U blizini rijeke Gračanice u Nikšiću biće nova industrijska zona (već postoji zona pored Željezare) sa 14 parcela, a tu će se, najvjerovatnije, naći regionalni reciklažni centar za sedam opština, kao i više fabrika, poput one za reciklažu automobilskih guma, zatim za preradu sokova, namještaja...
To je “Vijestima”, kazao Đorđije Manojlović, sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
”Prve investitore, a riječ je o inostranim partnerima, očekujemo već u oktobru i to bi bila fabrika za reciklažu guma. Bila bi urađena po najsavremenijim evropskim standardima, konačan proizvod bi bio ulje, a u fabrici bi bilo zaposleno 50 radnika”, kazao je Manojlović.
Projekat je vrijedan oko 2,5 miliona eura, a gume bi bile tretirane već početkom naredne godine.
”Najveći problem, kada je ekologija u pitanju, je svakako Mislov do. Preduzeli smo konkretne poteze u saradnji sa resornim ministarstvom i radi se studija izvodljivosti za odabir lokacije postavljanja reciklažnog centra. Obišli smo pet-šest lokacija i uključili smo sve stručne službe, od hidrogeologa, preko planera, tehnologa...a lokacija koja je favoriti je industrijska zona Gračanice”.
Reciklažni centar bio bi regionalni i obuhvatio bi, pored Nikšića, opštine Tivat, Kotor, Herceg Novi, Plužine, Žabljak i Šavnik, a bio bi izgrađen po uzoru na centar u Beču koji će Manojlović naredne sedmice posjetiti.
”Reciklažni centar bi bio urađen po svim evropskim standardima, proces bi bio sto odsto ekološki, a konačan proizvod je električna energija. Radi se studija izvodljivosti i nadamo se da ćemo rok za njenu izradu skratiti na četiri do šest mjeseci, dok bi izgradnja centra trajala oko godinu i pol. Već imamo preko deset zainteresovanih investitora iz inostranstva”, kazao je Manojlović.
Centar bi, prema riječima Manojlovića, ubrzao rješavanje ekoloških problema, ali i stvorio mogućnost zapošljavanja oko 250 radnika.
”Isključili bi postojanje deponija, nagomilavanje otpada, a dnevna količina otpada bi ulazila u reciklažni centar i prerađivala se. U kordinaciji sa Ministarstvom ekologije zaključili smo da je najbolja lokacija za privremenu deponiju postojeća na Mislovom dolu, dok se ne napravi reciklažni centar. Praviti novu crnu ekološku tačku u Nikšiću bila bi još veća ekološka katastrofa nego Mislov do. Kasnije bi i ta količina otpada bila prerađivana u reciklažnom centru”, istakao je Manojlović.
U toku je akcija čišćenja divljih deponija, za sada ih je locirano preko 40, a Manojlović kaže da im najveći problem predstavlja to što očiste deponiju, a posle desetak dana ona ponovo nikne. Tako će biti, smatra on, sve dok ne oforme službu eko rendžera.
”U toku je nova sistematizacija i do kraja godine trebalo bi da startuju eko rendžeri. Formiranjem službe eko-rendžera smatram i da bi deponija bilo manje, jer bi oni obilazili teren, ukazivali na nepravilnosti i kažnjavali vinovnike. Služba bi imala zakonsku osnovu da kažnjava, a kazne bi bile 500 eura za fizička i hiljadu i po za pravna lica. Samo se kaznenom politikom to može dovesti u red”, poručio je Manojlović.
Prema riječima Manojlovića, već se krenulo sa asfaltiranjem sedam ulica koje su ušle u program, a tokom naredne godine planiraju da posebnu pažnju posvete stambenom sektoru.
”Imamo 476 stambenih jedinica i plan nam je da u svakoj formiramo skupštinu stanara i to po mogućnosti bez angažovanja agencije. U saradnji sa njima sagledaćemo pravo stanje na terenu i prioritetne fasade će ući u program hitnosti sanacije. Naredne godine će sanacija fasada ući u budžet, a cilj nam je da starim zgradama vratimo nekadašnji sjaj, kao što je Meander, zgrade u Petoj proleterskoj, Karađorđevoj, one u užem jezgru grada, a ostale po zahtjevu skupštine stanara i prioritetima”, poručio je sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Bonus video:
