POTPREDSJEDNICA ASOCIJACIJE ZA JUGOISTOČNU EVROPU

INTERVJU Štajnaker: Došlo je vrijeme za prave mlade, lijepe i pametne

Nijesu više mladi, niti su više toliko lijepi, to kažem i za sebe, nije to ničija krivica. Jesu li ikad bili zaista pametni, može se dovesti u pitanje
151 pregleda 21 komentar(a)
Gudrun Štajnaker, Foto: Gov.me
Gudrun Štajnaker, Foto: Gov.me
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Potpredsjednica Asocijacije za Jugoistočnu Evropu i bivša njemačka ambasadorka u Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker poručila  je  da se nada da su “mladi, lijepi i pametni” iz devedesetih završili svoju misiju, a da crnogorskim ekolozima treba pomoći da promijene svijest građana, kako Crna Gora ne bi bila uništena kao Dubai, neoliberalnim i koruptivnim privatizacijama, poput one u Solani.

Ona  je  u intervjuu “Vijestima” kritikovala i Evropsku uniju što se ne drži svojih principa i ocijenila da u članstvo ne treba primati države koje ne ispune sve uslove, poput Bugarske i Rumunije, jer nakon prijema reforme sporo napreduju.

Štajnaker  je  saopštila da  je  eventualna promjena režima u Crnoj Gori stvar građana koji glasaju, da do nje treba doći demokratskim putem, ali da to ne znači da će automatski biti sve bolje, niti da bi sve opozicione snage u Crnoj Gori “donijele vladavinu prava i demokratiju”.

Bili ste ambasador u Makedoniji i u Crnoj Gori. Neke stvari su se tamo promijenile, da li se mijenjaju i ovdje?

Svaka zemlja  je  jedinstvena u svom razvoju. U Makedoniji, očigledno  je  da su prethodna vlast, a posebno vladajuća stranka, a posebno vođstvo vladajuće stranke otišli predaleko sa aferom prisluškivanja, ali i mnogo drugih štetnih događaja, samo da pomenem “Skoplje 2014”. Mene su nezvanično proglasili nepoželjnom osobom - to su mi rekli u našem ministarstvu - zato što sam se uključila u slučaj deponije Drisla. Opozicija nije samo bojkotovala parlament, doslovce  je  u decembru 2012. nasilno izbačena iz parlamenta. Moram reći da  je  reakcija EU bila apsolutno nedovoljna, i previše  je  prošlo vremena dok skandal nije otkriven 2015. i dok se vlast nije promijenila 2017. Mislim da međunarodna zajednica nije adekvatno reagovala na ovaj problem. Sad  je  pitanje šta će se desiti u Crnoj Gori. Naravno, čak i kao bivši diplomata, ne zalažem se za nasilnu promjenu režima, uvijek sam podržavala demokratsku proceduru. Ali, dijelim stav mnogih da u vezi sa takozvanim pučem prije godinu dana ima mnogo pitanja, nejasnih stvari. Sada moramo da sačekamo šta će izaći iz ovog sudskog postupka, ali ima previše pitanja. Tu su i druge stvari koje su radile prethodna i sadašnja vlada.

U Makedoniji se vlast mijenjala nekoliko puta, kakva god da  je  bila, dok u Crnoj Gori nemamo takvo iskustvo gotovo tri decenije...

Nije dobro da  je  jedna partija predugo na vlasti, mislim da  je  to slučaj i u Njemačkoj, to nije dobro ni u jednoj zemlji, jer nema konkurencije. Jedan  je  od problema vaše zemlje što  je  vrlo mala. Problemi i dinamika su drugačiji nego u velikoj zemlji. Promjene su komplikovanije nego u velikoj državi. Najistaknutiji eksperti, politikolozi saglasni su da  je promjena nešto što uvijek, u principu, može podstaći reforme. Može, ali ne mora da se i desi. Primjer za to  je Makedonija, a može se reći i Srbija. Promjena ne znači da će automatski doći do poboljšanja. Nisam sigurna da bi sve snage u Crnoj Gori koje sebe proglašavaju opozicijom, donijele vladavinu prava i demokratiju. Zato promjena režima nije sama sebi cilj.

To je jedan od argumenata koje koristi sadašnja vlast. Oni kažu da je opozicija loša, da neće ništa promijeniti itd. Da li mislite da opozicija zaslužuje šansu?

Već imate reakciju OEBS-a u vezi sa izbornim procesom. Imaćete sljedeće godine predsjedničke izbore, vidimo da postoji raspoloženje za promjene, i voljela bih kad bi  došlo  do pregovaračkog procesa između opozicije i vlasti, kako bi se okončala trenutna blokada u vašem političkom sistemu i pronašla rješenja na demokratski način u okviru vladavine prava.

Predsjednik EK Junker najavio  je  strategiju za prijem Crne Gore i Srbije do 2025. Da li  je  to dobro ili loše za reforme u ovim zemljama?

Njemački političari mi veoma često govore da  je  velika greška što smo iz političkih razloga primili Bugarsku i Rumuniju, znajući da nisu ispunile uslove. Sada vidimo da su napredak i reforme u ovim zemljama veoma spori, jer  je  EU izgubila poluge uticaja. Mislim da  je  dužnost nas građana EU da preko organizacija civilnog društva i preko naših političkih partija pokušamo da utičemo na EU da se drži svojih principa više nego što  je  to sada slučaj. Imate izvještaje Evropske komisije, koji jasno govori o slabostima vladavine prava u vašoj zemlji i u cijelom regionu. Tu još ima mnogo problema. Jasno  je  da na putu ka članstvu neće biti lako nijednoj vlasti, koja god da bude, da riješi mnoge probleme i moraće da zaista primijeni reforme. Željela bih da Crna Gora zaista napravi napredak i primijeni reforme i uđe u EU 2025, kao i Srbija, ali imam prijatelje i u Srbiji i u Crnoj Gori koji kažu ‘ne treba da uđemo tamo ako ne ispunimo uslove’.

Na nedavnom presu u Podgorici govorili ste o Solani, za čiju zaštitu se žestoko borite. Zašto mislite da Solana još nije zaštićena uprkos tome što ste vi i drugi ljudi uradili, izvještajima EK, rezolucijama EP, posjetama parlamentaraca i političara iz zapadnih zemalja, obećanjima vlasti? Ko su ljudi koji ne drže obećanja i zašto to rade?

U govoru kad sam prihvatila nagradu organizacije Euro Natur, rekla sam to imenom. Postoji veoma snažan interes da se ne zaštiti Solana, jer ljudi koje uopšte nije briga za vašu zemlju imaju druge planove. Privatizacija  je  bila veoma upitna. Zemljište Solane  je  još u državnom vlasništvu, što znači u vlasništvu građana Crne Gore, to kažu mnogi pravni eksperti. Ipak, ne bi bilo važno ko  je  vlasnik ako bi Solana imala potreban zaštićeni status. Ko god to bio, morao bi da se pridržava tog statusa. Oni sprečavaju da Solana dobije zaštićeni status, sprečavaju da se jasno kaže ko  je  vlasnik zemljišta, sa ciljem da se situacija na terenu toliko pogorša - a ove godine se već dosta pogoršala - kako u doglednoj budućnosti ne bi postojalo ništa vrijedno zaštite.

Ko mislite da  je  odgovoran za to?

Vidjela sam film na TV Vijesti. To  je  tako i prema mojim saznanjima i dokumentima koje sam čitala. Mislim da znamo porodicu koja stoji iza toga, koja želi da to iskoristi. Kolega mi  je  pokazao planove Eurofonda od prije pet godina, ali jasno  je  da  je  Eurofond sada van toga. Moj kolega koji  je  dugo boravio u Dubaiju, vidio  je  taj projekat i rekao mi da  je  da jedan dio isto kao u Dubaiju, i to  je  indicija ko stoji iza toga i znamo da  je  to u neskladu sa zaštitom prirode. Organizacije poput Euro Natur uložile su mnogo novca, a ljudi poput dr Martina Šnajdera Jakobija posvetili su godine svog života zaštiti Solane. Mi želimo da se njegov cilj ostvari, da se Solana zaštiti. I to  je  plemeniti cilj. Znamo da  je  za Solanu dobro da se pokrene proizvodnja soli, da to bude mjesto gdje bi se ljudi zaposlili, a da cijele godine od ekoturizma korist imaju opština, građani Ulcinja, Crne Gore i Evrope.

Pomenuli ste na istom presu mlade, lijepe i pametne, misleći na dame koje su tada bile sa vama,  je  li to bila aluzija na neke koji su u devedesetim vodili ovu zemlju, a neki su i danas tu? Da li mislite da su oni uradili dovoljno?

Oni prethodni su uglavnom otišli, nadam se, jer  je  to predugo trajalo. Ali trebalo  je  da kažem prave mlade lijepe i pametne, jer mlade žene poput Jovane (Janjušević) i Nataše (Kovačević) mogu pomoći da se vaša zemlja promijeni i treba im podrška građana i organizacija poput ovih 20 NVO, koje se zajedno bore za Poglavlje 27. Partije treba da to urade na političkom nivou, ali treba promijeniti i mentalitet i povesti konkretne akcije da se riješe konkretni problemi u zaštiti prirodne okoline. Nemate puno ljudi, ali imate jedinstvenu prirodu sa morem, planinama i najljepšim kanjonima u Evropi. Čitam često u vladinim dokumentima da žele da to “valorizuju”. To  je  problem u ukupnom razvoju po neoliberalizmu koji smatra da ništa nije vrijedno dok ne postigne svoju materijalnu, ekonomsku vrijednost. Nijesam protiv razvoja privrede ni profita od prirode, ali ne ako  je  istovremeno uništite. To  je  problem i u mojoj zemlji i u Austriji, gdje sad živim, i u EU. Mislim da građani EU treba da pokušaju da promijene ideologiju neoloberalizma koja sada vlada, posebno u EU. Nadam se da ove dvije dame i drugi pojedinci i organizacije mogu bar podići svijest da nešto treba da se dogodi kako ne bi bili potpuno uništeni, kao zemlje na Bliskom istoku, poput Dubaija koji  je  jedna od najviše uništenih zemalja na svijetu. To ne može biti model za vašu zemlju. Vaša priroda nije samo vaše vlasništvo, a posebno ne vlasništvo ljudi koji misle da jeste. Ona  je  vlasništvo i građana Evrope, i nadam se da će oni to shvatiti i reagovati kako treba.

Mislite li da  je  bilo korupcije u slučaju Solana?

Naravno, svi dokumenti to jasno pokazuju. Državne institucije su u dosluhu sa onima koji su željeli da profitiraju od ove vrlo kriminalne privatizacije. To se jasno vidi u filmu TV Vijesti. Reakcija pravnog sistema bila  je  neadekvatna, mislim. Oni su samo rekli “to se desilo davno, više ne možemo ništa tu uraditi”. Ne vjerujem u to, ali nisam ekspert da to dokažem.

Da li su neki od ovih “mladih, lijepih i pametnih” bili umiješani?

Nijesu više mladi, niti su više toliko lijepi, to kažem i za sebe, nije to ničija krivica. Da li su ikad bili zaista pametni, može se dovesti u pitanje. Jedan sjedi u Beogradu i pojavio se ovdje 2015. ali  je  figura prošlosti jer  je  bio uz Miloševića do kraja. Drugi  je  osuđen i takođe, što  je  interesantno, sjedi u Beogradu, To pokazuje slabosti vašeg sistema, koji ne može izvršiti kaznu. Mnogi sitni kriminalci su u vašem zatvoru, i tako treba da bude, iako tamo nije baš prijatno, ali on nije, i to pokazuje veliku slabost sistema.

A treći?

Čini se da i dalje ima neku vlast, iako ne zvanično, nema formalnu državnu funkciju. Do građana Crne Gore  je  da sude o tome. Oni glasaju na izborima. Pitanje  je  zašto toliko Crnogoraca i dalje nema problem sa onim što  je  nedavno o njemu napisao Branko Milanović, međunarodni ekspert za proučavanje nejednakosti u Njujorku, i glasa za takvu partiju.

A šta vi mislite?

Nemam komentar. Samo citiram g. Milanovića.

Zašto nema nikakve političke odgovornosti ministara?

Tokom vašeg ambasadorskog boravka ovdje radili ste sa mnogim ministarstvima, posebno u vezi sa Solanom. Ima li dobrih momaka u tome procesu, mnogo su obećavali a nijesu ispunili? Kako se osjećate zbog toga?

Izdanom. Nije stvar u tome ko je loš a ko je dobar. Suština je u odgovornosti. Čak i ako ministar ne odlučuje o svakoj pojedinačnoj stvari u svom ministarstvu, on ima političku odgovornost. Onaj prije i ovaj sada. Posebno prethodni ministar, koji je potpisao sporazum 2015. o zaštiti Solane a do sada nije zaštićena. Zato on ima političku odgovornost za to. Je li to bila njegova lična odluka i stav ili ne, ne tiče nas se. To je politički proces i on nije uradio to što je morao da uradi.

Ali znate da u Crnoj Gori nema političke odgovornosti? Ovim ljudima se ništa nikad nešto tako ne desi, ne samo ovdje, već i na Balkanu...

To je jedan od problema. Ima je vrlo malo. To je i naš problem. Ne mogu da razumijem da ljudi u Evropskoj komisiji mogu obećati vašoj sadašnjoj vladi, ministru za evropske integracije g. Pejoviću i premijeru da će sva neotvorena poglavlja, uključujući 27, biti otvorena, kako su sami rekli ovih dana, a da g. Pejović javno kaže da Solana nije prepreka za to. To ne razumijem, nijesam u Briselu, ne znam ljude sa kojima je pričao, ali je jasno da bi to bilo više od greške. Sami sebi bi bili kontradiktorni. U izvještaju Evropske komisije i rezoluciji Evropskog parlamenta stoji da Solana treba da bude zaštićena. Još nije zaštićena uprkos svim obećanjima i sporazumima sa vašom vladom, i EU to ignoriše. Ponekad čujemo “da, ali kad otvorimo Poglavlje 27 oni će morati da to urade” itd. Ne vjerujem u to jer možemo vidjeti da u mnogim drugim otvorenim poglavljima vaša vlast i dalje daleko zaostaje i ne primjenjuje reforme, a u tome je suština - u stvarnosti, a ne u virtuelnoj realnosti koja je na nekom papiru, a ponekad to nije vrijedno papira na kojem je napisano.

 Vaša priroda pripada i Evropljanima

Zašto je tamo nekoj ženi iz Njemačke, koja nije više ambasador, stalo do Solane više nego izgleda ovdašnjoj vlasti?

Ja dolazim i iz civilnog društva. Osjećam da veoma mnogo dugujem dr Jakobiju koji je posvetio svoj život do posljednjih mjeseci borbi za Solanu i u ozbiljnim istraživanjima u saradnji sa važnim međunarodnim organizacijama dokazao da je to jedinstveno mjesto biodiverziteta na evropskom nivou. Crna Gora je ekološka država i ovo što se dešava je potpuno suprotno ovom principu u vašem ustavu, i pitam se zašto Ustavni sud ne reaguje na konstantno kršenje vašeg ustava od tzv. investitora i tzv. privatizacije na štetu najvrednije imovine koju imate.  Vaša   priroda  ne pripada samo vama, već svima nama u Evropi. Za zemlju koja želi da se pridruži Evropskoj uniji, od ključnog je značaja da se pridržava principa te EU. Ako vaše institucije to ponekad ne rade, moramo to pitanje pokrenuti, o njemu raspravljati. Tokom mog ambasadorovanja ovdje imala sam veliku podršku od delegacije EU. Ne pratim detaljno šta se tamo dešava sada, ali u delegaciji EU ima dosta ljudi koji imaju volju, ali nemaju uvijek potrebnu podršku iz Brisela a ni od članica EU. To je štetno za proces proširenja. Važno je da se EU drži svojih principa, i mislim da su obični ljudi sve svjesniji, nažalost, sve većeg jaza između teorije i prakse.

Milanović : Đukanović kontroliše vlast radi podjele ukradenog

“Crnom Gorom skoro 30 godina vlada jedan te isti čovjek, Milo Đukanović. Poput Putina, za te tri decenije se i on selio sa fotelje u fotelju: nekad premijer, nekad predsjednik, ali uvijek šef partije. Sem toga, Đukanovićeva vladavina je u oblastima prava LGBT i ekologije, te po nedostatku regulacije u najvećoj mjeri u saglasju sa liberalnim „vrijednostima“ Zapada. On je Crnu Goru doveo do praga EU i NATO. Ali struktura njegove vladavine je apsolutni pandan Putinovoj: on kontroliše vlast samo da bi krao i dijelio dobitak svojim pristalicama (i naravno sebi i svojoj kliki). Da bi takav jedan sistem mogao da preživi, vladar mora da pobjeđuje na izborima, idealno bi bilo zauvijek”, napisao je ljetos  Milanović  u članku “Višepartijske kleptokratije prije nego neliberalne demokratije” na svom blogu Global Inequality.

 Milanović  je docent na njujorškom univerzitetu City, jedan od najrenomiranijih svjetskih istraživača na polju podjele viška vrijednosti i dugogodišnji vodeći ekonomista u istraživačkom odjelu Svjetske banke. Autor mnogobrojnih knjiga i preko 40 studija na temu siromaštva i nejednakosti.