Prajd protekao bez incidenata

Ljubav u duginim bojama uz zahtjeve vlastima

Brojni predstavnici vlasti mogli da čuju zahtjeve za poboljšanje statusa LGBT osoba

8084 pregleda 42 reakcija 19 komentar(a)
Sa jučerašnjeg prajda, Foto: Savo Prelević
Sa jučerašnjeg prajda, Foto: Savo Prelević

Nastavak procesa usklađivanja zakona o istopolnom partnerstvu, rješavanje nestašice ljekova u vezi sa hormonalnim terapijama transrodnih osoba, usvajanje zakona koji se odnosi na rodni identitet i ojačana odgovornost pravosuđa po pitanju kažnjavanja govora mržnje i napada na LGBT osobe.

To su zahtjevi koje su Vladi i Skupštini upućeni sa jučerašnjeg, devetog Montenegro prajda, održanog u Podgorici pod sloganom “Ljubav, ljudi!”

Prajd je protekao bez incidenata, uz učešće najviše predstavnika vlasti do sada.

Član Organizacionog odbora Danijel Kalezić kazao je da je Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola počeo sa primjenom, ali da 26 povezanih zakona i podzakonskih akata još nijesu dopunjeni.

”Pozivamo i Vladu i Skupštinu da nastave taj proces i da nakon dva utvrđena predloga izmjena i dopuna zakona završimo taj posao do kraja, kako bismo mogli svoja ljudska prava da praktikujemo nesmetano, kao svi ostali ljudi. Drugi zahtjev se odnosi na trans zajednicu. Ogroman problem koji traje preko godinu je nestašica hormonalne terapije. Zahtjevamo da taj problem bude riješen što prije”.

Treći zahtjev, kako je rekao, odnosi se na nastavak procesa za kreiranje i usvajanje Zakona o rodnom identitetu na osnovu samoodređenja.

”Taj proces je u toku i zahtijevamo da Zakon bude usvojen. Zahtijevamo i unapređenje pravosudne prakse. Mi znamo da nema standardizovanog postupanja institucija u odnosu na govor mržnje i zločin iz mržnje prema nama. I na kraju, zahtjev koji Organizacioni odbor ima ove godine jeste usmjeren na saniranje negativnih ekonomskih posljedica koje je kovid pandemija izazvala prema našoj zajednici i pozivamo nadležne institucije da se pozabave tim pitanjem”.

Član Organizacionog odbora Vojin Ćetković poručio je da je ljubav najveći čin otpora, neosporiva, neustrašiva, sveprisutna i svemoguća.

Montenegro Prajd 2021
foto: Savo Prelević

”Ona nas inspiriše da budemo to što jesmo, da se mijenjamo i da mijenjamo. Jedino promjena podstaknuta ljubavlju je ona prava, iskrena i uvjerljiva. I zato sam danas ovdje pred vama kao ljubavnik i kao buntovnik, kao ponosna kvir osova koja u ime ljubavi želi bolje sjutra za sve nas. Živjela ljubav!”.

Članica Organizacionog odbora Marija Jovanović ispričala je da se stalno pita šta društvu treba da se desi da patnja i nepravda napokon nestanu.

”Šta treba da se desi pa da ne skrenemo pogled kad neko gura ili udara romsko dijete na ulici, da se ne pravimo da ne čujemo da naš komšija tuče ženu svaku noć, da tužilaštvo reaguje onda kada žrtve nasilja traže pomoć, da se mijenjaju zakoni tako da štite svaku građanku i građanina podjednako, da dok čekamo na slobodu ne mora da nas okružuje 100 policajaca, da ne strahujemo da li će naše porodice da nas se odreknu zbog toga što volimo, da ne oplakujemo život mlade sugrađanke i svih žena koje su prije nje živjele, bile tretirane kao vlasništvo i onda iz mržnje ubijene, ako su uopšte imale priliku da se rode”.

Povorku je obezbjeđivao veći broj policajaca, a učesnici uglavnom nijesu poštovali mjere za suzbijanje koronavirusa.

Nikad više predstavnika vlasti: Milatović i Spajić
Nikad više predstavnika vlasti: Milatović i Spajićfoto: Savo Prelević

Aktuelnim mjerama zabranjeno je organizovanje javnih priredbi, političkih i privatnih skupova, proslava, žurki, svadbi, kao i drugih manifestacija na otvorenim javnim mjestima više od 50 lica, uz poštovanje propisanih mjera.

Osim potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, prisutni su bili ministri Đorđe Radulović, Milojko Spajić, Jakov Milatović, ministarka Tamara Srzentić, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković sa saradnicima, ombudsman Siniša Bjeković...

Abazović je kazao da je uvijek na strani ljudi koji su ugroženi.

”Kome god znači naša podrška, ima je. Raduje me što više nema toliko tenzija sazrijevamo kao društvo. Želimo istinsko demokratsko društvo. Usvajanje Zakona o istopolnom partnerstvu bitan je korak naprijed. Želimo da bude sve u skladu sa Ustavom i zakonima i dajte da pravimo državu koja je jednaka za sve njene građane”.

Spajić i Milatović su poručili da podržavaju održavanje prajda i da su na licu mjesta da pokažu da je Crna Gora otvorena za sve.

”Šaljemo poruku jedne normalnosti, da su ovakvi dani jedna normalna stvar za Crnu Goru. Crna Gora ne smije da robuje nikakvim fobijama, homofobijama, ksenofobijama, crkvenim fobijama, bilo kakvim fobijama... Mi smo otvoreno društvo za sve, sve različitosti treba da poštujemo, njegujemo, to je naša snaga. I ja sam ponosan što sam iz Crne Gore baš u ovakvim danima”, rekao je Spajić.

Šetnja protekla bez incidenata
Šetnja protekla bez incidenatafoto: Savo Prelević

Milatović je poručio da inkluzivnog ekonomskog razvoja nema bez inkluzivnog društva.

”Upravo iz tog razloga mi smo danas ovdje, ovo je jedan od načina na koji pokazujemo da podržavamo u potpunosti inkluziju u društvu u svakom smislu”.

Gradonačelnik Vuković je ocijenio da je parada ponosa odlika razvijenog svijeta.

On je podsjetio na prajd 2012. na kojem je bilo, kako je istakao, mnogo više policije. Naglasio je da je danas mnogo drugačija slika.

”Ne smijemo da diskriminišemo nikoga i moramo pokazati maksimalnu inkluzivnost. Odnosno, otvorenost da poštujemo ljudska prava”.

Detalj sa prajda
Detalj sa prajdafoto: Savo Prelević

Učesnici su se okupili kod Spomenika kralju Nikoli, i odatle krenuli sa Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, od Spomenika kralju Nikoli, ka mostu Blaža Jovanovića, pa ka Ulici Stanka Dragojevića, te skrenuli u Bokešku i prošli pored Trga nezavisnosti. Odatle su išli Ulicom slobode do hotela “Hilton” i završili šetnju na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog odakle su i krenuli.

Poslanica GP URA Božena Jelušić istakla je zahvalnost organizatorima, uz nadu da će se razviti svijest da se poštuju maksimalno prava LGBT širom Crne Gore.

”Na odboru za rodnu ravnopravnost biće razmatrana mogućnost usklađivanja Zakona o istopolnom partnerstvu sa ostalim zakonima, kako bi LGBT zajednica u potpunosti ostvarila prava predviđena tim zakonom”.

Preporučujemo za Vas