Na prostorima bivše Jugoslavije i dalje se traga za još 11.048 osoba.
To je saopštila koordinatorka programa Ljudska prava u Centru za građansko obrazovanje Tamara Milaš, pojasnivši da se od toga broja u Hrvatskoj nakon 30 godina traga 1.968 osoba, u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj 7.371 osobom.
Ona je kazala da na Kosovu i Metohiji nakon 23 godine traga za 1.630 osoba.
"U Crnoj Gori se potražuje 51 osoba, a još 28 lica koja su državljani Srbije, a žive u Crnoj Gori", navela je Milaš.
To je saopšteno na konferenciji povodom 30. avgusta - Međunarodnog dana nestalih.
Predsjednik Udruženja porodica kidnapovanih, nestalih i ubijenih od 1998-1999 na Kosovu i Metohiji "Crveni božur" Ljubiša Filipović je istakao da problem nestalih lica nije politički već je to ljudski da se riješi za sve porodice.
"Porodice žrtava na traže mnogo, samo ono pravo koje je zagarantovano po svim ženevskim i EU konvencijama, pravo da saznaju sudbine svojih najmilijih", kazao je Filipović.
On je istakao da je mnogo zločina počinjeno sa svih strana i da oni, kao porodice žrtava osuđuju i žale za svim nevino stradalim, ali i da isto traže i od svih drugih, a posebno od Vlada u regionu da nađu zajednički jezik i da se konačno dogovore oko pronalaska nestalih lica.
"Svi počinioci zločina treba zbog toga da odgovaraju pred licem pravde", kazao je Filipović.
"Iako smo u ime Udruženbja poslali silne dopise Vladi, Skupštini i ministarstvu finansija i socijalnog staranja da prime našu tročlanu delergaciju, niko nije našao vremena za nas. Kada su dolazile Majke Srebrenice svi su se na noge digli, nemamo ništa protiv njih, jer se sastajemo na regionalnim sastancima i pričamo o svemu, ali treba da misle malo i svojim državljanima i građanima Crne Gore", poručio je Filipović.
On je naglasio da pozivaju sve državne institucije da se nešto povodom njihovog položaja u Crnoj Gori konačno riješei, jer će porodice biti prisiljene da sa fotografijama svojih najmilijih stanu ispred Skupštine.
Pravo je porodica da znaju sudbinu svojih najbližih koji se vode kao nestali, a rasvijetljavanje sudbine nestalih lica predstavlja obavezu prema žrtvama, njihovim porodicama i čitavom društvu, zaključak je konferencije za medije Udruženja porodica nestalih, kidnapovanih i ubijenih lica „Crveni božur“ i Centra za građansko obrazovanje (CGO), koju su organizovali povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih. Milaš je kazala "da je potrebno da vlade post-jugoslovenskih zemalja pokrenu zajedničku akciju rješavanja sudbine 11048 osoba vezi sa ratovima na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH), Kosova i Crne Gore, a da vladine komisije prestanu da istupaju kao glasnogovornici interesa partija na vlasti, te da se prema svim žrtvama odnose jednako važno i u interesu porodica i javnosti da znaju sudbinu nestalih.”
“Ponovo upućujemo apel nadležnim institucijama u Crnoj Gori, da proaktivnije rade na otkrivanju sudbine 51 lica, koje se iz Crne Gore vodi kao nestalo, kao i 28 državljana Republike Kosovo, čije porodice žive u Crnoj Gori,” rekla je Milaš.
Sekretarka Komisije za nestala lica Darka Džabasan smatra da “dinamika rješavanja sudbine nestalih lica u regionu nije zadovoljavajuća, a posebno zabrinjava činjenica da i dalje 4.000 neidentifikovanih tijela stoji u mrtvačnicama širom regiona, za koja se ne može precizno utvrditi identitet.”
Ona je pojasnila da je Komisija, u saradnji sa komisijima i drugim asocijacijama zemalja iz regiona koje se bave ovim pitanjem, u proteklom periodu, riješila i izvršila primopredaju posmrtnih ostataka za 33 lica koji su u trenutku nestanka bili državljani Crne Gore, ili su tražitelji, u vrijeme kad su prijavili njihov nestanak, imali prebivalište u Crnoj Gori.
„Da bi se istrajalo u rješavanju sudbine nestalih, bez obzira na vrijeme nestanka, vjersku ili nacionalnu pripadnost ili bilo koju drugu različitost neophodno je inteziviranje i koordinacija aktivnosti svih nadležnih organa i institucija, kao i pojedinaca koji raspolažu podacima i informacijama o okolnostima nestanka,“ istakla je Džabasan.
Bonus video:
