ZKP POD LUPOM POSLIJE ČETIRI GODINE

Tužioci prisluškuju kršeći Ustav?

”Ustavni sud jako sporo odlučuje o ovako važnim stvarima, jer je u pitanju odredba ZKP-a koja može da dovede u pitanje kršenje ljudskih prava”, rekao je “Vijestima” advokat Slobodan Smolović
108 pregleda 0 komentar(a)
Prisluškivanje (Novine)
Prisluškivanje (Novine)
Ažurirano: 04.11.2017. 20:44h

Ustavni sud će odlučivati da li tužioci mogu da traže prisluškivanje osumnjičenih bez naloga suda i to četiri godine nakon što je dobio inicijativu da se izjasni da li je to kršenje ljudskih prava.

Zakonik o krivičnom postupku je uvođenjen tužilačke istrage omogućio da tužioci na predlog policije nalože mjere tajnog nadzora. Advokati Nikola Martinović i Slobodan Smolović su još 2013. godine podnijeli inicijativu Ustavnom sudu na čijem je čelu tada bio Milan Marković, navodeći da je to neustavno.

”Ustavni sud jako sporo odlučuje o ovako važnim stvarima, jer je u pitanju odredba ZKP-a koja može da dovede u pitanje kršenje ljudskih prava”, rekao je “Vijestima” Smolović.

On podsjeća da je u zemljama zapadne demokartije nedopustiv tajni nadzor bez naloga suda, koji je u stvari u ovom slučaju arbitar jer tužilaštvo zastupa jednu stranu.

Ustavni sud je inicijativu iz 2013 prihvatio tek na sjednici 31. oktobra. Sud je inače o inicijativi prije tri godine dobio mišljenje Vlade, u kome ona potvrđuje da se odredbe Zakonika o krivičnom postupku na osnovu kojih tužioci mogu da traže snimanje razgovora sporne, ali apeluje da sud sačeka jer se spremaju izmjene ZKP-a.

To je bilo 2013, nakon čega je ZKP mijenjan tri puta, ali su ove odredbe ostale iste.

Veliki broj optužnica i postupaka u međuvremenu je završen jer je tužilaštvo primjenjivalo ovu odredbu, iako Ustav, kako se podsjeća u inicijativi Ustavnom sudu, garantuje tajnost pisama i telefonskih razgovora.

Advokati u inicijativi, a Smolović i juče u izjavi za “Vijesti”, podsjećaju da oni mogu biti dovedeni u pitanje samo odlukom suda.

Na sjednici 31. oktobra Ustavni sud je odbacio dio inicijative Martinovića i Smolovića iz 2013, kojom traže da se izjasni o tome da li policija smije od operatera da traži „provjeru identičnosti telekomunikacionih adresa koje su u određenom vremenu uspostavile vezu“, odnosni listing razgovora određene osobe.

Sud je ranije već dva puta prihvatio slične inicijative, među kojima je jedna i MANS-ova, na osnovu kojih je ocijenio da je to neustavno. To je, prema informacijama „Vijesti“, i bio razlog što je odbacio predlog dvojice advokata.

Smolović kaže da je proteklo dosta vremena kako su podnijeli inicijativu i da u međuvremenu nijesu dobili nikakvo obavještenje iz Ustavnog suda.

On je dodao i da Evropski sud za ljudska prava jako puno polaže na zaštitu ljudskih prava i da bi država morala pažljivije da tretira ovo problematiku.

Zasada nije poznato kada će Ustavni sud donijeti odluku po inicijativi u vezi sa odredbama ZKP-a iz 2013.