Predsjednica fondacije Banka hrane, Marina Medojević, ukazala je da socijalno ugroženo stanovništvo, kojem je pomoć prijeko potrebna, a prema do sada dostupnim informacija u medijima, nije obuhvaćeno "Maršalovim planom" koji je predstavila Vlada.
Navela je da nisu imali uvid u dokument, ali da nije bilo ni javne rasprave gdje bi zainteresovani dali svoj doprinos.
"U Maršalovom planu se govori o preraspodjeli budžetskih sredstava, a ne o stvaranju nove vrijednosti. Nema novih radnih mjesta u privredi, nema povećanja izvoza ali ima najave povećanja plata onima koji rade u državi a koje plaća svaki stanovnik Crne Gore. Upoznati smo da je državni aparat preopterećen zaposlenima, da je odavno morao biti manji, te da je država najveći poslodavac, što dovoljno govori o našoj ekonomiji. Posebna je tema ko se i na koji način mogao zaposliti u državnoj upravi", saopštila je Medojević.
U "Maršalovim planu" se pominju poreske stope ali, kako je kazala, ni riječi nema o smanjenju ili nultoj stopi poreza na dječju hranu, pelene, odjeću i obuću, za šta se, dodaje Medojević, Banka hrane zalaže već deceniju. Podsjetila je na izvještaj Ujedinjenih nacija za Crnu Goru, prema kojem svaka treća poridica sa djecom mlađom od šest godina ne može da priušti osnovne proizvode za bebe i djecu, dok jedna trećina porodica sa djecom od šest do 18 godina ne može da priušti odjeću i obuću djeci.
U dokumentu se, kako navodi, ne pominje se ni ukidanje poreza na donaciju hrane kao mjeru stimulisanja dobročinstva, smanjenja siromaštva i bacanja hrane.
"MONSTAT je zabilježio nastavak negativnog prirodnog priraštaja koji je počeo 2020. godine. Da li to brine kreatore Maršalovog plana, imaju li plan kako pomoći ugroženim porodicama", upitala je Medojević.
Kazala je da nema najave prioritetnog zapošljavanja u stalni radni odnos jednog člana domaćinstva iz socijalno ugroženih porodica, kao mjere umanjenja siromaštva i raslojavanja, ali "ni riječi" o strategiji za borbu protiv siromaštva i rasipanja hrane.
"Ne pominje se dječiji dodatak za svu djecu iz socijalno ugroženih poridica, nezavisno jesu njihovi roditelji korisnici socijalne pomoći. Ta djeca nemaju besplatnu užinu u školi, prevoz, knjige u srednjoj školi, školski probor, tablet, internet, za šta se mi zalažemo više od deceniju."
"Limitiran je dječiji dodatak korisnika socijalne pomoći (koja je neprihvatljivo niska, zadnje povećanje je iznosilo od 80 centi do euro i po; za četvoročlanu porodicu iznosi 118 eura), na četvoro djece u porodici. Je li peto, šesto dijete zaslužilo dječiji dodatak? Stipendije za djecu koja dolaze iz porodica koje su pogođene nemaštinom, kao mjera umanjenja sve evidentnijih socijalnih razlika među djecom i sprečavanja nasleđivanja siromaštva, ne zaokuplja pažnju kreatora Maršalovog plana", dodaje Medojević.
Ocijenila je da osobe oni koji "čame decenijama na zavodu za nezaposlene, ne svojom voljom", nemaju podršku sistema.
"Oni su nevidljivi za Maršalov plan kao i ostala nezaposlena lica, kojih ima zvanično skoro 54.000. Država nema evidenciju o ukupnom broju nezaposlenih osoba u Crnoj Gori, niti mjere kako im pomoć da budu aktivni stvaraoci društva. Šta kaže Maršalov plan za njih, ne znamo. Transparentnost i sveobuhvatnost su problemi ovog plana, očigledno", navodi Medojević.
Penzioneri u Crnoj Gori se, kako je kazala, smatraju najugroženijim u Evropi. "Nemaju pomoći u plaćanju kirije kao uostalom ni ostali socijalno ugroženi građani. Oni uglavnom koriste lijekove koji su na pozitivnoj listi Fonda zdravstva jer za ostale novca nemaju. Njihovo zdravlje zbog toga trpi kao i zbog lošeg kvaliteta ishrane koji prati sve socijalno ugrožene. Ove probleme Maršalov plana ne smatra važnim", navodi se u saopštenju.
Medojević je kazala da bi socijalni karton, ukoliko bi se koristio kako treba, dao pravu sliku siromaštva u Crnoj Gori. Država bi morala da utvrdi realan iznos prihoda u porodici, koji bi predstavljao osnov za ostvarivanje prava iz sistema socijalne zaštite za sve građane koji žive u Crnoj Gori, ističe ona.
"Obzirom da su nam premijer i Ministar socijalnog staranja najavljivali godinu socijalne pravde. moram ih podsjetiti da zemlja socijalne pravde za koju se Ustavom Crna Gora predstavlja, u fokus stavlja najugroženije, pogotovo u situacijama kao što je pandemija. Na osnovu saznanja ko su ugroženi, kroz pametne mjere koje će im pomoći da ne budu korisnici, već da budu dio društva kao i svi ostali", zaključuje predsjednica Banke hrane.
Bonus video:
