Maligne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina, a pretpostavlja se da je od 2013. od kancera oboljelo više od 22.000 osoba.
”Kada bi trend obolijevanja bio stabilan (a nije, već je uzlazni), za prethodnih osam godina u našoj zemlji su 22.272 osobe oboljele od raka, a najmanje 100.000 stanovnika je u tom periodu u porodici imalo novi slučaj raka”, navodi se, između ostalog, u Informaciji o stanju, obolijevanju i aktivnostima za prevenciju i kontrolu malignih bolesti koju je juče na sjednici usvojila Vlada.
Država, navodi se u dokumentu, zbog usporene registracije ne raspolaže podatkom koliko trenutno stanovnika boluje ili je bolovalo od raka. Zaključuje se da u Crnoj Gori još nije moguće pratiti trendove obolijevanja i umiranja od malignih bolesti, jer se sa registracijom raka počelo 2013. godine, kada je osnovan Registar u Institutu za javno zdravlje. Međutim, konstatuje se i da su prikupljanje podataka i njihova validacija i danas problem, jer se nije ulagalo u taj registar, tako da je do sada završen samo jedan izvještaj, za početnu 2013. godinu.
”I pored toga, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) u Lionu je na osnovu prvih publikovanih, ali visokokvalitetnih podataka, izvršila procjene za Crnu Goru, uzimajući u obzir i starenje naše populacije po kojima ćemo imati značajan porast i stope obolijevanja i umiranja. Registar za maligne neoplazme Crne Gore za 2013. godinu je dokumentovao 2.784 nova slučaja malignih neoplazmi i 1.549 umrlih od raka. IARC za 2020. godinu pretpostavlja da su se u Crnoj Gori desila 3.184 novooboljela slučaja raka, kao i da je umrlo 1.765 osoba od malignih bolesti”, navodi se u informaciji.
IARC predviđa da će broj novooboljelih od kancera u svijetu da se poveća sa 19,3 miliona u 2020. na 30,2 miliona u 2040. godini, što predstavlja porast od 56 odsto. Najveći porast učestalosti obolijevanja, procjenjuje se, imaće zemlje sa niskim i srednjim prihodima.
”Posmatrano po svjetskim regionima, najviše stope obolijevanja su u visokorazvijenim zemljama (zapadna, sjeverna i južna Evropa, Sjeverna Amerika i Australija), a najviše stope umiranja su u centralnoj i istočnoj Evropi gdje spada i naša zemlja, i u nekim azijskim zemljama. Tako, jedna od pet osoba u svijetu oboli od raka, pri čemu od 11 oboljelih žena umire jedna, a jedan od osam muškaraca”, piše u dokumentu.
40 odsto je otprilike procenat slučajeva raka koji se može spriječiti efikasnim strategijama prevencije, a mjere prevencije odnose se na najvažnije faktore rizika, kao što su pušenje, konzumacija alkohola, zagađenje životne sredine, uz promociju zdrave ishrane i fizičke akivnost, navodi se u dokumentu
Nadležni tvrde da se u Crnoj Gori lani najčešće obolijevalo od kancera dojke, pluća i debelog crijeva, što čini trećinu svih novooboljelih, dok je najveća učestalost umiranja od karcinoma pluća, zatim raka debelog crijeva, jetre, želuca i dojke.
Epidemija koronavirusa u Crnoj Gori dovela je do prekida ili usporavanja određenih skrininga.
U informaciji se navodi da je opterećenost zdravstvenih radnika na nivou domova zdravlja dovela do značajnog redukovanja usluga i niskog obuhvata pozivima na preventivne preglede u 2020. godini. Tako je, navode, pozivanje za skrining debelog crijeva bilo 26 naspram prihvatljivih 95 odsto, 17 naspram 70 odsto za karcinom dojke, a 15 za rak grlića materice umjesto 95 odsto...
Uprkos vanrednim okolnostima, oko 200 pacijenata sa malignim bolestima i tokom pandemije kovida-19 svakodnevno je primalo neki vid onkološke terapije u Crnoj Gori.
Nacionalni program za kontrolu raka iz 2012. godine do sada nije evaluiran niti ažuriran, pa je, kako se navodi, neophodno pristupiti procesu izrade i implementacije svih njegovih komponenti.
U dokumentu se pominje i novi Evropski plan za borbu protiv raka (2021) koji obuhvata četiri ključne oblasti - prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostikovanje i liječenje i kvalitet života oboljelih od raka i preživjelih.
Bonus video:
