Budvanski biznismen Branislav Brano Mićunović posjedovao je i prodao 2017. zemljište vrijedno 300.000 eura na Žabljaku, koje je u Upravi za katastar i državnu imovinu bilo upisano pod fiktivnim matičnim brojem.
Do tog podatka je došla članica Stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović Marković, istražujući imovinu njegovog imenjaka, nekadašnjeg ministra kulture i ambasadora u Srbiji Branislava Mićunovića.
Ćalović Marković je “Vijestima” kazala da se ispostavilo da to nije slučaj samo sa budvanskim biznismenom, već da postoji veliki broj sličnih predmata, a da se takva praksa nastavlja i nakon dolaska nove vlasti.
Ona je rekla da očekuje da će Uprava za katastar i državnu imovinu uskoro početi da rješava ovaj problem, “jer je to izuzetno značajno za borbu protiv korupcije na visokom nivou”.
”To je problematično zbog toga što javnost ne može znati šta zaista posjeduju javni funkcioneri ili osobe koje se povezuju sa organizovanim kriminalom”, poručila je Ćalović Marković.
Iz Uprave za katastar tvrde da su fiktivni matični brojevi dodjeljivani predmetima kada službenici nijesu mogli da utvrde matični broj fizičkog, odnosno PIB pravnog lica. Ističu da se to ne radi od 2011. godine.
”Radi se o privremenom identifikacionom broju koji nema bilo kakvu vezu sa zvaničnim podacima o fizičkom ili pravnom licu (matični broj za fizička ili PIB/mb za pravna lica), koji se isključivo dodjeljivao zbog potrebe poštovanja pravila modela podataka, odnosno softverskog rješenja u kojem je bila neophodna informacija o identifikacionoj oznaci”.
Tvrde i da su privremeni identifikacioni brojevi nastali prije 2011. godine, a da je razlog njihovog upisa bilo “nedostavljanje kompletnih podataka u postupku izlaganja na javni uvid podataka elaborata premjera, tj. formiranja evidencije katastra nepokretnosti, ili u redovnom postupku neodazivanje na poziv za prisustvo u postupku utvrđivanja prava ili u ranijem periodu za fizička lica kod upisa rješenja ostavinskog postupka”.
Ćalović Marković: I dalje se dodjeljuju fiktivni brojevi
Ćalović Marković, međutim, upozorava na to da je u direktnom kontaktu sa službenicima i direktorom Uprave Kočom Đurišićem, dobila informaciju da se slični brojevi i dalje dodjeljuju.
”Tražila sam podatke o imovini koju posjeduje ili je posjedovao nekadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Kada mi je dostavljena dokumentacija, u okviru podataka o bivšem ministru, dostavljen mi je i jedan ugovor koji se takođe odnosi na lice sa istim imenom, ali je u pitanju Branislav Mićunović iz Budve. Nakon toga sam otišla na sastanak u katastar i tražila da izvršim uvid u njihovu bazu, iz koje sam zaključila da je ta imovina na ime Branislava Brana Mićunovića, bila upisana pod fiktivnim matičnim brojem”, kazala je “Vijestima” Ćalović Marković.
Ističe da je tražila objašnjenje i od službenika i od direktora Uprave za katastar i državnu imovinu, a da joj je rečeno kako “pogotovo u prethodnom periodu ali i dalje, u određenim slučajevima, kada se na samom početku spisa predmeta ne nalaze informacije o matičnom broju određene osobe, službenik u Upravi dodijeli fiktivni, odnosno izmišljeni matični broj”.
”Napominjem da nije riječ o stranim državljanima, koji imaju posebne matične brojeve, već o crnogorskim koji imaju matične brojeve i koji bi se u katastru morali naći. Sa jedne strane to je problematično zbog toga što javnost ne može znati šta zaista posjeduju javni funkcioneri ili osobe koje se povezuju sa organizovanim kriminalom. Sa druge strane, onim građanima kojima je ta greška napravljena, ne sa ciljem da im se pomogne da sakriju imovinu već iz nekih drugih razloga, to stvara dodatne probleme i troškove da bi se podaci ispravili”, kazala je Ćalović Marković.
Napominje da je o tome razgovarala sa direktorom Uprave i saopštila mu da je neophodno da se pokrene reforma baze podataka što prije.
”I da se javnost upozna sa činjenicom da je imovina pojedinih lica skrivena iza fiktivnih matičnih brojeva. Ovo je pogotovo značajno u poslovanju, s obzirom na to da je veliko pitanje da li ta lica kada, recimo, uzimaju kredite ili slično, zaista prikažu svu svoju imovinu. Međutim, ono što Savjet najviše interesuje je pitanje sakrivanja imovine visokih državnih funkcionera i, naravno, lica koja su povezana sa organizovanim kriminalom”, upozorava Ćalović Marković.
Kaže da je o tome razgovarala i sa ministrom finansija Milojkom Spajićem, te da ga je upoznala sa značajem ovog problema i “potencijalnog uticaja na borbu protiv korupcije na visokom nivou”.
”Zaista mislim da to mora da bude prioritet i očekujem da ćemo konačno imati najavu iz nadležne Uprave i Ministarstva finansija na koji način će se realizovati ta reforma i očistiti katastar od fiktivnih matičnih brojeva”, zaključila je Ćalović Marković.
Uprava: Planiramo sveobuhvatnu reformu
Iz Uprave su “Vijestima” još odgovorili da je nekadašnji Republički zavod za geodetske i imovinsko-pravne odnose još 1996. godine u rad uveo softver za potrebe vođenja katastarskih evidencija, koji je kasnije naslijedila nekadašnja Uprava za nekretnine.
”Upisani privremeni brojevi nastali su u periodu prije 2011. godine. Od uvođenja notarijata 2011, svi notarski akti sadrže podatke o matičnom ili broju pasoša za fizička lica, odnosno PIB-u ili mb-u za pravna lica i shodno tome isključivo se vrši upis navedenih podataka, a ne privremeni brojevi”, navode iz Uprave.
Obećavaju da će u narednom periodu rad Uprave biti usmjeren “ka stalnom poboljšanju kvaliteta i ažurnosti postojećih evidencija o nepokretnostima i unapređivanju procesa rada”.
”S tim u vezi, Uprava planira da izvrši sveobuhvatnu reformu katastra nepokretnosti i otkloni sve postojeće nedostatke koji su nastali u prethodnom periodu, kako bi se u potpunosti osujetile bilo kakve protivpravne radnje zbog nepostojanja matičnog broja koji jedinstven za svako fizičko lice, odnosno PIB-a koji se dodjeljuje svakom pravnom licu posebno. Konkretne aktivnosti koje sprovodimo na sređivanju katastarskih evidencija su bitan preduslov za utvrđivanje zakonskih ciljeva i mjera za njihovo efikasno sprovođenje, pa će u skladu sa tim Uprava za katastar i državnu imovinu po službenoj dužnosti preduzimati neophodne radnje”.
Na čelu bivše Uprave za nekretnine skoro 10 godina bio je Dragan Kovačević, protiv koga je nedavno Specijalno državno tužilaštvo podiglo optužnicu. Kovačević je uhapšen u decembru prošle godine, ali je kasnije pobjegao iz države, nakon što je nakratko pušten iz pritvora.
Njemu, još osam osoba i jednoj kompaniji se na teret stavljaju krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja, protivpravno zauzimanje zemljišta, krivično djelo - iznuda putem podstrakavanja, krivično djelo - iznuda u saizvršilaštvu, zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave, utaja poreza i doprinosa i krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanje isprave...
Bonus video:
