BLOKADA USTAVNOG SUDA

Kompromitacija zaštitnika Ustava

Podnosioci ustavnih žalbi do daljeg neće moći da ostvaruju svoja prava, kao i da eventualno nastave pravni put prema Evropskom sudu za ljudska prava. U susret lokalnim izborima u decembru može se desiti da dođe do blokade izbornih sporova ukoliko taj sud ne bude mogao da odlučuje o izbornim žalbama, upozorava dr Ilija Vukčević

20180 pregleda 18 komentar(a)
Izvjesne razne blokade : Vukčević, Foto: Privatna arhiva
Izvjesne razne blokade : Vukčević, Foto: Privatna arhiva

Trenutno stanje u Ustavnom sudu predstavlja njegovu krajnju kompromitaciju i postavlja pitanje nesmetanog funkcionisanja cjelokupnog pravnog sistema, tvrdi dr Ilija Vukčević.

Rad tog suda, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” koje niko nije demantovao, zasada je blokiran jer zbog sporenja sudija oko penzionisanja kolege Dragoljuba Draškovića ne postoji većina potrebna za donošenje bilo kakvih odluka.

Drašković je 1. oktobra ove godine stekao uslove za starosnu penziju sa navršenih 66 godina, ali predsjednik US Budimir Šćepanović o tome nije obavijestio Skupštinu, kao nadležnu za izbor sudija iako ga na to obavezuje Ustav i Zakon o ustavnom sudu. Sudijama automatski prestaje funkcija kada steknu uslove za starosnu penziju.

Šćepanović
Šćepanovićfoto: Savo Prelević

Sjednica tog suda koja je trebalo da bude održana 1. novembra, prekinuta je nakon što su sudije Milorad Gogić i Miodrag Iličković bili protiv da odlučuju u prisustvu kolege kome je istekla funkcija. Prethodno je i vijeće za žalbe, u kome je Drašković, prekinulo rad jer je Gogić iznio iste razloge.

”Ukoliko je ta informacija tačna - da dvojica sudija odbijaju učešće u radu, Ustavni sud ne može da donosi odluke u svim najvažnijim nadležnostima. Od mogućih sedam sudija u Ustavnom sudu sada postoji svega pet, a ako dvojica odbijaju učešće u radu, ovo znači da nema potrebnih četiri glasa za bilo koju odluku”, podsjeća Ilija Vukčević, koji je jedan od devetoro kandidata koji su se javili na oglas za dva mjesta u US.

Pretpostavljam da je razlog ovakvog postupanja, navodi on, stav da jedan od sudija nema pravo učešća u donošenju odluka, odnosno da ne može punovažno vršiti sudijsku funkciju.

”Zbog toga bi sve takve odluke bile zahvaćene apsolutno bitnom povredom ‘nezakonitog sastava suda’, jer bi u suđenju sudjelovalo lice koje nije sudija. Ovo u praksi znači da bi sve odluke u kojima je učestvovao pomenuti sudija, mogle biti osporene pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog povrede člana 6 Evropske konvencije - pravo na pravično suđenje”, objašnjava sagovornik.

Takva situacija mogla bi izazvati reakciju skupštinskog nadležnog Ustavnog odbora u kome se, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, razmatra mogućnost konsultativnog saslušanja predsjednika Suda ili nekog pravnog eksperta za ovu oblast. Predsjednica Simonida Kordić mogla bi uskoro na sjednici izaći sa takvim predlogom, za čiju verifikaciju je potrebna saglasnost većine poslanika.

Ona je već u ime Ustavnog odbora tražila informaciju o tome zašto nijesu obaviješteni o sticanju uslova za penziju jednog sudije - Draškovića.

Dragoljub Drašković
Dragoljub Draškovićfoto: Filip Roganović

Upitan kakvu poruku ovakvim odnosom šalje ustavnosudska instanca, koja treba da štiti Ustav, i šta donosi u narednom periodu činjenica da je Ustavni sud u faktičkoj blokadi, Ilija Vukčević navodi:

”Smatram da trenutno stanje u US predstavlja njegovu krajnju kompromitaciju, te postavlja pitanje nesmetanog funkcionisanja cjelokupnog pravnog sistema. Dovoljno je reći da podnosioci ustavnih žalbi do daljeg neće moći da ostvaruju svoja prava, kao i da eventualno nastave pravni put prema Evropskom sudu za ljudska prava. Ukoliko ovome dodamo činjenicu da je u predmetu ‘Siništaj protiv CG’ Evropski sud za ljudska prava ustanovio povredu prava na pravično suđenje zbog prekomjernog trajanja postupka pred Ustavnim sudom, a trenutno US ima neriješenih predmeta još iz 2017. i 2018. godine, predmetna blokada će rezultirati još većim kašnjenjem. Sve navedeno može dovesti u pitanje ocjenu Savjeta Evrope da je ustavna žalba djelotvoran pravni lijek u pravnom sistemu Crne Gore, što bi bilo krajnje porazno”, objašnjava on.

Takođe, kako dodaje, u susret lokalnim izborima u decembru može se desiti da dođe do blokade izbornih sporova ukoliko Ustavni sud ne bude mogao da odlučuje o izbornim žalbama. “Naime, u skladu sa trenutnim političkim prilikama, lako se može dogoditi da bude podnesen veliki broj izbornih žalbi u cilju namjerne kompromitacije izbornog procesa. Ukoliko se ovome doda da još nije izabran predsjednik Državne izborne komisije, može se reći da ne postoji pravna i institucionalna sigurnost u pogledu sprovođenja predstojećih lokalnih izbora”, kaže Vukčević.

Za 5. decembar su zakazani lokalni izbori u tri opštine.

U Ustavu CG piše da “predsjedniku i sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija prije isteka vremena na koje je izabran ako to sâm zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora”.

Ustav Crne Gore
foto: Boris Pejović

Zakonom o Ustavnom sudu je propisano da će taj sud o “ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije obavijestiti predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”.

Zakonom o radu, koji se osporava u dijelu javnosti, ali i pred US, predviđeno je da muškarci stiču uslove za penziju sa 66 a žene sa 64 godine.

U odgovorima koje je US 13. oktobra dostavio “Vijestima” - na upit zašto nisu obavijestili Ustavni odbor Skupštine o sticanju uslova za penziju sudije Draškovića, kao argument se navodi sporna odredba Zakona o radu i činjenica da o njemu treba da se izjasni upravo taj sud.

Ustavni odbor bi uskoro na sjednici trebalo da sasluša kandidate za dva sudijska mjesta, nakon što su početkom godine u starosnu penziju otišli Mevlida Muratović i Hamdija Šarkinović.

Ilija Vukčević se javio na taj konkurs, kao i advokat iz Ulcinja Sulejman Guči, bivša poslanica i predsjendica Socijalista Snežana Jonica, rukovoditeljka odjeljenja za ustavne žalbe u Ustavnom sudu Jadranka Novaković, zamjenica ombudsmana Zdenka Perović, sutkinja Višeg suda Mirjana Popović, kao i troje njihovih kolega pravnika nepozantih široj javnosti Nemanja Popović, Ivan Radojičić i Maja Šćepanović.

Ovo je refleksija dugogodišnjeg neadekvatnog odnosa Skupštine prema instituciji Ustavnog suda

”Iako ovo nije najpametnije za nekoga ko se prijavio na konkurs za sudiju US, smatram da su prethodni sastavi Skupštine najveći krivci za situaciju u kojoj se sada nalazimo. Naime, rezultati US zavise od rada sudija, međutim, njihov izbor je u rukama Skupštine, tako da se njegovo dobro ili loše postupanje u značajnom veže za djelovanje ove institucije. Zato trenutno stanje u US predstavlja refleksiju dugogodišnjeg neadekvatnog odnosa Skupštine prema ovoj instituciji.

U tom kontekstu, ako US neće ili ne može da riješi nastali problem, svakako je Skupština ta na kojoj leži odgovornost za iznalaženja rješenja. Međutim, zbog nedostatnog normiranja predmetne pravne situacije, kako u Ustavu tako i u Zakonu o US, odnosno nepostojanja eksplicitnih normi, svaki potez Ustavnog odbora može biti zasnovan isključivo na nekoj vrsti sistemskog tumačenja propisa ili pravnoj analogiji”, objašnjava Vukčević mogućnost da poslanici i Ustavni odbor nešto preduzmu povodom situacije u US.