prema njegovim riječima, skandalozno pitanje što je problem da neko ko podržava tu ideologiju bude na čelu vaspitno-obrazovne ustanove.

Poslanik Demosa Miodrag Lekić saopštio je da bi i on imao dosta pitanja za Bratić, posebno u vezi njena četiri resora, ali i za neke njene „ne baš najsrećnije izjave“.

Poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović ustvrdila je kako je za vrijeme mandata Damira Šehovića obrazovanje pretrpjelo najveću štetu.

"Znalo se kako se zapošljava i tamo su bili vaši i jastrebovi DPS-a, koji su vršili nacionalnu i političku diskriminaciju onih koji ne podržavaju vašu tadašnju koaliciju", kazala je Božović.

Ona tvrdi da kao profesorica srpskog jezika i književnosti nije mogla da pronađe posao.

Sa centralizacijom izbora direktora, koja je otprilike betonirana 2014. godine, dobili smo ovo što se sad dešava kroz smjene, razrješenja i postavljenja. To je pokazalo koliko je sistem iznutra postao truo i neodrživ”, smatra Jelušić

Žale zbog nesmotrenosti

Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta izvinilo se porodici i prijateljima pokojne direktorice Obrazovnog centra u Plužinama, Gordane Radović, zbog, kako su kazali, nenamjerne omaške službenika koja je nastala prilikom izrade rješenja.

Iz Ministarstva su saopštili da je propust nastao usljed preobimnog posla na izradi čak 448 rješenja.

Napominju da ne žele da opravdavaju pogrešku zaposlenih, već ukazuju na nepostojanje bilo kakve zle namjere i da je jedino kvantitet rada uticao na nastalu nesmotrenost.

„Zbog neprijatnosti nam je naročito žao ukoliko imamo u vidu da smo o Gordani čuli samo najljepše, ne samo u kontekstu profesionalnog rada i angažmana, već i o njoj kao dobroj i plemenitoj osobi“, naveli su iz Ministarstva prosvjete.

Iz tog resora su kazali da propust ne mogu da isprave, ali da mogu da iskažu duboko žaljenje zbog nesmotrenosti.

Preporučujemo za Vas