Predavanje o prisustvu novih i potencijalno problematičnih vrsta u našem moru

U Jadran za 30 godina ušlo 46 novih vrsta riba

Klimatske promjene se reflektuju i na morski ekosistem, pa je prosječna temperatura površine morske vode na južnom Jadranu u periodu od 1990.raste za 0,03 stepena Celzijusa godišnje

2559 pregleda 0 komentar(a)
Promjene u moru prvi primijete ribari, Foto: Siniša Luković
Promjene u moru prvi primijete ribari, Foto: Siniša Luković

U Jadranskom motru od 1990. godine do danas, evidentirano je prisustvo 46 novih vrsta riba od kojih su neke već ovdje uspostavile i svoju populaciju, što znači da su se nastanile „za stalno“ i ovdje se i razmnožavaju.

Čulo se to, pored ostaloga, sinoć na predavanju „Invazivne vrte riba i rakova u Boki Kotorskoj i Jadranu“, koju je priredila JU Gradska biblioteka Tivat. Veoma interesantno predavanje sa obiljem podataka o promjenama koje u ekološkom smislu, trpi Jadran, održao je ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK).

Joksimović je predstavio sve aspekte rada te naučno-istraživačke ustanove koja ove godine, slavi 60. godišnjicu osnivanja i koja se kroz pet laboratorija i jedan centar, bavi istraživanajm i praćenjem gotovo svih aspekata života u moru u južnom Jadranu. IBMK pored ostaloga, ima 14 doktora nauka, te po četiri studenta-doktoranda i stručnih saradnika, a gaji vrlo uspješnu međunarodnu saradnju sa kolegama-marinskim biolozima iz inostranstva, te je do sada Institut realizovao i preko 140 raznovrsnih naučno-istraživačkih projekata.

Sa predavanja
Sa predavanjafoto: Siniša Luković

Govoreći o klimatskim promjenama i globalnom zatopljavanju, Joksimović je kazao da se one reflektuju i na morski ekosistem, pa je tako prosječna temperatura površine morske vode na južnom Jadranu u periodu od 1990. do danas, raste za 0,03 stepena Celzujusa godišnje.

„Iako to djeluje naoko vrlo malo, kumulativni efekti ovog zagrijavanja morske vode u Jadranu su veoma primjetni i višestruki, posebno sa aspketa stvaranja ambijenta koji je povoljan i za nastanjivanje u Jadranu određenih biljnih i životinkskih vrsta koje su karakteristične za topla, tropska mora.“- kazao je Joksimovič dodajući da osim prirodnih uticaja kroz kretanje morskih struja, toplotu i salinitet morske vode, na promjenu živog svijeta u Meditreranu i Jadranu, utiče i otvaranje vještačkih plovnih puteva poput Sueckog kanala od čijeg je prokopavanja 1865.godine, Mediteran i fizilki spojen sa Crvenim morem, pa tim putem u Sredozemlje i Jadran ulaze i alohtone vrste, tzv. lesepsijski migranti. Sa druge strane, kroz Gibraltarski moreuz u Meditreran dolaze i vrste iz Atlanskog okeana, a krot Dardanele i vrste karakteristične za basen Crmog mora. Do sada je kroz Suecki kanal, iz Crvenog mora i Indijskog okena u Mediteran ušlo 60-tak novih vrta riba.

Iz akvarijuma Instituta u Kotoru
Iz akvarijuma Instituta u Kotorufoto: Siniša Luković

„Hrvatski i crnogorski ihtiolozi su od 1990.do danas evidentirali, identifikovali i opisali ukupno 46 novih vrta riba i rakova u Jadranu tako da sada, računajući i domicilne -autohtone vrste, baratamo podatkom o najmanje ukupno 450 vrsta koje obitavaju u našem moru.“- kazao je Joksimović detaljno predstavljajući neke od novih vrsta riva poput četvorozupke, trumpetače, mramornice, plavog trkača, okeanske napuhače, zvjezdooka, žutouste barakude, trorepana, plavog raka, dviju novih vrsta kirnji, do najnovijeg stanovnika Jadrana – ribe lava (dragonfish).

Ova posljednja je posebno problematična jer je vrlo otrovna, nema prirodnog neprijatelja u Jadranu, niti je interesantna za komercijalni izlov, a istovremeno je predator koji uništava brojne domicilne vrste riba i morskih orgnaizama, Stoga, po mišljenju Joksimovića, jedini način da se populacija ribe-lava u Jadranu koliko-toliko održava pod kontrrolom, ubuduće će morati biti njen organizovani ciljani izlov i uništavanje da ona ne bi potpuno preuzela habitat.

Neke od novih vrta, poput nove dvije sorte kirnji, odnosno posebno plavog raka, komercijalno su vrlo interesantne za ribolov i plaman na tržištu, ali za sada lokalni ribari još, barem kada je plavi rak u pitanju, nisu pokazali veće interesovanje da se pozabave organizovanim izlovom i prodajom tog ulova.

predavanje ribe
foto: Siniša Luković

Joksimović je dodao da opasnost za domicilne vrste i habitat od novounešenih morskih biljaka, najviše predstavljaju alge caulerpa racemosa i caulerpa taxifolia koje su porijeklom iz voda Indijskog i Pacifičkog okena blizu Australije. Pormjene u ekosistemu utiču i na povećaje populacije određenih domicilnih vrsta riba, poput strelke koja je interesantna za prvenstveno sportski ribolov, ali koja zbog svoje agresivnosti, nerijetko nanosi i značajnu štetu pojedinim drugim domaćim vrstama značajnim za komercijalni ribolov, poput cipola.

On je dodao da IBMK odlično sarađuje sa lokalnim ribarima i širom zajednicom na primorju, na planu jačanja svijesti i edukaciuje o problemu koji stvaraju alohtone i invazivne vrste. Kroz projekat LEK (Local Ecologiocal Knowledge) je na tu temu, IBMK već napravio 30-minutne interjuje sa preko 100 profesionalnih i sportsko-rekreativnih ribara duž cijelog primorja – od Igala do Ade Bojane. Tom prilikom pd ljudi koji su svakodnevno u dodiru sa morem i životom u njemu, prikupljeni su podaci o prisustvu alohtonih i invazivnih vrta, učestalosti njihovih uloga, ali i trendovima koje ribari primjećuju u ponašanju, brojnosti i prisustvu domicilnih vrsta –posebno onima ima značajnim za komercijalnu ekspolataciju.