Bečić u Krakovu: Najbolji govor o Aušvicu je govor bez teksta

"Svaki čovjek, ma koliko rječit bio, na ovakvom mjestu jednostavno ostane nijem pred dušama onih koji su ovdje stradali"

18121 pregleda 7 komentar(a)
Bečić, Foto: Skupština.me/Igor Šljivančanin
Bečić, Foto: Skupština.me/Igor Šljivančanin

Predsjednik Skupštine Crne Gore, Aleksa Bečić, bio je uvodničar na simpozijumu Evropske jevrejske asocijacije na temu "Zašto je holokaust važan 2021. godine", koji se održava u Krakovu u Poljskoj.

Odajući počast svim stradalim žrtvama sistemski vršenog genocida nad Jevrejima, u ime Skupštine Crne Gore i u lično ime, "ali i svim drugim stradalnim narodima, čiji su preci, majke i djeca, sa ovog mjesta, krikom i vriskom molili za ljepšu, pravedniju i sigurniju budućnost, a na šta svijet nije imao ni dovoljno jak osjećaj ni dovoljno jak odgovor", Bečić je kazao da se "vrisci i krici čuju i danas i dok ćutimo i dok o njima govorimo i neće prestati čak ni kad se sretnemo, jer ljubav koju sa ovog svijeta nosimo jadna je u odnosu na bol koju želimo da izliječimo".

Bečić je izlažući na temu "Zašto je Holokaust bitan u 2021. godini", naveo da je na "današnji dan nemoguće dobro govoriti", jer je nabolji govor o Aušvicu, govor bez teksta.

"Svaki čovjek, ma koliko rječit bio, na ovakvom mjestu jednostavno ostane nijem pred dušama onih koji su ovdje stradali. Iskazati sve ono što jedan čovjek osjeća na samu pomisao na sve ono što Holokaust predstavlja, na sva jeziva stradanja koja ta riječ krije, pretočiti duboku bol, opravdani bijes, istinsko razočaranje, te iskrenu tugu zbog patnji, gubitaka, smrti, užasa i svih oduzetih osmijeha u jednu knjigu, a kamoli u jedan govor ili jednu riječ, nemoguće je”, kazao je Bečić, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Skupštine.

Aleksa Bečić
foto: Skupština.me/Igor Šljivančanin

On je, ističući da je od krucijalne važnosti, permanentno se prisjećati činjenice da je trećina jevrejske populacije na najsvirepije i najmonstruoznije načine ubijena, u cilju uništenja cijele ove vjerske i nacionalne zajednice, naglasio da je prisjećanje na ovu istorijsku činjenicu "važno i danas i sjutra i zauvijek".

Pozivajući se na riječi Teodora Ruzvelta, "da se istorija ponavlja, ali svaki put sve više košta", Bečić je poručio, da "upravo iz ovih mudrih riječi učimo samo jedno - da se više nikada nikome ni izbliza ništa slično ne ponovi".

Predsjednik crnogorskog parlamenta je kazao da su građani Crne Gore "odajući počast svim tragično stradalim žrtvama koje su na smrtnu kaznu osuđene isključivo zbog svoje vjerske, etničke, nacionalne ili bilo koje druge pripadnosti", ujedinjeni u bolu sa jevrejskim narodom.

"Jeziva je i nenadoknadiva žrtva vašeg naroda, a ja bih rekao i mog naroda. Zato obratiti se danas vama, na temu koja duboko zadire u vaša i naša srca, sigurno je jedan od najzahtjevnijih govora u mojoj karijeri i najemotivnijih dana u mom životu. Pripremajući se, pomislio sam da je bolje što govorim danas, prije nego što ću sjutra prvi put uživo vidjeti ono o čemu sam čitao i o čemu sam slušao. Vjerujem da ću sjutra biti sposoban samo da ćutim“, kazao je Bečić.

Aleksa Bečić
foto: Skupština.me/Igor Šljivančanin

On je podsjetio da je 27. januara, na 76. godišnjicu od kako je oslobođen Aušvic - Birkenau, jedno od najvećih i najmonstruoznijih stratišta u istoriji čovječanstva i dan kada čitava planeta obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, crnogorskom parlamentu i "meni kao najmlađem predsjedniku Parlamenta na tlu Evrope, pripala ta čast, da u saradnji sa mojim narodom i mojim prijateljima - Jevrejskom zajednicom Crne Gore, organizujem izložbu pod nazivom "Šoa - kako je to ljudski bilo moguće". U to ime, Bečić se obratio rabinu Ariju Edelkopfu.

"Dragi Ari, populacija kojoj pripadate i doprinos koji dajete vječan je i tvrd krš u temeljima sloge, različitosti i multietničnosti Crne Gore. Vama i Vašoj zajednici duboki naklon za sjeme mira i sloge na plodnoj i ponosnoj crnogorskoj zemlji“, naveo je u obraćanju Bečić.

Kako je saopšteno iz Kabineta predsjednika Skupštine, na simpozijumu je prisustovalo preko 150 visokih zvaničnika među kojima su i Nadhim Zahavi, državni sekretar Ministarstva obrazovanja Velike Britanije, Stefani Hubig, ministarska obrazovanja Njemačke, Andreas Katsaniotis, zamjenik ministra spoljnih poslova Grčke, Zoltan Maruzsa, državni sekretar Ministarstva nauke i obrazovanja Mađarske, Joel Guerriau, senator i potpredsjednik Odbora za međunarodne odnose Francuske...

Bonus video: