"prepoznati sve one koji žive u nemaštini a država im mora obezbijediti podršku sistema"

Medojević: Reforma socijalne zaštite neminovnost, socijalni karton odgovor na mnoga pitanja

Ukazala na nepostojanje zvaničnih, tačnih podataka o broju siromašnih, nezaposlenih, podstanara i onih koji imaju potrebu za socijalnom pomoći "a zbog strogih pravila je ne dobijaju"

10245 pregleda 26 reakcija 26 komentar(a)
Medojević, Foto: Boris Pejović
Medojević, Foto: Boris Pejović

U 2019. godini stopa rizika od siromaštva iznosila je 24,5 odsto, odnosno svaki četvrti stanovnik Crne Gore je bio siromašan.Skoro 40 odsto djece nalazilo se u riziku od siromaštva, najviše ih je iz porodica koje imaju niži stepen obrazovanja što ukazuje na važnost obrazovanja djece. Tvrdimo na osnovu našeg rada sa ugroženima da je stanje u prošloj i ovoj godini drasticno lošije.

To je kazala predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević povodom 17. oktobra, Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva

"Ujedinjene nacije su postavile cilj da se zaustavi glad u svijetu do 2030. godine. Pod sadašnjim okolnostima, zbog korona krize koja je urušila ekonomiju i dodatno povećala siromaštvo, ovaj cilj će teško biti ostvaren. Mnogi su izgubili posao a istovremeno cijene rastu, posebno namirnica", kazala je Medojević i istakla da je tokom pandemije bogatstvo nešto više od dvije hiljade milijardera u svijetu dostiglo rekordnu vrijednost premašivši 10 hiljada milijardi dolara.

S druge strane, navodi, kriza koronavirusa u ekstremno siromaštvo gurnula je oko sto miliona ljudi, povećavajući zabrinutost zbog produbljivanja ekonomskih nejednakosti.

Medojević ističe da uoči Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva u Crnoj Gori nemamo nove zvanične podatke o broju siromašnih.

"Tvrdimo na osnovu našeg rada sa ugroženima da je stanje u prošloj i ovoj godini drasticno lošije . Od početka pandemije zvanično je oko 50.000 radnika dobilo je otkaz, koliko je tek otpušteno onih koji su radili neformalno, koji nisu imali osiguranje, pa ne možemo pratiti raskid radnog odnosa", kazala je.

Navodi da zaposleni, ukoliko nemaju sreću da rade u državnim organima, najčešće imaju platu od 250 do 350 eura.

"Prosječnu platu od 530 eura bi logično trebalo da prima najveći broj zaposlenih, kod je nema skoro 70 odsto njih . Oko 130.000 penzionera prima najnižu penziju od 145,77 eura. Prosječna penzija iznosi je 293 eura i naši penzioneri, na žalost spadaju među najugroženije u Evropi. Skoro po pravilu, polovinu svojih primanja ostave u apoteci. Do sledeće penzije ostanu, kako sami kažu, “na vodi i golom hljebu”", kaže Medojević

Ona se osvrnula i na nezaposlene, čiji je broj nepoznat a kako smatra, morao bi biti dostupan jer je dragocjen podatak, kako bi se planirala efikasna akcija umanjenja nezaposlenosti i siromaštva.

"Koliko imamo porodica kod kojih nije zaposlen nijedan član porodice, ne znamo a veoma je važan podatak jer direktno ukazuje na siromaštvo. Država bi morala raditi na tome da posao dobiije barem jedan član takve porodice. Ne znamo, koliko je onih koji zbog strogih pravila dobijanja socijalne pomoći, ne mogu da je koriste a koji nemaju mogućnost da se prehrane, plate struju, kiriju", dodaje Medojević.

Ističe da su prepozanjući urgentnu potrebu da se zaštite najranjivije kategorije, tokom trajanja ove krize, praktično sve zemlje svijeta uvele nove mjere socijalne zaštite, dok ih kod nas nema.

"Mi i dalje imamo iste, ukoliko ne računamo dječiji dodatak koji nije donio mnogo dobrobiti onima koji zaista žive u nemaštini. Socijalni karton je odgovor na mnogo pitanja. On mora prepoznati sve one koji žive u nemaštini a država im mora obezbijediti podršku sistema.To je njen zadatak broj 1. Naša socijalna pomoć je toliko mala da ugroženi od nje ne mogu da plate čak ni stanarinu. Ništa nismo uradili da bi povećali broj socijalnih stanova i tako olakšali život najugroženijima, dok je za funkcionere bilo novca dovoljno. U Crnoj Gori znamo, ima više stanova nego porodica, a toliko je podstanara što pokazuje, mjeru je raslojavanje društva", rekla je Medojević.

Da bi se spriječilo povećanje siromaštva djece, UNICEF preporučuje da Vlada Crne Gore proširi obuhvat programa socijalne pomoći za porodice i djecu.

"Oni prepoznaju da su jednoroditeljske porodice posebno teško pogođenje siromaštvom, te je pomoć sistema neophodna. Najizloženija riziku od siromaštva su nezaposlena lica a mi ih trenutno imamo, zvanično oko 54 000, dok je najniža stopa rizika utvrđena među zaposlenima, čiji je broj u padu."

Banka hrane se, kako navodi, zalaže za dječiju karticu koja bi podrazumijevala brojne popuste za kupovinu obuću, odjeću, hranu, prevoz, udžbenike, školski pribor, nadoknadu troškova stanovanja, ogrijeva…

"Vlada mora osigurati osnovne usluge, dovoljno hrane, smještaj, ogrijev i osnovne socijalne usluge za najugroženije.Reforma sistema socijalne zaštite i osnivanje raznih servisa podrške građanima je neminovnost. Postojanje siromaštva predstavlja kršenje ljudskih prava, Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava , UN preporučuje integrisanje normi međunarodnih ljudskih prava u strategije za iskorenjivanje siromaštva. Siromaštvo je najveća moguća nepravda koja se neće smiriti dok se uzroci ne iskorijene. Moramo hitno pristupiti izradi Strategije za borbu protiv siromaštva i rasipanja hrane. Vremena za odlaganje nema", zaključila je Medojević.

Preporučujemo za Vas