"potrebna pomoć širokog spektra profesija i stručnjaka različitih profila"

Samardžić-Kotri: Moramo raditi na obrazovanju kadrova koji će sjutra moći da rade u institucijama EU

"Tako, recimo od akademske zajednice bi očekivali da već imamo sastavljen rječnik crnogorskog jezika koji možemo da upotrebljavamo u izgradnji stručne terminologije, što je jedna od obaveza, zajedno sa pripremom nacionalne verzije pravne tekovine, kao i ostale lingvističke stručne literature koja je neophodna za ovakve poslove“, kazala je ona

3929 pregleda 4 komentar(a)
Foto: Generalni sekretarijat Vlade
Foto: Generalni sekretarijat Vlade

Jezik jednog naroda je upravo najistaknutiji odraz njegov kulture. Dakle, poznavanjem, učenjem jezika drugog naroda, morate istovremeno da učite o kulturi tog naroda. To je najbolji način da ljudi prihvataju i da se upoznaju sa drugačijim, kazala je šefica Grupe za planiranje i koordinaciju procesa prevođenja pravne tekovine EU u Kancelariji za evropske integracije Jelena Samardžić – Kotri

Ona je istakla da multijezičnost i multikulturalnost predstavljaju nešto što EU zvanično promoviše. Kako je kazala, takva tvorevina kao što je EU, sačinjena od toliko naroda i kultura mora konstantno da radi na tome da se ti narodi međusobno prihvataju i razumiju. A najbolji način za to je kroz učenje jezika.

Kako je kazala, svi službeni jezici su u EU ravnopravni, te da u institucijama Evropske unije možete dobiti pisani i usmeni prevod na bilo kojem službenom jeziku EU i da se kompletna službena aktivnost odvija na trenutno svih 24 službena jezika EU.

"Ukoliko želite da postanete članicom EU, vi morate da prihvatite sva ta pravila i da naši građani budu upoznati sa tim zakonima i pravilima i da mogu da ih primjenjuju. Da biste nešto primjenjivali, vi morate te zakone i ta pravila da imate na sopstvenom službenom jeziku što znači da mi moramo prije pristupanja da pripremimo crnogorsku verziju pravne tekovine EU“, kazala je ona.

Pojasnila je da priprema crnogorske verzije pravne tekovine predstavlja kompleksan proces i da je tu potrebna pomoć širokog spektra profesija i stručnjaka različitih profila.

"Tako, recimo od akademske zajednice bi očekivali da već imamo sastavljen rječnik crnogorskog jezika koji možemo da upotrebljavamo u izgradnji stručne terminologije, što je jedna od obaveza, zajedno sa pripremom nacionalne verzije pravne tekovine, kao i ostale lingvističke stručne literature koja je neophodna za ovakve poslove“, kazala je Samardžić – Kotri.

Svaka zemlja koja teži da postane članica EU, dodala je, mora unaprijed da formira kadrovske kapacitete, kako bi automatski po pristupanju mogla da angažuje ljude da rade u tim institucijama.

"Da bi jezik postao službeni jezik EU, moramo da ispunimo niz kriterijuma i dobar dio odgovornosti je na nama. Prije svega, mi moramo da sami stvorimo kadrove koji će sjutra moći da rade u institucijama EU i da pokrivaju sve potrebe koje procesi u institucijama EU podrazumijevaju. Tu je određeni broj prevodilaca za pisano i usmeno prevođenje koji bi bili stalno zaposleni u raznim instutucijama EU“, objasnila je Samardžić- Kotri.

Na pitanje dokle je Crna Gora stigla kada je riječ o prevodu pravne tekovine EU, ona je podsjetila da pravna tekovina EU ima 200 hiljada strana službenog lista.

"U praktičnom smislu to znači da su potrebne godine da se taj korpus pripremi na nacionalnom, službenom jeziku nove članice. Mi smo u startu ocijenili koliko nam kadra nedostaje. Tokom vremena taj kadar može da se izgradi i da na kraju budemo spremni za obaveze iz članstva u EU“, rekla je ona.

U tom kontekstu, Samardžić – Kotri je ukazala na potrebu za obrazovanjem mladih ljudi kako bi preuzeli odgovarajuće odgovornosti u budućnosti.

"Moraju postojati studije kako za pisano, tako i za usmeno prevođenje. To su potpuno odvojene studije od filoloških koje sad imamo. Ovo su više primijenjene, praktične studije gdje se studenti konkretno obrazuju da rade odgovarajući posao, što mi imamo samo na specijalističkom nivou i to ne na tom nivou koji bi u bilo kom smislu zadovoljio kriterijume i potrebe sjutrašnjeg angažovanja u institucijama EU“, ocijenila je ona.

Takođe je istakla primjer Slovenije gdje su prije pristupanja EU formirani fakulteti za pisano i za usmeno prevođenje gdje su studenti ciljano radili na tome da sjutra budu zaposleni kao tumači u institucijama EU i vježbali taj posao od prve godine studija.

Kako navodi, Kancelarija za evropske integracije u ovom procesu gradi terminološku bazu Monterm, koja je baza otvorenog tipa i koju će moći da koriste svi zainteresovani, bilo da su prevodioci, bilo da su ljudi iz različitih struka, koji se bave pisanjem ili prevođenjem stručne literature. Kako je kazala, to je nešto što će biti njihov lingvistički doprinos ovom procesu.

"Naša budućnost je u kvalitetnom obrazovanju. Poznavanje stranih jezika je neodvojiv segment kvalitetnog brazovanja. To je nešto bez čega se ne može“, zaključila je Samardžić – Kotri.

Preporučujemo za Vas