PROBLEM OVOGODIŠNJE SUŠE U CRNOJ GORI

Suša zatvorila česme, presahla izvore, požutjela livade

Kolika je suša najbolje svjedoči podatak da su pojedini izvori na Sinjavini presušili, pa su stočari prinuđeni da vodu dovoze na konjima iz udaljenih oblasti. Meteorolog Branko Micev objašnjava da se radi o manjku padavina od marta

34451 pregleda 309 reakcija 16 komentar(a)
I Savina voda na Sinjajevini presahla, Foto: Privatna arhiva
I Savina voda na Sinjajevini presahla, Foto: Privatna arhiva

Suve slavine, požutjele livade u planinskim oblastima Žabljaka i Sinjavine i usahli izvori posljedica su ogromnog deficita padavina u čitavoj Crnoj Gori od marta, kao i tropskih temperatura ovog ljeta.

Kolika je suša najbolje svjedoči podatak da su pojedini izvori na Sinjavini presušili, pa su stočari prinuđeni da vodu dovoze na konjima iz udaljenih oblasti. Kažu - snalaze se, trave za ispašu stoke nema, sagorjela je, pa se već sada daje sijeno, takva situacija je i na Žabljaku, a posljednja jača kiša u Nikšiću je pala još 14. aprila.

U Danilovgradu u posljednjih deset godina ne pamte ovakvu sušu, a pojedina seoska područja su bez vode danima, jer je u sistemu jednostavno nema dovoljno.

Problem imaju i na području Lješanske nahije u Podgorici, gdje su, kako su “Vijesti” pisale na snazi mjere, prema kojima sela po jedan dan nemaju vode.

Kako pojašnjava meteorolog Branko Micev, januar je bio izuzetno kišan, uslijedio je februar sa suficitom padavina u pojedinim mjestima, a nakon toga od marta do avgusta je veliki deficit padavina.

”Na području Nikšića u periodu mart-avgust palo je svega 44 posto od klimatske normale, znači deficit vode iznosi oko 430 000 kubika. Toliko vode nedostaje na svakom kvadratnom kilometru. To znači da je deficit 56 odsto”, kaže Micev.

Micev
Micevfoto: Vesko Belojevic

On je istakao da je u gradu pod Trebjesom preko 20 litara za 24 časa, a što se računa u jaku kišu, palo 14. aprila.

”Od 24. aprila do danas na području Nikšića je bilo samo tri dana u kojima je kiša prelazila 0,1 litar na kvadratni kilometar. I samo četiri dana u kojima je dnevna količina prelazila deset litara na kvadratnom kilometru. Slično je i u drugim gradovima, na području Podgorice period maj-jul je bio izuzetno sušan, deficit padavina je čak 60 posto, odnosno palo je samo 40 procenata od klimatske normale. Na području Žabljaka u periodu od maja do danas je stvoren veliki deficit padavina, u aprilu je bio mali suficit, jer je par dana bilo kišovitih. Na području Cetinja u maju, junu, julu ostvareno je svega 38 procenata od klimatske normale. I ako uzmemo ove podatke na Cetinju nedostaje oko 200 000 kubika vode na kvadratnom kilometru za ta tri mjeseca. I na sjeveru Crne Gore, u Kolašinu, Bijelom Polju je veliki deficit padavina u periodu maj, jun i jul. U Bijelom Polju ostvareno je svega 49 procenata od klimatske normale, Kolašinu 40”, rekao je Micev.

Kako je istakao veliki deficit za period, jun, jul, avgust karakterističan je i po tome što ga prate visoke temperature, koje su u pojedinim oblastima rekordno visoke.

”I ta kombinacija stvara uslove za požare, odražava se na hidrološke prilike, imamo disbalans. Ne mogu reći da li će biti rekordna sušna godina, avgust je još u toku, tek ćemo kasnije vidjeti. Na Žabljaku je ova godina druga najtoplija u posljednjih 60 godina, bilo je više uzastopnih tropskih dana. Rekordi su oboreni u pojedinim danima u Podgorici, ali najviše na Žabljaku što se tiče temperatura”, kazao je Micev.

Izvršni direktor “Vodovoda” u Danilovgradu Predrag Kalezić kazao je da je na području te opštine ove godine nezapamćena suša, kakve nije bilo u posljednjih deset godina.

”Zadnjih desetak godina se ne pamti ovakva suša. Veliki problem imamo u seoskim područjima, mali je dotok vode. U Martinićima, na Prentinoj glavici, mali je dotok na Žarića jami, tako da pumpa ne može da funkcioniše, trenutno sat i po dnevno može, tako da su cijevi poluprazne. Velika je potrošnja vode, oslabio je pritisak i dovod vode sa izvorišta Slatina na minimumu je”, navodi Kalezić.

Uzrok tome, kako tvrdi je suša, neracionalna i nelegalna potrošnja, ali i doseljavanje.

”Ljudi ne mogu da shvate da je voda resurs za budućnost, prema kojem se moramo ophoditi mnogo bolje. Svakodnevno obilazimo teren, opominjemo da se voda ne troši. Veliko je doseljavanje na području Martnića. Razumijem te ljude, sat vremena kada nema vode, je mnogo. Na tom području ćemo izvršiti nova istraživanja, vidjeti da li možemo izgraditi nove bunare, da bi za duži period riješili taj problem. Za sada u nekom skorijem periodu neće biti riješen, kada padnu prve kiše situacija će biti mnogo povoljnija, smanjila bi se ta neracionalna potrošnja”.

Kiša na sjeveru možda već od sjutra

Kako je najavio Micev za danas u popodnevnim satima na sjeveru i pravcu centralnih oblasti očekuje se razvoj lokalne oblačnosti, sa ulovima za kišu, a uglavnom će padavina biti na sjeveru.

”U srijedu se očekuje na sjeveru, u centralnim oblastima, prolazna nestabilnost, kao što je bilo i 11. avgusta, kratkotrajni pljuskovi, moguća pojava grada, pad temperature četiri do pet stepeni na jugu i u centralnim predjelima, na sjeveru pet do osam”, kazao je Micev.

Od 19. avgusta, kako je istakao, očekuje se pretežno sunčano, porast temperature, a za dane vikenda ponovo će biti jako toplo.

”Temperature u najtoplijim oblastima dostizaće 38 stepeni Celzijusa”.

Micev za srijedu popodne i u noćnim satima najavljuje jak sjeverni vjetar.